Narodno blagostanje

Страна 138

= Рершасја trgovaca iz Vardarske Đbanovine tražila je od Ministra trgovine izdvajanje Trgovinske komore iz zajedničke Trgovinsko-industrijske Romore.

TRGOVINSKA POLITIKA

— Petrovgradska Trgovinsko-industriiska komora tražila ie od vlade, da se za crni i beli luk, kojeg ima oko 200 vagona crnog i 20 vag. belog za izvoz u severnom Banatu, obezbedi kontingent u Nemačkoi uz povlašćenu carinu od 2 marke. Ta se carina primenjuje i na luk iz Makoa (Madarska), koji je jedini ozbilini konkurent našem luku iz severnog Banata. Potrebno je, dalie, premiranje izvoza i stvaranje novih tržišta naročito u Engleskoi, Austriji i Čehosloуаској. SOCIJALNA POLITIKA

— Повећање упослених радника у мађарској индустрији износи 62.000 према претходној години, када је било упослено 566.000, али је мање за 60.000 него у годинама пре кризе.

— Мешовити одбор за рударство у Белгији закључио је, да се наднице повећају за 5%, док су радници тражили 10%.

— Раднички синдикат у америчкој индустрији лигнита захтева 30-часовно радно време у недељи и повишење надница, као и гарантовање од 200 радних дана, што би значило повишење прихода једног радника од 1.200 дол. годишње.

— U decembru prošle godine prosečna obezbeđena nadnica osiguranih kod Suzora iznosila je 21,8 din., više za 0,32 din. nego u istom mesecu 1985 g., a manje za 0,24 din. nego u novembru 19936 god. Ukupna obezbeđena zarada je iznosila 346,93 mil. din., više za 40 mil. odn. 12,844% nego u decembru 1995· god. Sa nadnicom do 8 din. bilo ie 88.267, od 8 do 24 din. 292.700; od 24 do 34 din. 108.970, i preko 48 din. 73.000 članova.

— U decembru prošle godine bilo je kod Suzora 635.499 osiguranih radnika i nameštenika. Ovaj broj pokazuje sezonski pad prema novembru za 21.463, ali je porast prema istom mesecu 1995 zg. za 64.080 ili 11,21%, a premašen je ı maksimum iz 1980 g. za 18.770. Najveći je porast, kao i ranijih meseci, kod beogradskog i ljublianskog ureda, a u procentima kod sarajevskog (za 24,8%) i banjalučkog (23,1%). Građevinska delatnost i javni radovi, usled leDog vremena, nastavili su se i u ovom mesecu, te je broji zaposlenih bio veći kod gradnii nad zemljom za 6.990 ili 52,5% i kod gradnji putova za 8.830 ili 51,2%. Tekstilna industrija le imala 7.900 radnika više. Smanjenje je kod hemiliske industrije za 4,89% i novčanih zavoda za 2,1%.

NOVČARSTVO

— Обрт акција у Чехословачкој порастао је од 2.127 мил. кч. 1935 на 5.774 мил. у 1936, док је обрт обвезница опао од 4.068 на 3.268 мил. кч.

— Повишење чисте добити швајцарског Банкферајна од 7.12 мил. на 8,24 мил. фр. и дивиденде од 41 Ha 5% y прошлој према 1985 г. постигнуто је највећим делом повољним пословањем лодонске филијале, која је у знатној мери искористила привредни полет у Енглеској. Порастом курга фунте повећала се је сума биланса ове филијале у трећем тромесечју прошле године за 195 мил. фр. док је у четвртом тромесечју приливом туђег новца наступило да-

ље повећање од 55 мил. чиме је повећана сума биланса у 1936 за 88%.

| НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ Бро

— У Чехословачкој била је задњих дана стално ве-

лика потражња за краткорочним благајничким записима,

па су 4.65% са роком од ! маја 1937 рађени по 100—, 3.5% са истим роком по 99.975, а 5% са роком исплате од 15 јануара 1940 по 102.50—102.60.

— Индекс појединих група ефеката на прашкој берзи нагло је порастао у прошлој недељи. Општи индекс бележи сада 151 према бази од 3 јануара 1927, док индекс индустријских и саобраћајних папира износи 167, а онај државних папира 104. .

— Између гмериканске и енглеске финансијске групе за заштиту поверилаца закључен је споразум за заступање интереса страних обвезница, у првом реду чилеанских, бразилијанских, мексиканских и перуанских.

— Kod 29 regulativnih štedionica u Ргаузкој ђапоvini bilo ie na kraju 1996 god. 138.426 ulagača (131.944 na knjižice i 6.445 na tekuće račune) prema 152.409 na kraju 19935 godine. Ulozi su iznosili na kraju 1936 godine sa dospelim kamatama 1.038 mil. din., od čega otpada na Knjižice 592.2 mil., tekuće račune 406,6 mil. i kamate 838 mil. prema 1.79 mil., 618,5 mil., 410,8 mil. i 42,7 mil.

— Zlatna podloga poliske Narodne banke opala je u prošloj godini za 51.4 mil. zloti. Odliv zlata bio je naročito osetan do uvođenja deviznih propisa 20 aprila 1936 i u aprilu je iznosio 46 mil. Posle ovog datuma i stišavanja bojazni od monetarno-političkih mera nastupilo je popravVljanje situacije, a u jesen je porasla zlatna podloga, jer ie Poliska iskoristila povoline prilike na svetskom tržištu pšenice i dobila jedan deo protuvrednosti za izvezenu pšenicu u zlatu.

— Polugodišnia kamata francuske 4% obveznice iz 1925, koia dospeva 5 marta, utvrđena je na 2.05 fr. Ovai papir uživa tu privilegiju, što je utvrđivanje kamate vezano za kurs funte, usled čega ima i viši kurs od ostalih papira (97.60).

— Švaicarska Narodna banka zaključila ie prošle godine sa zbirom bilansa od 3.506 mil. prema 1.887 mil. fr. u 1935. Obrt je porastao na 118 miliiardi prema 109,5 milijardi, dok je dobit nepromenjena i iznosi 5.95 mil. Dividenda je 6% na glavnicu od 25 miliona.

— Čista dobit 25 njujorških depozitnih banaka, koje pripadaiu »New York Claring: House Association«, povećala se je od 787.2 mil. dolara u 1935 na 934.7 mil. u 1986, što је pored isplate pune dividende omogućilo i obrazovanje rezervi od 147,5 mil. dolara.

JAVNE FINANSIJE

— Дунавска бановина намерава да подигне инвестициони. зајам од 100 мил. дин. код Државне хипотекарне банке за изградњу и поправку путева. Рок зајма предвиђен је са 20 година, а камата 7%. Осим овог потребан је бановини зајам од 13 мил. дин. за уређење Буковичке бање.

— Предлог буџета Сарајева предвиђа приходе од 28,1 мил. дин. а расходе од 31,8 мил. дин. Дефицит од 3,7 мил. дин. покриће се општинским прирезом на државни

"непосредни порез, по предвиђеној скали, од најмање 10%

до 1000 дин. државног пореза и 95% преко 50.000 дин. државног пореза.

— Ригом Dravske banovine na kraju 1936 g. iznosili su 62,8 ти. din., od čega potražuje Banovinska štedionica u Ljubliani 19 mil. din., Banovinska štedionica u Mariboru 15,5

.mil., Poštanska štedionica u Beogradu 10 mil., Pokoininski za-

vod u Ljubliani 9,5 mil. idt. Banovina plaća na ovai dug

7—9%. kamatu.