Narodno blagostanje

Страна 406 _-____ НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

— Oene hartije u Austriji veće su za 40% nego pre uvođenja kartela. To je prouzrokovalo opadanje potrošnje, a istovremeno i pojačanu konkurenciju od strane autsajdera. Ministarstvo trgovine namerava zato da osnivanje novih fabrika hartije veže za koncesiju i da sprovede regulisanje cena. : | |

— S. A. D. su od aprila do sada izvezle u Rusiju, preko Vladivostoka, preko 500 hili. buradi naiboljeg benzina. Misli se da Rusiia kupuje ovaj benzin radi naoružanja.

— U S. A. D. počela ie prodaja kaliforniiskog vina u kutijama. Kutija sadrži 16 unci vina i staje na malo 35 centi.

— Kako iavlia »Jugoslovenski Loid« prvi put otkako su sankcije stupile na snagu izvezeno je u Italiju 150 fona orahovih trupaca iz naše države. Uskoro će iz Metkovića biti otpremlieno daljih 50 vagona orahovih trupaca.

— Grčka je u 1935/36 prodala 32,9 mil. oka duvana, tako da ije od laniske berbe od 35,4 mil. oka ostalo neprodato 105 25 ти. ока.

NOVČARSTVO

— Čehoslovački ministar finansija rekao је u jednom govoru, da su štedionice vrlo mnogo doprinele da se savlada privredna depresija, ler su štedni ulozi omogućili velik deo javnih radova i time aktivno suzbijanie nezaposlenosti; naročito Je istakao veliki odziv stanovništva kod upisa zaima za odbranu države koji pored sigurnosti države ima za cili i povećanie zaposlenosti.

— U Miniientu je osnovano osiguravajuće društvo Isar sa kapitalom od 2 mil. mk. koje će preuzeti sve nemačke osiguranike bečkog Feniksa. |

— Turski nacrt zakona o bankama predvida minimalnu glavnicu za one novčane zavode koji mogu primati uloge па štednju. Nacrt zakona sadrži propis da pojedini krediti ne mogu prelaziti 10% glavnice, a osim toga predviđene su norme za pokriće pojedinih kredita, kao i način kontrole ministarstva narodne privrede.

— Ma skupštini svoga udruženja u Petrovgradu tražili su ulagači da u upravama banaka sede i po dva pretstavnika ulagača koji bi vršili nadzor nad bančinim poslovima.

— Čehoslovačka Narodna banka počinje opet postepeno sa lombardovanjiem potraživanja po kliringu sa Grčkom i Turskom. Lombardovaće se samo potraživania do izvesnog rednog broja, da se ne bi izazvao prekomeran višak izvoza.

— Austrijska i čehoslovačka Poštanska štedionica uvode uzajamne uložne knjižice za putnike. Sa ovih uloga može se u Čehoslovačkoj podizati po 300 č. kr. dnevno, a u Austriji 100 šil. Najveća dozvoljena mesečna uplata iznosi u Čehoslovačkoj 4000 č. kr., ali godišnji zbir uplata ne sme preći 12 hilj. č. kr. Tu je uračunat i slobodni iznos od 1000 č. kr. Dozvolu od Narodne banke nabavlja Poštanska štedionica u Pragu.

— KMompas-banka u Beču, koja je imala preko 10 mil. šil. potraživania od bivšeg »Feniksa«, mora da likvidira. Pasiva sadrži oko 192 mil. šil. poverilaca, 4,5 mil. akcijskog kapitala i 1,6 mil. uloga na štednju; raspoloživa aktiva, međutim, iznosi samo 8—9 mil. šil. Od bančinih potraživanja 7,8 mil. šil. ie nenaplativo; od toga 5,5 mil. šil. otpada na potraživanja od »Feniksa«, a preko 2 mil. na ostala učestvovanja, kola su u bilansu izkazivana sa preterano visokim iznosom.

— U BHeču rastu kursevi investicionih hartija, kao Međunarodnop saveznog dolarskog zajma (IBA), Lutriiskog zaima, konverzacionog zajma i dr. Smatra se da ie ovo kretanje kurseva u vezi sa prilivom francuskog Mhapitala na austriisko efektno tržište.

— Bugarski Savez narodnih banaka zaključio je god. 19935 sa čistim dobitkom od 1,32 mil. leva; 49% 1де и ге-

; Бр, 25

zervu, 45% je za dividendu (1,78%), a 10% za tantijeme. Savezu je priključeno 184 zavoda, sa ukupnim bruto dobitkom

u 19935 u iznosu od 20% mil. leva prema 211 mil. a 1934. Sa-

vez je 1995 raspolagao sa 54,7 mil. leva kapitala i rezervi.

— fFinansiiski odbor norveškog parlamenta primio је zakonski predlog o proširenju prava Norveške banke na izdavanje novčanica. U obrazloženju odbor je istakao da le S obzirom na promene u međunarodnoj valutnoj situaciji DOtrebna stalna saradnja vlade i novčanične banke kod izdavanja novčanica. Osim toga odbor je naglasio da današnji čvIsti odnos između norveške i engieske valute postoji samo de facto, a ne i de jure, i da će, prema tome, postojati samo dotle, dok se kreditna politika bude vodila u obema zemliama po istim načelima. |

— Švedska Narodna banka razrešena је obaveze Zamenjivanja novčanica zlatom. _

— Poliski pretsednik vlade Kvajtkovski iziavio je deputaciji »Feniksovih« osiguranika da će poliski »Feniks« likvidirati. Njegov portfeli preuzima drugo jedno društvo; činovnici koji nisu vršili dovolinu kontrolu nad poslovanjem »Eeniksa«, biće najstrožiie kažnjeni.

— U Čehoslovačkoj se radi na osnivanju Zavoda za unapređenje unutrašnje trgovine. Svoj zadatak zavod će угšiti statističkim istraživanjima, anketama, proučavanjem Dprilika u drugim zemliama, predavanjima i tečajevima, saVetovaniem, izložbama, konkursima i unapređivaniem stručnog obrazovanja. Zavod će se izdržavati prinosima zainteresoVanih organizacija i subvencilama od strane. Ministarstva trgovine. Još se ne zna da li će čehoslovački »Feniks« likvi-.

dirati ili će se pretopiti u jedno novo akcionarsko društvo koje će nastaviti poslove »Feniksa«, ali vršiti i nove Za(јисКе. JAVNE FINANSIJE

— Ministar finansija je rešio da se za upis blagaijničkih zapisa mogu upotrebiti blokirani dinari. Kontrola nad tim blokiranim dinarima plasiranim u blagainičke zapise i dalje će se VIŠItI. |

— Otvoren je upis preostalih 200 mil. blagainičkih zapisa sa rokom od 3, 6 i 12 meseci. Zapisi sa rokom od 3 meseca nosiće kao i dosada 4% kamate, dok će oni od 6 meseci nositi 41/u%, a oni od godine dana 41/3%.

— Carinski prihodi od l aprila do 10 juna izneli su 1499, mil. dinara, što znači 5,0 mil. ti. 4% Više nePo U iSto vreme prošle godine. U budžetu je za to vreme bio predviden prihod od svega 136,6 mil., 11,6 mil. din. manie. Interesantno ie da je prihod samo u prvoi trećini juna 05 g. izneo 17,9 mil. i bio za 3 mil. dinara ili 10% veći nego u istom razdobliu prošle godine.

JAVNI RADOVI

— Rešeno je da se raspišu licitacije za izgradnju tri velika mosta: preko Tise kod Žablia, preko Save kod Bos. Gradiške i preko Tare na putu Plevlje—Šavnik.

— Ekonomski komitet ministara ie odlučio da se nabavi Željeznički materijal za obnovu investicila u iznosu od 400 mil. dinara. »Jug. kurir« javlia tim povodom da će se nabavke deliti u dve grupe: 250 mil. za gradevnu službu (šine, skretnice, signali, gradevni materijal za održavanje pruge Zemun— Vinkovci, deo materijala za 12 mostova, kao i materijal za obnovu zagrebačkog mosta). Ostatak od 150 mil. služiće za isplatu obaveza iz prošle godine и Метаској 1 и našoj državi, kao i za nabavku novih vagona, motornih уоzila itd. Investicije će se nabavljati postepeno u Nemačkoj.

нв

| ЈЕ |