Narodno blagostanje

30: па СИ

~ Бвајезкој postoji zakon kojim se zabranjuje da se zlatan

novac plati skuplie no što ije cena zlata u njemu. Isto tako

su zamoljeni trgovci plemenitih metala da ne prodaju zlatan novac privatnicima. To je izazvalo veliko nezadovolistvo među bankarima u Londonu. Na jednoi zajedničkoj konferenciji je konstatovano da je to došlo na zahtev Francuske barke. Bankari nalaze da je Engleska banka otišla i suviše daleko i izjavili su da neće da trpe to tutorisanje. Kad bi se postupilo po tom zahtevu, prva bi posledica bila da trgovina zlatnim. novcem pređe od banaka na ulicu. Dalje, ceo bi posao sa zlatnim novcem prešao na evropski kontinent, jer bi engleske banke morale da liferuju zlatan novac bankama na evropskom kopnu, a ove bi onda prodavale pojedincima. Engleski ministar finansija stao je uz Englesku banku i Yerovatno da će ovo gledište pobediti, kao što je i verovatno da će trgovina zlatnim novcem preći u Holandiju.

*

U maju 1935 godine, pred svima francuskim bankama mogao se videti veliki broi ljudi koji su čekali na red pred

šalterima za menjački posao da kupe zlatan novac, a pred

šalterima. Francuske banke da zamene novčanice za zlato. Kad smo pitali direktora jedne velike banke, zašto se trpi ova demoralizujuća pojava, naročito kad se zna da će se jednoga dana morati zabraniti i da će onda da se smeju oni koji su se nagrabili zlata (to je stara stvar da u panici najgore prolaze oni koji se najkorektnije drže), direktor je odgovorio, da se takva zabrana u Francuskoi ne može uopšte zamisliti. Na novčanici piše, veli on, da ie Francuska banka obavezna da je na zahtev isplati donosiocu u zlatu; zakon o novcu od juna 1998 godine u čl. 3 veli da je Francuska banka dužna da osigura donosiocu po viđenju zamenjivost novčanice za zlato. Prema tome svi ovi ljudi čine upotrebu od svoga prava. Pokušaj da se to zabrani bio bi protivžakonit. Za fo bi bio potreban naročiti zakom, a za njegovo votiranje u skupštini i senatu potrebno je nekoliko dana. Dotle svet može mirno da kupuje devize i zlato ili da ih tezaurira ili izVOZI.

Ako ma Ко danas pokuša u Francuskoi da kupi zlato ili ček na šalterima. ma koje banke, zatražiće se od njega. dokaz o tome, da mu je tražena suma potrebna za plaćanje obaveza na strani za robu ili iz kakvog drugog poslovnog razloga. Dobiće, dakle, odgovor isti onakav, kakav dobiiaju u zemliama sa deviznim ograničenjima, iako u

EO Но БОБ

Страва о

тој пе DOO aa šio. 6 nikalevo ograničenje. To se čudo zbilo pre nedelju dana. Službeni monetarni. faktori u Francuskoj pozvali su pretstavnike sindikata ban-' kara i učinili im, otprilike, sledeće saopštenje:

Ne može više da se trpi špekulacija koja ruinira nacionalni novac, odvlačeći zlato iz banke, bilo neposredno bilo preko deviza. Tome se mora učiniti kraj. Mi znamo da bi donošenje naročitog zakona imalo rđavih posledica i po zemlju i po vas. Ali postoji izlaz iz toga bez ikakvih Za: konskih intervencija. Molimo vas, da jednim cirkularom saopštite svima članovima vašeg udruženja, da zlato i đevize ргодаји зато dnima. koji dokažu komercijalni karakter Uupo=' trebe toga novca. Ne dopuštajte da..se. „ртеко, Vas: 'Špekulira frankom. за I cirkular bude upućen svima članovima. а ЈА ђаnaka. I svi članovi prihvate sugestije najsrdačnije.

Nije prošlo ni dve nedelje otkako smo mi postavili tezu, u članku o devalvaciji francuskog franka, đa francuska vlada neće moći trajno da gleda skrštenih ruku kako se topi zlatni stok Francuske banke, a to je već nastupilo; i to mnogo brže no što smo mi smatrali mogućnim.

Nameće se pitanje, kako da se objasni beskraina poslušnost najsamostalnijeg i najotpornijeg dela francuskog privrednog sveta prema zahtevu jedne vlade, koja ima da živi još toliko koliko živi ruža, kako to kaže jedna zgodna francuska: reč. а

Uzrok leži u činjenici da će 1 јипа о. 2. с. Вшт да obrazuje vladu Narodnog fronta, odnosno socijalističku. Vla-: dina većina je neprijateliski raspoložena prema bankama, njen program je socijalizacijla velikih banaka. U odnosu na novčarstvo nova vlada je programatski revolucionarha. Prema tome, ništa lakše ne bi bilo no da ona odmah počne sa

izvesnim zakonskim merama, koje ne bi bile upućene ne-

posredno na spasavanie franka, već protiv banaka.

Moral ovog događaja objašnjava nam zašto liberalna demokratija gubi teren u korist autoritativne države. Kad šu liberalne demokratske vlade u Francuskoi upućivale slične. molbe francuskim bankama, ove su ih redovno odbijale, jer su хпаје да takve vlade ne mogu da pribegavaju prinudi. Sad, kad se pojavljuje vlada koja s lakoćom može da donese najstrožije mere protiv banaka, bankari se pokazuju poslušnima i reagiraju i na najmaniu molbu.

Znači da i kod bankara više vredi sila od razloga.

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

на нншштиина | рема . подацима Сузвра У марту месецу ове године било је упослено 574.326 рад. НЕ : ника што према истом ме: ——— не етниааненнане сецу претставља пораст за 47.995 или 9.12%. Овакво кретање доказује, да се побољшање коњунктуре према прошлој години наставило и у марту. Број упослених у првом тромесечју ове године, У поређењу с истим периодом 1985, кретао се овако :

Снажан пораст упослености у првом тромесечју

1986 1935 4 или — % Јануар 548.309 506.496 8.8% Фебруар 552.948 | 505.804 9.4% Март у 574.326 526.331 9.12% 1 тромесечје 558.527 512.710 8.98%

__ Број упослених у првом тромесечју растао је све до 1930 када -је достигао максималну висину од 595.164. Од

тада он почиње да опада; то траје све до 1988 г.: 1929 г. 548.744, 1930 r. 595.164, 1931 r. 574.479, 1932 г. 524.416, 1933 г. 488.129, 1934 г. 500.784. Први пораст показује се у 1984 и од тада бива све снажнији: у 1934 према 1933 повећање је не: знатно и износи свега 2.5%; у 1985 према 1934 оно јетакође мало и износи 2.4%. У овој, према 1985, оно се, међутим, скоро учетворостручило. Толики пораст последица је коњунктурног и сезонског оживљења.

Друга карактеристика развоја упослености у овој години огледа се у знатно већем повећању броја упослених мушких радника. Од укупног пораста према марту 1935 на мушке отпада 37.217 или 10.02%, а на. женске 10.778 или 6.96%. У марту месецу било је упослено 165.613 жена или непуних 28% укупног броја упослених.

Према. броју чланова у марту 1985 највећи пораст показује се код ових уреда: у Нишу 5.855; Љубљани 5.429, Загребу 5.852 итд. Знатан пораст на територији ових