Narodno blagostanje

25, Pm (CM,

— U S.A.D. ie prestalo s radom društvo »Pacific Prune Products Association&, koje je osnovano prošle godine sa ciljem da izvan regularnog: tržišta zgodno: plasira 100. hiljada tona šljiva lošeg kvaliteta. Društvo je s uspehom izvršilo. syoj zadatak i onemogućilo, da se loše šljive mešaju sa boljim 'vrstama. Ono je kupovalo robu iznad normalne cene i prodavalo je po nižoi. Kupljene količine upotrebljene su ovako: 37% je izvezeno za pravljenje pekmeza, 9% upotrebljeno kao hrana za stoku, 17% za pečenje rakije i 92% za spravljanje sokova i marmelade itd.

— Čehoslovački sindikat za stoku dozvolio je za mesec avgust uvoz 22 hiljade tovlienih svinja i 200 vagona masti. Uvoz jaja i butera odobriće se prema potrebi.

— Privatni trgovci u okviru čehoslovačkog žitnog monopola kupili su do 30 juna 19835 god. 4,7 mil. metr. centi žita žetve 1934, a prodali 4,16 mil., tako da je ostalo 540 hili. metr. centi zaliha. Zemljoradničke zadruge kupile su za isto vreme 11,7 mil. metr. centi, a prodale 6,14 mil., tako da im je ostala zaliha od 5,55 mil. metr. centi.

НОВЧАРСТВО

— Državna hipotekarna banka kupuje one naše дојагske papire koji nisu nostrifikovani ali koji su prijavljeni Ministarstvu finansija po njujorškom berzanskom kursu. Dolar se obračunava po njegovom berzanskom kursu kod nas. Drž. hipotekarna banka otkupljuje i kupone ovih papira i plaća 15% u dinarima po berzanskom kursu, 55% u funding obligacijama koje otkupljuje po 40%, dok se 30% protivrednosti uplaćuje u amortizacioni fond kod države.

— Narodna banka je odobrila da izvoznici u Nemačku mogu izvršiti prodaju čekova na marke u roku od 3 meseca, računajući od dana, kada su im predati čekovi.

— Rumunska Narodna banka naredila je strog nadžor nad upotrebom svih valuta, deviza, čekova, putničkih čekova itd: koje uvoze putnici. Ovi su dužni da čuvaju obračune od prodaje ovih vrednosti kod Narodne banke ili neke ovlašćene devizne banke, jer će kod izlaza iz Rumunije morati da оргауdaju eventualne razlike između iznosa zabeleženog u pasošu kod ulaza u državu i iznosa koji izvoze. Zabeležavanje u pasoš postaje obavezno. Strana platežna sredstva, zabeležena u pasošu, smeju se izneti iz država najdalje posle 80 dana, dok ie do sada rok bio neograničen. Dozvolu za docniji izVoz daje Narodna banka. U novčanicama se sme uvoziti samo 9000 leja, a izvoziti 1000 leja.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Група чехословачких банкара и фабрика оружја даје Румунији кредит од 200 мил. ч. кр. по 5% на 10 година. Румунија ће кредит употребити највећим делом за наоружање. Амортизација кредита извршиће се искључиво испоручивањем румунске робе.

— Изменом Правилника таксене тарифе уз закон о таксама од 23 априла 1936, избачене су крчме из засебне таксене категорије точилаца, те се сада крчмама има разрезивати точаринска такса као и свим другим угоститељским радњама. Уколико је неким крчмама разрезана точаринска такса по старом, извршиће се одмах понован разрез сходно изменама.

— Između Skopske opštine i mesara štrajkača postignut je sporazum posle šest daha trajanja štraika za koje vreme je opština snabdevala građanstvo mesom iz svojih novootvo"тетшћ šest Rasapnica. Skopska opština obavezala se da onemogući šverc mesa, bespravno klanje i da zabrani prodaju stoke po ulicama. Opštinska uprava pristala je da ukine oborinu i 'trošarinu na sviniski cubok. Glavni zahtev mesara, da se snizi trošarina na meso nije ispunjen.

· = Prvog avgusta stupa na snagu Uredba o gradskom vodovodu u Beogradu. Razlika između dosadašnjeg pravilnika

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 487

po kome je Opština naplaćivala vodovodne takše i nove Uredbe je u sledećem: dosad je bilo određeno 1800 lit. vode mesečno za svaki prostor u zgradi. Osnovna taksa iznosila je 3.30 din. mesečno. Svaki dalji m* preko određene količine stajao je B din. Prema tome su postojale razne cene vode čak i za jednog istog potrošača u razno doba godine. U prvom polugođu 1935. god. prosečna cena bila je od 25): 40 45 фп. ро Кибпот metru. Pojedinci su čak plaćali do 20 din. 1 mš dok ih je bilo i takvih koje je 1 m* stajao ispod 2 din. Godišnji finansijski efekat dosadašnje tarife bio je za prošlu budžetsku god. 25,5 mil. din. dok su rashodi po nalazu Коmisije za reviziju dosadašnje tarife biti veći. Po novoj Uredbi godišnji finansijski efekat nove tarife iznosi 23,9 mil. din. Rasterećenje pretplatnika iznosi 2,1 mil. din. godišnje. Novi tarifski stavovi izgledaju ovako: Osnovna taksa za prostore u kućama sa 6 prostorija 0,5 din. mesečno od prostorije, za kuće sa više od 6 prostorija 1 din. po prostoru; za placeve i neozidana zemljišta 1 din. na svaki ar. Specijalna taksa (po red osnovne) na radnje naplaćuje se po. razredima na koje su radnje podeljene i to od 10—82 din. mesečno dok su do sada plaćane od 25 do 165 din. Takse za upotrebu vodovoda gu: za svaki Im? a) 9, din. za 50 m?. mesečno, b) 2,5 Фп. од 50—100 mš i c) 3,5 din. za preko 100 mš mesečno. Za rečnu vodu 9,5 din. mesečno pri ma kojoj potrošnji.

— Ministar finansija doneo је odluku o ukidanju carine na zečju dlaku i povećanju na čarape i rukavice od veštačke i prirodne svile pri uvozu u našu državu.

— Naše Ministarstvo finansija rešilo je da se za čamce na vesla, jedra i motorne, koji služe za lične i sportske svrhe, plaća luksuzni porez.

— Grčka se nije mogla sporazumeti sa svojim poVeriocima u Londonu oko uređenja državnih dugova. Odbor poverilaca odbio je grčke predloge i uporno ostao na stanovištu da Grčka ima platiti 40% dospelih kamata za prošlu i tekuću godinu. Odbijen je predlog za konačno regulisanje državnih dugova kao i ukidanje odnosno promena statusa međunarodne finansijske kontrole Grčke. Usled ovoga grčki papiri na londonskoj berzi osetno su pali.

САОБРАЋАЈ

— Комерцијално одељење Генералне дирекције државних железница дало је обавештење да се вагонском робом сматрају пошиљке у тежини најмање 5 хиљ. кгр, а и мање, за које се у смислу тарифних одредаба возарина рачуна за тежину од 5 хиљ. кг. Све остале пошиљке спадају у денчану робу. ;

— Belgijske železnice radile su u junu о. 2. sa velikim deficitom, zbog štrajkova u industriji. Prihodi iznose 157,5 mil. belgijskih franaka prema 184 mil. u istom mesecu prošle god., a rashodi 184,5 mil. prema 173,1 mil.

— U prvom polgođu o. g. bio. je saobraćaj na Ššvajcarskim državnim Žželeznicama u svakom pogledu slabiji nego u istom periodu lane. Prevezeno je 52,35. mil. putnika prema 54,84 mil. lane, i 5,72 mil. tona robe prema 6,89 mil, I prihodi su se smanjili sa 142,72 mil. fr. na 128,93 mil.

— Železnice u S. A. D. imale su u 1935 god. bruto dohodak od 89,45 milijarde dolara, prema 8,15 u 1932, 428 u 1931 i 6,34 u 1929. Najgora godina bila jie 1932 kada je, po odbitku izdataka za kamate i dr., suficit izneo 139 mil. dolara, prema čistom dobitku od 900 mil. u 1999. U 1935 bio je deficit svega 3. mil. dolara, što se najviše ima zahvaliti smanjenju kamata. Naprotiv, troškovi su usled visokih plata i socijalnih tereta jako porasli, jer pošto železničari (oko 1 mil. lica) pretstavljaju politički važan činilac, oni danas, blagodareći pritisku vlade na železnička društva, imaju iste plate kao pre krize.