Narodno blagostanje

Страна 636 0

nje došao je sistem visokih carina i kontingenata. Da bi oživela i pomogla unutrašnju trgovinu, vlada je bila primorana da preduzme mnoge mere za ograničenje proizvodnje i regulisanie cena. Naročito potrebna bila ie pomoć poljoprivredi, koja bi inače izgubila i domaće tržište, a ne samo mogućnosti izvoza. Naiboljim sredstvom za oživlienie i proširenje unutrašnjeg tržišta ministar smatra industrijalizaciju.

— »The Bconomist« kaže da se sada vidi koliko je neosnovana bila opšta bojazan. od inflacije, kada je pre pet godina. devalvirana funta. Njena depresijacija nije prouzrokovala nikakve nesreće u svetu. S jedne strane poverenje u engleske finansije ostalo ie nepokolebano, a s druge strane pad cena u Engleskoi — ako se cene računaju u zlatu — izvršilo je opšti pritisak na cene u inostranstvu, ti. delovao je u smislu deflacije. Deflacionu krizu od 1929 savladale su devalvacionističke zemlje polagano, ali bez poremećaja, dok je ona npr. u S. A. D. dovela do privrednog sloma, a u Nemačkoj do političke revolucije. Glavni uspeh devalvacije nije, kako se obično smatra, povećanje izvoza, nego pobolišanje zaposlenosti u dotičnim zemliama, koje је postignuto politikom jevtinog novca. Ipak konačan sud još se ne može izreći, utoliko manje što je devalvacija pala baš u period nove konjiunkture.

— Ove godine nije bilo uobičajenog sezonskog popuštanja funte u odnosu prema dolaru. »The Economist« navodi za to dva naročita uzroka. Engleska ove godine nije, kao inače, kupovala u S. A. D. ovogodišnie pšenice, pamuka i duvana, pošto su Žetva i berbe u Americi podbacile; ukoliko je kupovano starije robe, to je činjeno ravnomerno preko cele godine. Mesto toga Englezi su u S. A. D. kupovali automobile, ali su potrebne iznose dolara nabavljali od Francuza koji su u S. A. D. slali zlato ili su protivrednost za svoj uvoz u dolarima ustupali Englezima.

IZ POSLOVNOG SVETA

Zborovi akcionarskih društava

20 septembar. — Filips jug. trg..a. d. Beograd (vanredan). 28 septembar. — Zagorska tvornica vunenih tkanina d. d., Oroslavlje (redovan).

29 septembar. — »Konopruta« mehanička tvornica Каnapa i mreža d. d. u Zagrebu (redovan). — Braća Janeković, trgovina drvom i parna pilana d. d. Zagreb (redovan).

Trgovački registar

Srpska centralna banka d. d. u Osijeku, upis promene ča 8 društvenih pravila i članova upravnog odbora g.g. d-ra Savića Nikole i Ignjata Cvejića. — Gradska štedionica u Sušaku, upis članova upravnog odbora g.g.: Bogdana Durbešića, Velika Smokvine, Turine Viktora i Petrića. Bože, Svi iz. Sušaka. — »Kvarner« društvo za podizanje Primorja d. d. u Zagrebu, upis promene čl. 7 društvenih pravila. — Nemačka pučka štedionica d. d. u N. Pazovi, upis: članova. upravnog odbora g.g.: Lebherca Martina, Majera Mihaila, Gerbera Filipa, Bušmana Fridriha, Šumahera Ludviga i Fuksa Johana

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 39

svi iz Nove Pazove. — Hrvatska štedionica d. d. u Koprivnici, upis člana upravnog odbora g. d-ra Šempera Alfonza iz Zagreba. — Jugoslovensko d. d. za plin i munjinu u Osijeku, upis člana upravnog odbora g. Oršića Ferdinanda. — Dženeral Refaktoris a. d., Beograd, upis članova upravnog odbora pg. Frank Scott Russell, Kolin Milner, Viktor Farhi, Sima Alkalaj i Marsel Farhi. — Industrijsko i trgovačko d. d. u Zagrebu, upis promene čl. 2, 4, 6 ı 23 društvenih pravila. — Lisanski rudnici d. d. u Beogradu, upis članova upravnog odbora g.g.: Žaka Ganema iz Pariza i Nemanie Nikolića iz Beograda.

Bibliografija: .

Martinis M.: Svietska kriza i urbanizacija naroda. Novi momenti u izgradnji gradova. — Sarajevo, 1936. Str. 62. XVID RAZNO

— Na međunarodnom šumarskom kongresu и Рен predloženo је sa nemačke strane osnivanie jednog međunarodnog stalnog šumarskog instituta koji bi odgovarao po organizaciji i radu Agrarnom institutu u Rimu. Rešeno је да se do sledećeg: kongresa obrazuie Međunarodna organizacija za Šumarstvo. ·

Сваки напредак у производњи и употреби, сђе знање и сва искуства, што су их од године 1366 стекли специјалисти наше организације која обухвата цео свет,

примењују се код фабрикације наших

GARGOVYVLE MASHBA

и дају им онај квалитет, који гарантује сигуран и економичан погон.

STANDARD — МАСПИМ

Oil Company of Jugoslavia Inc ЗАТРЕБ БЕОГРАД

КОЊУНКТУРА

СТАЊЕ НАРОДНЕ БАНКЕ НА ДАН 22 СЕПТЕМБРА 1936 ГОДИНЕ Преко неких дневних листова упућен је прекор Народној банци да држи превелике стокове девиза које не улазее у подлогу, уместо да због веће сигурности повећа златни сток. Овакво мишљење је скроз погрешно и долази

од непознавања структуре ове позиције. Мародна банка је гелики део својих девиза које не улазе у подлогу претворила у злато које се налази у тој позицији. Од пенга, шилинга и других слабих девиза до сувог злата, дакле најразноврсније врсте крије позиција девиза које не улазе у подлогу. |