Narodno blagostanje

_ Страна 198 1

могла сама спровести како треба. Најзад је Министар изјавио да ће влада основати Национални научни ваздухопловни институт.

— Румунија је почела да наплаћује 1% од вредности увоза румунских индустријских предузећа и рудника, изузев државна предузећа. Ови износи послужиће за стварање индустријског фонда, намењеног потпомагању ситне индустрије и занатства.

НОВЧАРСТВО

— Према швајцарској штампи, у Швајцарску је од девалвације до сада ушло преко 1 милијарда шв. фр. страног капитала. :

— Швајцарска Народна банка снизила је есконтну стопу са 2 на 17,%, а ломбардну са 3 на 2:ј2%. Ову меру банка објашњава побољшањем прилика на новчаном тржишту после девалвације.

— Ukupni iznos štednih uložaka u Bugarskoi bio Je u maju 1936 god. 11.167 mil. leva prema 10.596 “mil. koncem 1935, 10.020 mil. 1934 i 9.706 mil. leva koncem 1983 год.

— U novembru o. Z. tražilo je odlaganie plaćanja 5

naših banaka, a vanstečainu likvidaciju 1. - — Nežigosana pezeta pala je krajem novembra u Parizu na 0,85 fr. prema 2,07 fr. sredinom jula, na početku španskog građanskog rata; smanjenje пјепе vrednosti iznosi dakle oko 70%.

— Nacionalistička španska vlada naredila je žigosanie svih novčanica Španske banke na njenom području. Novčanice izdate od strane madridske vlade posle 18 jula, ti. za vreme građanskog rata, ne priznaju Se. | — Od januara 1995 do septembra 1936 uneseno је u S. A. D. neto 2.982 mil. dolara stranog kapitala; od toga je 1.353. mil. bilo kratkoročno, a 905 mil. u hartijama od vrednosti. Iz Evrope je došlo 1.775. mil.: najviše iz Engleske (789 mil., od čega kratkoročno 438), a zatim iz Švajcarske (998 mil. odn. 136), Francuske (202 mil. odn. 128), Holandije (195 mil.) i Italije (29 mil.). Iz Kanade ije uneseno 138 mil., iz Latinske Amerike 160 mil., sa Dalekog listoka 195. mil., a iz ostalog sveta 14 mil. dolara.

— Uredba o obustavi nekih prava osiguranika Feniksa produžena je do 15 decembra о. 2.

— Vlada je odobrila Savezu zemljoradničkih zadruga · u Novom Sadu beskamatni zajam od 5 mil. din. Gubitak Saveza iznosi 6,5 mil. din. i pokriće se doprinosom članica zadruga u roku od 10 godina. Beskamatni zajam ima za cili da oslobodi Savez od tereta plaćanja kamata na dug.

— 3narTHH crTok C.A.JL npemao je у току октобра први пут ниво од !1 милијарди долара и тим претстављао половину светских златних резерви. Пораст је изнео у ок тобру 186 мил. Укупни прираст ове године до конца октобра изнео је 363 милиона, а од девалвације долара 3,739 долара. — На циришкој ефектној берзи изнео је обрт у ок: тобру о. г. 948 мил. фр. према 205,7 мил. годину дана раније.

мил.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Celokupno javno zaduženie Poljske iznosilo je 1. okt. t. g. 4.661, milion zlotih. Od toga otpada na unutrašnie razduženje 1.740,9 mil., a na inostrano 2,921,0 mil. zl. Prema stanju od 1 aprila ove god. inostrano zaduženie delilo se na 875,64. mil. zl. emisionih dugova, 2.091,29 mil. ratnih dugova, 394,64 mil. preuzetih dugova po likvidaciji Austro-Ugarske

__НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

i 17,44. mil. državnih obligaciia na osnovu potpore kreditnim

ustanovama. — Мексико намерава да емитује у Њујорку зајам

од 5,5 мил. долара.

— Suzor je na svojoj sednici od 29 nov. o. с. cdobrio

zajam opštini Inđiji u iznosu od 350 hili. din., a gradskoi tl

štini Liubliana zaiam od 2 mil. din.

— Париски финансијски кругови верују да претстоје скори преговори између Француске и Енглеске на једној и Америке на другој страни о поновном регулисању рат них дугова. Преговори имају да се воде на бази знатног смањења постојећег дуга и отплате у 20 ануитета;

— Аустралијска савезна влада обратила се новчаничној банци за нов зајам од 10 мил. фунти. Банка је, међутим, одобрила свега 7,5 мил. фунти на 15 година по курсу од 97,5 и са укамаћењем од 35/,%. _.

— Француски народни посланик Ришар изјавно је да ће поднети предлог да се одмах почну преговори са САД. о уређењу француских ратних дугова. У њујоршким финансијским круговима изјава је примљена врло скептично; међутим, француска влада је ускоро после тога такође изјавила да мисли приступити уређивању овога питања. Сматра се да је ова начелна спремност Француске за плаћање ратних дугова у вези са њеном жељом да добије у С.А.Д. нов већи зајам.

— Град Цирих намерава да емитује 4% зајам од 20 мил. фр. на 25 год, да би извршио конверзију 47/,% зајма из 1926 од 20 мил. фр. Конверзијом би се у 1987 и 1038 постигла уштеда на каматама од укупно 225 хиљ. франака. 5

ТРГОВИНСКА ПОЛИТИКА

— Медипагодт Копсегп čaja je zakliučio da eksportnu kvotu od 821/|5%, koja važi od 1 aprila 19935 zadrži u Važnosti i posle 1. aprila 1937, dokle ije ona imala da traje. Ovo dalie održavanje ograničenia izvoza očekivalo se na tržištu.

— Trgovinski pregovori između naše države i Зуајсагske nisu još doveli ni do kakvog rezultata. Glavna tačka nesporazuma je zahtev naše strane da se pšenica plaća u devizama, dok Švajcarci nastoje da i dalje ostane dosadašnji razmer, 20% u devizama a 80% u kliringu. Pregovori su prekinuti, s tim da se nastave čim švaicarska delegacija dobije nova ovlašćenja.

— Naš klirinški ugovor sa Švajcarškom otkazan je za 31 decembar o. о. Posle tog roka Narodna banka neće primati uplate na klirinški konto.

— Novosadska Trgovinsko-industriiska i zanatska komora uputila je pretstavku Ministarstvu trgovine i industrije i traži da se kod pretstojećih trgovinskih pregovora sa

Rumunijom omogući izVOZ SirOVe kože, hmelia, rečne ribe i životinjskih cepiva. ТРГОВИНА '

= Румунски преговори са француском фабриком

оружја Хочкис о испоруци једне веће партије ратног материјала завршине су. Уговор ће се закључити ових дана. —. Nacionalni komitet Jugoslovensko-nemačke trgovinske komore u Beogradu saopštava, na osnovu obaveštenja od nemačke Devizne centrale, da se tranzitna roba ne može placati preko kliringa. Jugoslovenskom. uvozniku tranzitne. robe iz Nemačke potrebno je da se uveri, pre zakliučenia tranzitnog posla, da li će Narodna: banka staviti na raspolo-. ženje devize za uvoz tranzitne robe. :