Narodno blagostanje

8. август 1936.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 513

jer sadrže i ona 3,5 mil. radnika koji su zaposleni pomoću državnih mera za aktivno suzbijanje nezaposlenosti, treba istaći da ie smanjenje neverovatno malo. Verovatno će, međuftim, novi javni radovi dovesti do bitnog poboljšania. Mesto dosadašnjih mera za oživliavanje kod kojih je kapital igrao pretežnu ulogu, zbog čega ih ie privatna privreda i smatrala neprijatnom konkurencijom, preduzeće se sada radovi kod kojih je glavna stvar zaposlenie što većeg broja radnika.

Osnova dosadašnjeg oporavljenia ı budućeg povoljnog razvoja konjunkture su likvidnost novčanog tržišta i odgovarajući niske kamatne stope. Međutim, na ta dva elementa gleda se s isto toliko nepoverenja koliko i nade. U Engleskoi su te pojave nazvane politikom jevtinog novca i postale su tek sada problematične, kada je nastupila oskudica novca; iste pojave, međutim, postoje i u S. A. D. od početka Ruzveltova pretsednikovanja, ali kao problem preobilia rezervi, ti. onih gotovih iznosa banaka kod rezervnih banaka koji prelaze visinu obaveznih rezervi. Ovai porast rezervi koje sada iznose ukupno 5,8 milijardi dolara, ima svoj uzrok u kupovinama državnih zajmova od strane rezervnih banaka u okviru politike otvorenog tržišta, i u prilivu zlata. Od sadašnjih rezervi ravno polovina, 2,9 milijarde, otpada na prekoredne rezerve. Smanienje prema naivišem stanju od 3,3 milijarde dolara u decembru prošle godine dolazi usled pretvaranja privatnih depozita u javne blagajničke rezerve, Dprouzrokovanog emisijama državnih zaimova početkom ove godine. Do izravnanjia doći će opet, kada država bude počela da troši sredstva dobijena putem zajmova. Od isplate bonusa očekuje se novo povećanje od oko 600 mil. dolara. Postoji, osim toga, i opasnost dalieg porasta usled eventiualnog rasturanja stabilizacionog fonda čije bi se 2 milijarde dolara upotrebile za amortizaciju kratkoročnih dugova.

Velika likvidnost novca i niske kamatne stope su do sada davale privatnoj privredi mogućnosti da izvrši velike konverzije, ali ih je u stvari najviše iskorišćavala država. Međutim, one pretstavljaju znatno sniženje stalnih troškova i sve više potstiču na proširivanje postojećih i osnivanje novih

preduzeća. Ali kakve su prilike, postoji opasnost da se ove

povoljne pojave zloupotrebe u spekulativne svrhe, od čega bi celokupna privreda imala štete. Zato je razumljivo što se odgovorni činioci trude da ovu opasnost otklone koliko god je moguće. U tu svrhu smanjiće se prekoredne rezerve i sprečiće se neželjena upotreba preostalih slobodnih sredstava. Prekoredne rezerve dale bi se smanjiti ponovnim preuzimanjem državnih zajmova, prodatih noyčaničnim bankama. Ali ovaj put ne dolazi u obzir, jer te hartije pretstavljaju glavni izvor zarade novčaničnih banaka.Osim toga bi ovakve

prodaje u masama mogle izazvati slablienie kursa što nije ni u interesu države ni u onome privrede. Zato je sada odlučeno da se upotrebi mnogo prostije sredstvo, predviđeno. zakonom o bankama od 19383: povisiće se iznos obaveznih rezervi ı tako će, čisto računskim putem, nestati jednoga dela prekorednih rezervi. Rezervni bord je rešio da od 15 avgusta povisi obavezne rezerve za 50%, a sa 13% na 19,5% rezerVe za svakodnevna dospeća kod banaka u Niujorku i Čikagu, koje imaju najveće rezerve i održavaju vezu sa inostranstvom. Prema zvaničnim procenama postići će se na taj način sniženje prekorednih rezervi na 1,9 milijardu, računajući tu i izvesna povećanja rezervi koja imaju tek da nastupe. Nedostatak ovoga postupka u tome je što je šematičan. Male banke koje ne raspolažu tolikim viškovima rezervi, biće primorane da prodaju hartije od vrednosti, da bi postigle novi iznos obavezne rezerve. Dobra strana njegova je što ne menia likvidnost, bar ne u rđavom smislu.

Pored ove stvarno preduzete mere freba spomenuti i predloge berzanske komisije čija je svrha suzbijanje nezdrave i neželjene spekulacije. Iz izveštaja komisije vidi se da Ruzveltova reforma tržišta kapitala i bankarskog aparata još nije završena. Kao dopuna odvajanju kreditnog posla od emisionog koje je sprovedeno već zakonom o bankama, predlaže se sada i odvajanje kreditnog posla od trastova. Na taj način izbegao bi se sukob interesa koji bi nastao u banci, ako bi ona za račun trećih rukovala akcijama i obligacijama neke firme kod koje je sama zainteresovana kao poverilac. Osim toga komisija predlaže i odvajanje vlastitih berzanskih poslova od poslova za račun drugih, koje berzanski posrednici danas vrše uporedo. Ovo odvajanje predviđa zakon o berzama i prema tome se radi samo o stvarnoj primeni Dostojećih odredaba. Ovim bi se onemogućilo falsifikovanje stania na tržištu koje može nastati ako posrednik, koji na osnovu poslova za druge poznaje situaciju, zloupotrebi poverenje svojih klijenata i na njihovu štetu zaključuje poslove za svoj račun. Posrednici mogu time da izazovu i izvesne tendencije na tržištu koje bi publiku mamile na prekomernu spekulaciju, što bi bilo samo za njih povolino, a ne i za privredu.

Ovim merama želi se u S. A. D. sprečiti zloupotrebe konjunkture i propadanje preduzeća koje bi bilo neminovna posledica konjunkturnih preterivania. To dokazuje да роstoji izvesna vera u zdrav razvoj, a sve obilnije investicije, koje već vrši privatna privreda, kao da daju za pravo ovim nadama. S druge strane u S. A. D. se zna da sam novac još ne čini konjunkturu, nego da treba i preduzimačke inicijative. Zato ovu treba osloboditi svih prepreka koje bi smetale njenom razmahu.

авва

ДОГАЂАЈИ

Наша спољна трговина у прЖеетва, санкције и спољна BOM полгођу, у упоређењу с

трговина истим периодом прошле године показује ове резултате у мил. дин.

шетали

Увоз Извоз Трг. биланс 1935 1.746.3 1.774.9 = 286 ___1936 2.000.7 1.681.4 —254.4 + или — % 14579 | —808% |

Као што видимо, овогодишњи развој спољне трговине битно се разликује од прошлгодишњег, нарочито по великом порасту увоза и појави знатне пасиве трговинског биланса, док је прво полгође у прошлој години било

И ПРОБЛЕМИ

активно. Овакво кретање последица је углавном два фактора. Први претставља изостанак извоза кукуруза и пшенице услед малог приноса прошле године. Док смо у пр вом полгођу прошле године извезли пшенице, кукуруза и осталих жита укупно за 225.5 мил. дин., ове године тај извоз је био свега 34.8 мил. дин. односно 190.7 мил. динара мање. Из тога излази да је опадање извоза у овој години нормална појава после рђаве жетве, која увек има велики утицај на обим извоза. Што се санкција тиче, оне су осетно утицале на два артикла: живу живину и грађевно дрво. Извоз дрвета за грађу смањио се са 376.9 мил. дин. на 217.2 односно за 159.7, а живине са 37.1 на 12.0 односно за 251 мил. дин. Италија је у овом времену смањила увоз дрва по количини за 21.2%. Учешће Аустрије

||. | |

|| | |