Narodno blagostanje

Страна 598 |I — U Čehoslovačkoi je ukinuta odredba, prema kojoj su. nlinovi obavezno morali da kupuju uz pšenicu i izvesnu količinu raži. — Ovogodišnja žetva pšenice u Grčkoj je slaba i jedva će zadovoljiti 35% domaće potrošnje.

— Prema izvešiaju bugarske Poljoprivredne i zadružne banke krediti podeljeni zadrugama iznose 2.734. mil. leva. 1.134. mil. ili 42% celokupne sume primile su kreditne zadruge, naročito poljoprivredne kreditne zadruge, koje broje preko 100 hili. članova-polioprivrednika.

— Čehoslovački poljoprivredni krugovi protive зе. џуоženju stoke za klanje, tvrdeći da će za kratko vreme domaća ponuda biti dovolina, a ističu da je potreban UVOZ Dpriplodne stoke.

— Žetva u Rusiji dala je vrlo nejednake prinose. U južnim oblastima je vrlo dobra, dok je u Srednjoj Rusiji (Moskva, Saratov, Voronjež, Staljingrad, Kursk, Orenburg) suša pričinila ogromne štete. Dok se na jugu računa sa 11 do 14 metr. centi pšenice na hektar, biće u srednjim pokrajinama možda samo 4 na hektar. Ove obuhvataju 50,6 mil. hektara površine pod pšenicom (oko 49% celokupne površine pod pšenicom) i imaju 72 mil. stanovnika (od 168 mil. u celoi Sovjetskoi Uniji, odn. 42%).

— Prema podacima čehoslovačkog državnog statističkog ureda ovogodišnja žetva je slabija od Janjske. Pšenice je dobijeno 14,7 mil. metr. centi (prema 16,9 u 1935 i 13,6 u 1934). Međutim, pošto ima od lane još 68 hilj. vagona pšenice i pošto se prema ugovoru mora preuzeti 10 hilj. vagona od Jugoslavije, Čehoslovačka će raspolagati sa ukupno 225 1]. vagona. Usled toga računa se za iduću godinu sa zalihom od 91 hili. vagona pšenice. U vezi s ovim rezultatima pretsednik Žžitnog monopola d-r Fajerabend izjavio je da će zalihe dobro poslužiti za održavanje dosadašnjeg kvaliteta pšenice. Inače se očekuje da će usled slabe žetve podbaciti prihodi monopola, iako će se DO na troškovima oko lagerovania.

— Madarski institut za istraživanje konjunkture procenio je prihod poljoprivrednika u novcu u idućoj poljoprivrednoj godini 1936/837 na 814 mil. penga prema 730 mil. u prethodnoi, za okruglo 20% više. Povećanje prihoda poposledica je, po mišljenju instituta, veće berbe okopavina i stočne hrane, dok je prinos žitarica samo neznatno veći. Novčani prihod od stočarstva neće u većoj meri porasti, pošto će poljoprivrednici veći prinos u stočnoj hrani upotrebiti za popunjavanie inventara stoke. 12 pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje. procenjeni novčani prihod je sledeći: od ratarstva 320 mil. prema 257,4. mil., stočarstva 399 mil. prema 327,8 mil., živinarstva,. 80 mil. prema 69,9 mil, vinogradarstva 65 mil. prema 65 mil. i voćarstva 20 mil. prema 10 mil.

— Pobolišanje prilika u poliskoj polioprivredi koje je započelo lane, nastavlja se polako i ove godine. lako ne može biti govora o ma kakvoj izrazitoi konjunkturi, ipak je stanje, u poređenju sa prethodnim, vrlo teškim godinama, zadovoljavajuće. Žetva je bolja nego lanjska, a usled stanja na svetskom tržištu ove godine su i cene dobre. Uobičajeni pad cena žitu posle žetve bio je srazmerno nezhatan, a uz to je i vlada povisila kredite za žetvu. Kod stočarskih proizvoda takođe se opaža poboljišanje. Naročito је povolino uticao porast potrošnje mesa po gradovima, a i izvoz je oživeo. Kao розјеdica pobolišanja javlja se i izvestan porast kupovne snage seljaka koji se izražava u kupovanju poljoprivrednih mašina i veštačkog gnojiva. Istina, traže se samo najjevtinije mašine, i to na dugoročnu otplatu.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ | | II Базу

INDUSTRIJA

— Domnesen je nov Pravilnik o istraživanju, obdelava-

nju i eksploataciji mineralnih ulja i njihovoj proizvodnii 17

bitumena na taj način što je sve stavljeno pod neposrednu

kontrolu Uprave drž. monopola. Pravo istraživanja mineralnih ulja ima isključivo Monopolska uprava, a pravo istraživanja čvistih i plinskih bitumena mogu dobiti i privatna lica po odo-

brenju Monopolske uprave i uz saglasnost Ministarstva vojske

i mornarice. Privatna lica mogu dobiti pravo obdelavanja i eksploatacije. Industrijsko prerađivanje u cilju dobijanja mineralnog ulja sličnog prirodnoj nafti vršiće se samo po odo-

brenju Ministarstva finansija, a preduzeća će biti pod Коп-

trolom Uprave monopola. — Ove godine će ulcinjski 5011 bazeni (82), па Кота

radi preko 250 radnika, дан 1.100 vagona soli prema 670 уа--

гопа (12 19 bazena) prošle godine.

— Proizvodnja električne energije u Bugarskoj u pr-,

vom tromesečju O. g. iznosila je 35,8 mil. kilovatsati prema 90 mil. u istom periodu 1935. god.

— Francuska fabrika aviona Blerio osnovala je filijalno društvo u Engleskoj sa kapitalom od 400 hilj. funti. Novo društvo podiže fabriku u Ipsviču i već je dobilo роrudžbinu za 200 aviona u vrednosti 1,4 mil. funti.

— Prema podacima Saveza jug. fabrika šećera u kam-

- panji 1935/1936 g. prerađeno je kod nas 5,84 mil. kv. še-

ćerne repe prema 4,20 mil. kv. u kampanji 1934/1995 g. Dobijeno je 809 hilj. kv. šećera prema 630 hilj. Otkupna cena šećerne repe kretala se od 20,4 din. do 24 din. za 100 kg. i veća je prosečno za 4 din. nego u prethodnoj kampanji.

— Čehoslovačka vlada stavila je domaćoj filmskoj industriji na raspoloženje garantni kredit u visini od 10 mil. č. kr. i to iz fonda za produktivno suzbilanie nezaposlenosti. Za svaki film garantuje se proizvođačima kredit do iznosa od 50% troškova. Dosadašnje subvencije od 60—140 hili. č. kr. po filmu, koje se plaćaju prihodom od dažbina za uvoz stranih filmova, plaćaće se i dalje.

— Austrijska državna statistika izdala je tabelarni pregled austriiskih akcionarskih društava sa glavnicom od preko 1 mil. šilinga za 1988 i 1934 с. ЏКирпа ојаушса 12nosila je 1,05 milijardu šil. krajem 1934 g. prema 1,63 milijardi krajem 1933 g. Od toga je otpadalo na prave rezerve u obema godinama 950 mil. Ukupni dobitak bio je u 1934 g: 50,76 mil. a gubitak 17,16. mil. prema 45,70 mil. i 41,81 mil. u prethodnoj godini. Naibolie su prošle u 1934 g električna industrija sa dobitkom od 10,54 mil. na 297,83 mil. sopstvenog Kapitala i industrija hrane i pića sa 13 mil. dobitka na isti kapital.

— У Кремони (Италија) оснива се фабрика за добијање казеина, као сировине за израду ланитала (ве-

штачке вуне). Према вестима талијанске штампе сада сеу.

Италији производи дневно 2 хиљаде кгр. ланитала. Иду-

ће године производња треба да се удесеторостручи. — U 1985 izvezle su S. A. D. 181,29 hilj. putničkih auto-

mobila (prema 148,4 hili. u 1934). Zatim dolaze: Engleska sa:

54,5 hilj. (prema 48,9 hilj.), Nemačka sa 18,3 hilj. (prema 10,6. hili.) i Erancuska sa 16,4 hili. (prema 21,3. hili). Kod teretnih.

automobila ie udeo S. A. D. srazmerno još veći. Qne su izvezle 100,9 hili. (prema 98,8 hilj.), Engleska 14 hilj. (prema

13,9 hilj.), Nemačka 3,7 hili. (prema 2,2 hili.), a Francuska 1,3;

hilji. (prema 1,6 hili.). Vrlo su zanimljive velike razlike u. ce-

nama kao i kretanje cena. Dok. je jedan američki putnički: automobil u 1935 stajao prosečno 551 dolar (oko 25 hilj. din.) prema 543 u 1934, dotle je prosečna cena francuskih, automo- ı bila bila 1389. dolara (oko 62,5 hilj. din. ), ртета 11951: 1934, nemačkih 672 dolara (prema 778), a engleskih 584. (prema · 646). Porast prosečne cene dosta je znatan u Francuskoj

зарона