Narodno blagostanje

Страна 250_

сејана површина је била већа од ложете за 86.500 ха, те је проценат уништених усева био мањи него ранијих година. Према процени, коју је крајем прошле године обја: вило Министарство пољопривреде, принос кукуруза у прошлој години је био рекордан, јер је премашио, 510.000 вагона. Дефинитивни подаци показују да је прошле године са пожете површине од 2,737.670 ха“ добијено 518.209 вагона кукуруза према 302.840 в. у 1985%r. H 497.714. B. за просек 1982—36 г. Засејана површина је била већа од пожете за 33.100 ха, а просечан принос по хектару је износио 19,2 мет. центи, те је мањи од рекордног у 1984 г за:0,2 м. ц.

— На скупштини Вардарске задруге за извоз дувана, која је једина у држави, изнето је да на стоваришту има 70.000 кгр. дувана из бербе“ У 1985 PpP. ay U ОЈ години задругари су продали око 80:000 кг.

— Ministarstvo polioprivrede odobrilo ie. kredit од 700.000 din. ža 'otkup priplodne stoke, koja će se razdeliti pojedinim poljoprivrednicima i poljoprivrednim školama. Za otКир 1 ротос ха Кир па 'novosadskoi izložbi, koja počinje 17 o. m., određen je iznos od 290:000. din. Na saimu u Rogatici u Bosni otkupiće država bosanske brdske konie za 100.000 din. Od stočarskih zadruga u Savskoj banovini će država kupiti simentalske i pinsgavske bikove za 200.000 i najzađ u Dravskoj banovini montafonske bikove za 100.000 din.

INDUSTRIJA

— Švajcarska firma Nestle, koja proizvodi mlečne produkte i čokoladu, pretvorena je u novembru 1986 u holding preduzeće. Ovaj koncern, čiji akcijski kapital iznosi 112 mil. fr. zaključio je prošlu godinu, 70. svog opstanka, sa dobitkom od 30:4. mil., prema 25.9 mil. u 1935. Рохопо рочјоуапје роstignuto je i pored skoka cena sirovinama, zahvaljujući DOvećanoj tražnji kvalitetnih proizvoda, što je znak povećanje kupovne moći u svetu. Sva preduzeća OVOS koncerna, sem španskog koje je 19 jula 1936 obustavilo rad, zabeležila su pobolišanje poslovanja.

— Француске фабрике ваљане жице поново су се картелисале, чиме је створен услов за одржање MebyHaродног картела, који је био провизорно продужен до краја априла о. г: 5

— На скупштини удружења индустријалаца У ара јеву констатовано је, да се текстилна индустрија налази у тешком положају због поскупљења сировина. Са друге стране извоз наилази на тешкоће због девалвација валута, од чега | погођена нарочито: АН ћилима у Сарајеву. — Наше аСрИе ова продале су У 1936 г. 4.500 вагона ваљаних производа према 3.100 у 1934 години.

— Nedelini metalargiiski. izveštaji francuskog lista »Journće Industrielle« procenjuje, da je ·evropska industrija čelika bila. početkom: aprila za-1 mil. tona,u zaostatku sa liferacijama. Kupci čelika polažu.u poslednie vreme sve, veću važnost na bržu isporuku | obzira na:cene, koje зе: stalno povećavaju. по: ; i SO 5.

— Grčki Savež OMA еЊ zatražio je od Vrhovnog privrednog Saveta mišljenie o mogućnostima” oshivanja inćustrije livenog: dvožđa, podnoseći istovremeno statistički materijal iz koga se vidi, da Grčka uvozi velike količine liyenog gvožđa, koje bi se moglo ·proizvođiti u žemlji. |

— Opštinska uprava Копаспо је rešila pitanje elektrifikacije Bugoina. Ona је sklopila. ugovor sa inž. Štapom iZ Zagreba, na osnovu kojeg opština plaća za osvetljenie НИ 20 godina, po 55. 000 din., posle 5 godina — ро. 40. 000 din. poslednjih 5 godina — po 20.000 din., svega 1,4 mil. dinara u toku 90 godina i (ада. cela električna centrala. „за. zgradama prelazi u vlasništvo opštine..

ПАРОСТАЊЕ ___ __Бр. 16

TRGOVINA. :

— Услед повишења фискалних. оптерећења. на "погонско гориво У Италији за време. санкција, опала је У прошлој години У Италији унутрашња продаја аутомобила, док се је извоз мало повећао према "1936. Производња је ипак повећана за 51 :000 аутомобила или 6% према. 1985, захваљујући. војним лиферацијама за Абисинију.

— Ргета vestima "mađarskog Tristituta za spolinu frgovinu postignut је sporazum. sa trgovcima jaja i ŽiVine, da se pomoću zadruge »Hangya«, Која ima 1.500 podružhica, radi, na boljem ипоусаџапји ovih proizvoda. Na osnovu sporazuma 'mstituta i · Ministarstva polioprivrede osniva se u istom cilju Komisija za određivanje сепа. 5

le Tražnja vune stalno raste na svetskom tržištu. Čak 15. А "Које su uvek malo uvozile vunu, ројауЦији se OVE а као veliki kupac u inostranstvu. Ovogodišnja Droizvodnja ceni se na 2.065 mil. funti, što pretstavlia povećanje od oko 40 mil. prema prošloi godini. Rezerve su se smanjile od 117 mil. funti u 1935 na 76 mil. Cene pokazuju veoma Сугstu tendenciju i očekuje se stalno povećanie, ali se iznenadenja ne mogu očekivati, ier špekulacija nema velikog uticila na tržištu vune, koje je normalizovano i mirno.

TRGOVINSKA POLITIKA

— Usled velikog izvoznog viška u Rumuniji u prvom četvrtgodištu o. o. koji je četverostruko veći nego 1935 i iznosi 2.250 mil. leia, tražio je Ministar finansija Pop od Narodne banke, da za sledeća tri meseca odredi liberalnije uvozne Dropise.

— Енглеска је повисила контингенат за увоз бекона из Данске за 4.000 свиња на 62.000 недељно, због подбацивања увоза из других земаља. Ово повишење важи за 3 недеље.

— Привредни савет румунске владе закључио је, да се укину одредбе о контингентирању увоза ливеног и специјалног гвожђа и челика и електрочелика. Овим ослобођењем увоза највише је добила индустрија наоружања, али ће знатно олакшање наступити и код остале индустрије металних израда, будући да ће скок цена овим важним сировинама бити знатно успорен.

— Direktor poliskog Izvoznog instituta d-r Turski доšao je u Sofiju radi pregovora o izvršenju trgovinskih odnosa, kojom prilikom je izjavio, da bi Poliska mogla u mnogo većim količinama kupovati duvan iz Bugarske, ako bi ova pristala na kompenzaciju uvoza poliske robe.

— Turski Ministarski savet doneo dje dopunske odredbe za zaštitu valute, prema kojima turska parobrodska preduzeća, banke i osiguravajuća društva imaju sve devize, koje dobijaju iz poslovanja sa inostranstvom, da prodadu дотаćim bankama, ili da ih dopunjuju na svoje ime kod Centralne banke, ili pak da kupe za nijih u inostranstvu ОБЕ Ministarstva finansija i unesu ih u zemlju. 1

— Vlada ie ukinula uvozne carine na Sumpor za 6 теseci, što će koristiti vinogradarima.

МОУСАКЗТУО

1 Улози Ha штедњу код самоуправних штедионица y у нашој. земљи износили су крајем 1936 к. 2,070 мил. дин. према 1,990 мил. годину дана раније, за 80 мил. више.

| "Odbor Rezeryne banke za Politiku otvorenog tržišta. rešio. Пе! да DO "potrebi 'kupuie državne hartije od vređnošti, kako bi se normalizovalo tržište i dala | mogućnost bankama да -dodđu до likvidnil sredstava тад! роуесапја minimalnih rezervi Које dospevaju, početkom maja. Ovo drugo povećanie . rezervi od 16. .590. pretstavljaće iznos od 750 mil. dol., usled, čega bi moglo doći do primetne oskudice novčanih sredstava, što bi moglo imati za posledicu. pad "kurseva