Narodno blagostanje

Страна 252

дељни рад, да. се од киријаша одмах преузме: довезено дрво и да се тачно измери и т. д. Сви спорови би требали . да се реше преко повереника Господарске слоге.

— Na sednici Industrijskog otseka novosadske Trgovinske khomore traženo je da se u uputstvima Uredbe o utvrđivanju minimalnih nadnica objasne pojmovi »privrednih grana, »privrednih struka«; da se formuliše jasnije razlika između kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika. Doneta. ie odluka da se sprovede anketa. među svima industrijskim preduzeта сде se može dozvoliti akordni rad, da se predloži Banskoj upravi povećanje broja učenika u izvesnim strukama i da se traži od uprave državnih monopola da glavna stovarišta imaju uvek dovolinu količinu soli za podmirenje potre: ba industrije.

— Obtćarskii radnici u Beogradu расне su svojim роslodavcima maistorima predlog kolektivnog ugovora, koji predviđa najviše osmočasovni rad. i 40 din. nadnice, koja bi u izuzetnim slučajevima iznosila do 50 i 60 din. Većina obućarskih radnika u Beogradu ne zarađuje više od 20 din. dnevno. |

— Poštansko-telegrafsko-telefonski činovnici na svojoi

. skupštini tužili su se na tešku službu, nehigijenske zgrade i dugo radno vreme. Konstatovano je da 2.000 činovnika poštanske struke čeka na unapređenje, na koje su stekli već pravo. -

ЈАВНИ РАДОВИ

— U francuskim Službenim novinama od 3 i 4 o. m. objavljen je niz dekreta o sprovođenju javnih radova, za koje će vlada izdati 2.350 mil. fr. Jedan deo ovih radova otpada na naoružanje, naročito oni koji se izvode pod nadzorom Ministarstva za vazduhoplovstvo, kojem ie dodeljenc iz OVOZ kredita 267 mil. fr. |

— U Splitu će se graditi novi cat, koji će primati u posao, kako piše »Hrvatski Dnevnik«, u isto vreme 8—10 novih, a na opravku 19—15 brodova. Uskoro će biti dovršena 4 nova broda.

ŠTRAJKOVI

— 1J prošloi nedelji stupili su u štraik u Francuskoj i lotrinški pivarski radnici iz solidarnosti sa otpuštenim štrajkašima u Parizu. Više manjih štrajkova pojavilo se je i u metalnoj industriji, dok je obustavljen saobraćajni štrajk u Anžeu, jer je postignuto povišenje nadnica od 11%.

— Савез шивачко-одевних радника у Загребу тражио је склапање колективног уговора и повишење надница. Воде се преговори, али до штрајка није дошло.

— У београдској трговини Влада Митић и брат ступило је 14 о. м. 30 кројачких радника, конфекционара и поруџбинара у штрајк, јер Митић није прихватио колективан уговор, који је пре пар дана закључен између Савеза кројачких радника и претставника послодаваца. : Према уговору послодавци су се обавезали да набављају радну снагу преко Савеза. берза рада; радно време је утврђено на деветочасовни радни дан, а прековремени рад плаћаће се са 50 на сто више и недељни са 100 на сто.

— 150 radnika Parne pilane d. d. u Sremskoj Mitrovici |

stupilo je u štraik: Pre mesec dana istekao je kolektivni ugovor između radnika i pilane. Radnici nisu hteli· da pristanu na kolektivni ugovor duži od godinu dana i tražili su povećanje nadnica koje su iznosile 15—%20 din. za radnike. i 198—15. din. za radnice. O

— Obustavljen je štrajk pilanskih i šumskih radnika i kirijaša (mesečnih slugu) u Fužinama zakliučeniem ROJO nog ugovora sa poslodavcima. TURIZAM

— Švajcarski savez hoteljera podneo je Ма ага pošta | železnica pretstavku, da se u svrhu turističke propa-

· НАРОДНО БЛАГ ОСТАЊЕ.

га. д., Лагтеђ (гедоуап),

gande osnuje jedna. jedinstvena „organizacija. Svi interesenti plaćali bi članarinu. Zatim se predlaže uvođenje turističkog aboniranja na sva prevozna sredstva i produženie važnosti nedelinih karata. |

RAZNO o ;

= Ропен smo da je асова Не crkvena Орана ~. Теtovu razrezala 5% prifezu na Svoje članove. SkopSški mitropolit to nile odobrio pošto fe potrebno. da prirez Бета 1 poreskih obveznika.

· — U 1986 ge. konstatovana su u našoj zemlit- 918.175 fiskalnih krivica, od čega: carinskih 2.506, trošarinskih 6.315, poreskih, 15.285, taksenih 84.964, monopolskih 103.647, raznih drugih 5.698. Po mišljenju organa finansiiske kontrole otkriva se

_ svaka peta pa samo. Е -зуака deseta krivica. BIBLIOGRAFIJA

D-r Rosendorff Richard. Probleme đes internationalen Finanzrechtes. Wien, 1937, S. 32. |

D-r Rosendorf Richard. La rćforme du droit des sOcićtćs par aclions en Yougoslavie. Traduit de РаПетапа раг A. Perceron. Rousseau & C-ie, Paris, 1937, p. 43.

Девизно - валутни прописи Краљевине Југославије. Издање Министарства финанија. Београд, 1937.

К. М. Љубисављевић: Контрола спољне трговине. Контрола увоза. — Контрола извоза. Београд. 1937.

IZ POSLOVNOG SVETA.

Trgovački registar

Jugoslavenska plovidba d. d., Sušak, upis promene čl. 10 i 39 društvenih pravila. — Prva jug. tvornica ukočenog drva d. d. Sušak, upis članova upravnog odbora 2. g.: Gvozdđanovića Artura i Rihtmana Zvonimira. — Atlantska plovidba d.d. Sušak upis promene čl, 7, 10 i 34 društvenih pravila. »Mez« jug. d. d. za ·-proizvodnju konca za šivanje i vezenje u Zagrebu, upis promene čl. 5 društvenih pravila i člana upravnog odbora g. Hubera Maksa. — Balkan oil kompanija a. d. u Beogradu upis IE sa glavnicom 1 mil. din. ı članova upravnog odbora g. g.: Li. Markovića, prets. i gen. dir., Milisava Miloševića, Ot A. Bogdanovića, Dim. L. Birtaševića i Petra Mladenovića. — Beogradska trgovačka štedionica a. d., Beograd, upis članova. upravnog odbora 2. 2: Zdravka B. Solomona i Miše Levića. |

Zborovi akcionarskih društava

17 april — »Zeleni vir« d. d. za iskorišćavanie vodnih sila Gorskog kotara, Skrad (redovan).

29 april — D. d. za izradbu i promet građevnog materiјаја и Garešnici (redovan).

23 арша — Hrvatska sveopća kreditna banka d. d. u Zagrebu (redovan). |

24 april — ране ртоте то d. d., Zagreb (redovan). — Banka i štedionica d. d., Krapinske Toplice (redovan). — Nonenberg i Šodereks tvorhica traka i čipaka d. d. Subotica (ređovan).

25 april — Urania i kino d. d..u Оз јеки (redbyan)) = Industriila gvožđa d. d., Zenica (redovan). — Centralna..štedionica kao d. d. u Novom Kneževcu (се ан). 5

26 aprit — Julio Lauš i drug: d. d., Zagreb (GOO), — Međunarodna banka d. d., Zagreb (redovan). — 'Pančevački parni mlim d. d., Pančevo (ređovan). |.

27 арт — Jugoslavensko d. d. Šiht-Lever u Žapyebu

(redovan). — Saponia d. d. u Osijeku (ređovan). — dJugoslaVvensko trgovačko'a. d., Beograd—Zagreb—Liubliana, dir. u

Zagrebu, (redovan). — Senćanski mlin na. ЈЕ Hesler i дгиgovi d. d. u Senti (redovan). 0

28 april — Prva jugoslovenska OB OM. Пере 4. а. Озјек (redovan). 2 Jugoday nika OD. :dgenčija

vidwuša