Narodno blagostanje

Страна 648

дин. и порасла је према јулу прошле године за 0.183 дин. и јуну о. г за 0.29 дин. Са надницом до 8 дин. било је

86.345: до 24 д. 287.460; до 34 г. 111.040; до 48 д. 71.750 и

преко 48 инара 72.900

Просечан број осигураних у јулу O. FT. износио је 629.490 и већи је од оног у истом месецу 1985 г. за 52.920 или 9,18%, а од најнижег нивоа у 1988 г. за 92.295 или 172%, а за максимумом у јулу 1980 год. заостаје само за 18.260 или 2,8%. Сезонски прираст од јануара до јула о. г. износи 81.180 према 70.077 у истом периоду прошле и 16.540 у 1923 год. те је сезонско оживљење коњунктуре ове године веће него ранијих. Повећање запослености је знатно веће него што га исказује статистика Сузора. За првих 9 месеци о. г. у ресору Министарства грађевина на јавним радовима извршено је 3 милиона надница, према 600 хиљ. у целој 1934 год. а ови радници нису обавезни на болесничко осигурање код Сузора. |

Још један повољни знак је брзи пораст запослености мушких него женских. У јулу о. г. број мушких се повећао за 49.850 или 10,08% и женских за 10.560 или 6,76%, док је раније била обрнута појава.

Као и у претходном месецу највећи пораст запослености је код градњи над земљом (за 9.886), текстилне индустрије (6.007) и метално-машинске (5.444), а у процентима код индустрије дувана (за 66,4%), градњи над земљом " (38,26%), градње железница и путева (22,94%) и грађења превозних средстава (19,01%). Смањење је наступило само код шумско-пиланске индустрије за 3.430 или 7,8%. НајвеБи пораст запослености показују уреди у Београду (за 8.260), Љубљани (7.530) и Загребу (7.510), а у процентима: нишки (19,09%), сплитски (17,18%) и дубровачки (15,94%).

Снажни полет јавних радова и грађевинске делатности, као што смо констатовали у извештају за прошли месец, имаће врло повољно дејство и на побољшање прилика у занатству, јер је трећина занатских струка везана за грађевинску делатност.

o r | Папабвке огбашласје зш пога-

БИ i le oštro protivu sadanjih radDohođak zanatlija i nadnica ničkih štrajkova. Zagrebačka — zanatska komora je uputila policiji pretstavku o neodgovornim elementima, koji ometaju zanatlije u radu. »Zanatlija«, organ Zanai{liskog saveza u Beogradu, u jednom članku tvrdi da je prema podacima Suzora prosečna osigurana nadnica pala od 1930 do 1935 god. za 19%, dok je prema podacima zagrebačke Radničke komore indeks troškova života pao za to vreme za 50%. Prema tome je realna nadnica porasla i »Zanatlija« zaključuje da se radnički štrajkovi ne mogu opravdati ekonomskim razlozima. Dohodak zanatlija je pao za 60%. Prema delu V. Đuričića i drugova 19927 god. godišnji dohodak jednog zanatlije iznosio je 30 hilj. dinara. Po g. Miloradu Đorđeviću, biv. Ministru finansija, pao је nacionalni dohodak do 1934 god. oko 60%. Srazmerno je pao i dohodak zanatlija, te je on u 1933 god. iznosio 12 hilj. din. То potvrđuju i podaci beogradske Zanatske komore, po kojima sadanji dohodak zanatlije iznosi oko 10 hilj. dinara г0dišnje. Ovi zaključci o nadnicama i dohotku пе тоги да 17drže kritiku. Neke od njih opovrgavaju baš podaci zanatskih Komora, što nam potvrđuju nekoliko sledećih primera:

| У

Рачун Поштанске штедионице, Београд 51005,

"НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 40

U izveštaju beogradske Zanatske komore za 1934 god. se kaže, da su nadnice uporedo sa padom cena, povećanom besposlicom i teškim prilikama u zanatstvu morale takođe da padnu. U građevinskoj struci su nadnice samo za jednu godinu pale za 30%. Za molersko-farbarsku i firmopisačku struku se kaže da su poslovi ovih zanata opali za 60%, cene su pale za 40 50%. Radničke nadnice padale su uporedo sa opadanjem cena pa i preko toga. Radničke nadnice u opančarskoi struci svedene su sa 70 na 20—925 din. dnevno.

U jzveštaiu zagrebačke Zanatske komore za 1985 god. se kaže da su u struci pećara, keramičara i lončara nadnice svedene na minimum, a nadnice pekarskih radnika u 1935 g. su za 60% manje nego u 1931 god. po priznanju Saveza реkarskih obrtnika u Zagrebu.

Prema tome izlazi, baš po podacima zanatskih ustanova, da su nadnice zanatskih radnika pale još više od navedenog pada prihoda zanatiija i indeksa troškova života.

Zaključak zanatlija da ie od 1927 do 19893 god. usled pada nacionalnog dohotka za 60%, pao i zanatski dohodak za toliko, može se s istim pravom primeniti i na dohodak radnika.

»Zanatlija« još ispušta iz vida da je od prošle zodine indeks troškova života počeo da raste, dok je nominalna nadnica i dalie padala; sve do prošlog meSšeca.

»Zanatliia» je ili zaboravio ili namerno prećutao još jedan podatak. Na 78 strani Izveštaia beogradske Zanatske komore za 1985 godinu stoji:

»Ako se uzme da je čist prihod zanatlija prema proračunu Zanatske komore od 1997 god. otprilike 8 i po milijardi dinara i da je prosečan prihod zanatliia opao za 30%, onda opadanje čistog prihoda zanatskog staleža u odnosu na 1927 god. može se ceniti na više od 2,5 milijarde dinara«.

Prema ovom izlazi da dohodak zanatlija iznosi G mililardi dinara. Po poslednjim podacima Zanatskih komora u našoj zemlji ima 143 hil. zanatlija. Ako podelimo ukupan dohodak sa brojem zanatlija, dobijamo dohodak jednog zana{lije u iznosu od 42 hiliade dinara godišnje, koji ie od onog u 1997 god. veći za 12 hili. din. ili oko 29%!

Nas iznenađuje ovakvo rezonovanje »Zanatilije«. Mi пе znamo da li ie i koliko tačan podatak g. d-r Đorđevića o nacionalnom dohotku. G. Đorđević je u ekspozeu budžeta pomenuo samo globalnu cifru i nije precizirao. Rekao je da le macionalni dohodak pao na 30 до 35 milijardi dinara: Ovaj podatak mogao je g. Đorđeviću da posluži za upoređenje budžeta sa ukupnim nacionalnim dohotkom, al; ne i za

procenu dohotka pojedinih privrednih redova, kako ga ie

upotrebio »Zanatlija«. Prosek koji obuhvata 14 do 15 mil. suviše je opšti. Ali ima drugih činjenica, koje nam mogu pokazati podelu socijalnog produkta među pojedinim skupinama. To su podaci o kretanju cena. Indeks cena polioprivrednih proizvoda Narodne banke pao je od 1927 do 1934 god., za koji se period odnose i pomenuti podaci o dohotku, za 52 poena, a industrijskih za 22 poena. Makaze cena su se ogromno otvorile na štetu polioprivrede usled čega je došlo do pomeranja u podeli socijalnog produkta. Učešće zanatlija i. industrijalaca u socijalnom produktu je relativno veće nego zemljoradnika. Prema tome nadiveći teret smanjenog dohotka i pooštrene krize podneo je zemljoradnik.

Prema tome argumenat o smanjeniu dohotka ne samo što ne Ide u prilog zanatlijama, nezo baš opovrgava tvrđenie i pisanje »Zanatlije«.

ДИЈЕ ae ZOO CJHeDHSAA Gea M ID eaNHWWRGA0 кредитне равна среилијала у БЕОГРАДУ — Мошт. фаж 17.

Телефон 23402, 23403, 23404, 23405. 23406.

Прима улоге на штедњу по најповољнијој камати, Врши све банкарске послове у земљи н ипостранству, Издаје сефове под закуп,