Narodno blagostanje

banci, mogle da plasiraju u ove nove blagajničke zapise. Nama je nepoznato stanje tih blagajničkih zapisa danas, ali su oni uvek iznosili preko 200 miliona dinara — a t6 preistavlja u najmahju ruku oko 2/5 ukupnog iznosa. Ne može se poreći da se i izvesha diskriminacija tih dveju. vrsta: žapisa ne sme ignorisati. Oni prvi pnetstavIljaju' papire pokrivčne za ukupne 11052 софоупт поуće Ali to nije toliko važno. Масопајпо-екопот5к! blagajnički zapisi: preko Narodne banke znače takođe jednu vrstu deflacije — pod pretpostavkom da bi inače :te gotovine ušle u narodnu privredu. Oni su po definiciji deflatorna mera; njihov je cilj da isisavaju gotovine iz opticaja. Ovi novi blagajnički zapisi imaju, međutim, obrnuti cilj, da tezaurisane i sterilizovane kapitale. sprovedu narodnoj privredi.

Ekonomski život je isuviše komplikovana mašinerija;;- predviđanja.su često nemcizućna. Može i ova ореracija kao i mnogo drugih ekonomsko-političkih mera da donese iznenađenje u povoljnom i nepovoljnom smislu. :Zbciz toga mi naročito podvlačimo izjavu g. Ministra finansija da će »upis biti potpuno slobodan i dobrovoljan bez ikakve prinude za publiku; upisaće bonove-samo onaj ko hoće«. Pod ovim uslovima neće biti nikakvo. štetno dejstvo operacije za našu nacionalnu proizvodnju, pri čemu naročito podvlačimo 1 је visina kamatne stope najbitniji uslov.

PE

__„Озгаје зато pitanje 'kakvo će biti dejstvo Ove ореracije na efektno tržište. Radi se o emisiji jedne hartije

od. vrednosti. Te robe ima dovolino na našem АЕ i stalno se- proizvodi nova. Ali treba dobro razlikovati novčano tržište od tržišta kapitala. Tržište kapitala je izvor sretstava za efektno tržište, a svi su efekti kod nas u optica|u dugoročni. Ovde se radi pak o jednoj potpuno kratkoročnoj operaciji, o kneditnom instrumentu sa rokom od 3 do 12 meseci. Takvi zapisi reflektiraju 4 novčano tržište, a ne na tržište kapitala. Danas je međutim u celom svetu veliki deo dugoročnih kapitala

У нашем листу (бр. 10 г.) СКауција управног одбора · донели смо чланак г. др. јумене пружа заштиту лија Могана „О јамчевини улагача чланова управе банака“. Овоа га пута враћамо се на тај проблем поводом претставке Удружења банака у Београду. Иако се потпуно слажемо са приговорима који се износе у поменутој претставци, ипак морамо и Удружење да упозоримо на чињеницу да је Министарство трговине и индустријелвећ пре 2 године послало предлог трговачког закона свим заинтересованим удружењима на мишљење. Досада се међутим нико није јавио са приговорима, па ни Удружење банака коме је то била дужност, уколико се није слагало са неким прописима. То је било тим више потребно што су неки. прописи; па тако:и онај о јамчевини чланова управног одбора; били унесени у-законски предлог са резервом да се коначно прихвате тек наков пристанка јавног мишљења, Ко-

лик, ми знамо, редактори трговачког закона не праве од:

тога прописа питање па:је у том смислу дата изјава у скупштинском одбору. > Иначе ми се, као што смо већ напред споменули, сла-

жемо са: аргументима. Удружења банака. Први предлог односи се на законодавно-техничку

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ | Бр. 3

prešao na novčano tržište, koje je svuda veoma obilno, zbog čega je u svetu sve češća praksa državne fiskalne administracije apelovanje na novčano tržište umesto na tržište kapitala. Na našem novčanom tržištu vlada obilnost, dok je na tržištu kapitala oskudica koja se ogleda u vrlo visokom rentabilitetu državnih papira od vrednosti. Na ovaj način izgleda da emisija ovih zapisa ne može imati nikakvo dejstvo na efektno tržište. Međutim, kako je granica između oba tržišta odavno uništena i kako je kod nas jedan deo kratkoročnog kapitala u poslednje dve godine uložen u državne hartije od vrednosti, to je potrebno mnogo opreznosti da se na

ovom tržištu ne izazove poremećaj koji bi imao reper-

kusiju i na emisiju bonova. Naše je efektno tržište već 3 godine potpuno manipulisano. Sada se toj manipulaciji mora da pokloni još veća pažnja radi uspeha prve operacije. U Uredbi postoji jedna klauzula kojom je značaj ovih bonova identifikovan sa značajem dugoročnih hartija od vrednosti; to je ona o pupilarnoj sigurnosti i primanje u kauciju. To može biti povod da se smanji tražnja za dugoročnim papirima od vrednosti. Na kraju još jedna primedba tehničke prirode: u članu 3 Uredbe govori se i o emisionom kursu bonova;

· znači da oni mogu biti emitovani ispod ili iznad pari.

Sa tom eventualnom praksom ne bismo mogli da se složimo. Emisioni kurs je jedan vrlo važan elemenat emisionog posla kod dugoročnih papira, on je faktor rentabiliteta. Kurs ispod. pari povećava rentabilitet a iznad pari ga smanjuje. Kod papira koji ne traju duže od 50dinu dana nepotrebno je svako otstupanje od al pari. Kod dugoročnih papira po pravilu imaoci ne računaju sa mogućnošću isplate njegovog komada u gotovom novcu. Kod kratkoročnih papira imaoci Sa kupuju da bi ga držali do isplate. Kod prvih dakle otstupanje od al pari ima svoj raison d'čtre, kod drugih ne. Kod nas se uvela praksa „da se kratkoročni papiri izdaju ispod pari, ali je treba što pre napustiti, jer ona može samo da znači slabu solventnost dužnika.

ава 5

И ПРОБЛЕМИ

страну проблема постављајући се на становиште „да трговачки закон не сме уопште прописивати специјалне норме, које се тичу само новчаних завода, а које треба да обухвати закон о банкама“. То је потпуно исправно. Закон о акционарским друштвима треба да садржи само оне норме које су заједничке за сва акционарска предузећа без разлике, док се оне које се односе на специјалне случајеве морају прописати посебним законима.

Други је приговор још много важнији; ту се ради о односу између износа јамчевине управе и основних главница. Према статистици коју наводи Удружење у својој претставци догодиће се, уколико се тај законски пропис проведе, да један велики део новчаних завода има мању основну главницу но што износе јамчевине!

Та статистика показује следећу слику:

34 нов. завода са капиталом од 6.250 — 100.000 дин.

БА |» у 5 | M. 100.000. — 200.000). 96 15 | 5 „JL 200:000 =" 300.000 | 147 > 1 5 » | 300000 ~ 400.000 55 » » ” 19 0 400.000 — 500.000 „> 13805 5 % 5 » | 500.000 — 1,000.000 „, 174 укупно