Narodno blagostanje

Страна 254 ~ | тепјеш. То se naziva nedelja stabilnosti. i mirnoće. Nikakav važniji događai, ni van berze ni na samoj berzi, nije. izazvao iače talasanje raspoloženja pa sletstveno ni kakvu jaču ргоmenu u kursevima. Ali nedelja stabilizacije ne znači i nedelju mrtvila i anemije. Naprotiv, za ovu: nedeliu se ne može reći da nije imala dovolian volumen poslova. Poslova je bilo i obrt je obiman. Ali se po tome: ova nedelia razlikuje bitno od prethodnih. U njoj nije težište obrta palo na Ratnu štetu, već na druge papire. Na čelu sviju papira po obrtu u ovoj nedelii stoji 7% Bler, koji je samo 'iednog dana imao obrt od 1,3 miliona dinara. Sem poslednja dva dana u izveštajnoj nedelji posao je u Bleru cele nedelje bio vrlo živahan. Dok je kurs pokazivao izvesnu nepomičnost između 87,5 i 87,75 dotle је posao bio vrlo živ i to uz jaku ofpornu snagu i Ozgo i ozdo. Po kursu od 86,5 bilo je velike tražnie koja je ostala nezadovoljena. Na treće mesto po obrtu bi došao Seligman, koji se radi po kursu između 99,25 i 99,50. A na drugo теsto po obrtu dolaze Bečluci, koji nailaze ma sve veći interes od stfane berzijanaca. To isto važi i Dalmatince. I ove nedelje je najviše rađeno u najkrupnijim komadima i to

Begluci su bili učvršćeni između 76,25 ı 76,5 a Dalmatinci na

74,95. Relativno slab je bio posao u Ratnoj šteti, ali je pri kraju berze jako oživeo. Baš se na njoj najbolie pokazuje ta stabilizaciona karakteristika prošle nedelie. Pri kursu od 409 tražnja se je brzo umorila, ali pri kursu od 407,5 tražnja ie tako reći bila neograničena. Oživeo je nešto: posao u akcilama Narodne banke po 7.290.— lako je papir neprimetno popustio prema kursu od pre dve nedelje, ipak vlada veliki optimizam u pogledu njegove budućnosti. Najjače je popustila akcija Agrarne banke, ali je za to rađena neprekidno cele nedelie. ;

Obrt u izveštainoj kao i u prethodnoi nedelji se „vidi iz

donje tablice: 9—15 IV 2—8 IV u hiliađdama dinara - Ratna šteta, prompt 1.743 2.409 Ratna šteta, termin 284 812

4% 'Agrarci 1921 118 28

4% Agrarci 1934 —- 346 7% Investicioni zaiam 354 264 6% „Begluci 986 1.002 6% Dalmatinci 617 = 7% Obligacioni | 206 7195. 7% -Stabilizaćioni | 206 195 70% Bler 1.931 1.209 8% Bler 207 210 _ 7% Seligman — 1.768 Narodna banka 159 21 _ Privilegovana. agrarna banka - 186 104 | ORupno е 6.791 · 8.361

"Ма Zagrebačkoi berzi živo su tražene akcije naših parobrodarskih :društava: Oceanije, Đubrovačke paroplovidbe i Jadranske plovidbe. Prevozne tafife su skočile, brodovi su :dobro Zaposleni. Rađene „su u toku izveštaine nedelje · "аксе Dubrovačke paroblovidbe po) 850 i Oceanije 380. Čvrsto se drže ioš akcije Gutman na 50. U; „početku izveštajne Sed-lje radeno le Trbovlie po 970.

Obračunski kurs naših dolarskih papira u Niujorku 'bio le: 9-IV: 43,6707: 121У: 43,6916; 13-IV: 43,6665; 14-IV: 48,6041; 15-IV: 48,5916.

"Мач papiri na stranim berzama ~

Od naših papira na: pariskoj berzi jedino su se. držali 5%. zalam od 1902 g. i 5% Funding obveznice od 1983: g. Svi ostali papiri su popustili, kao što se vidi iz donje tablice. G-IV. „| ~ Z-IV 8-IV УМ. -19-IV _ 246. 50 | 256— | 259. пи 252 =: 5 238. —

4% 1898: 1

· НАРОДНО БЛАГОСТ AE

5% 1909 41Ja% 1906

41% 14909 2104:12%: 1911. 13. о. 5% 1913 9291.50. - 1.225 2200. 196 1981 1: = 96750. 255138. 140.— , 199— аи

5% 1933 | DEVIZNO TRŽIŠTE | 0 o

Na deviznom tržištu u izveštainoi nedelji па in beržamia bila su dva interesantna dogadaja. Popuštanje francuskog franka predmet je najopširnijih komentara od strane svetske privredne štampe, ali se ima utisak da su sVa objašnjenja samo nagađanja. Erancuski ministar finansiia· je: dao izlavu da ne namerava đa spusti franak do najniže tačke na koju ima pravo po zakonu o devalvcii.. Kao što naši čitaoci znaju, deviznim fondom u Francuskoj. danas upravljaju četiri stručnjaka, za Ova pitanja, i on raspolaže dovoljnom rezervom da spreči veće promene. Prema tome ostaie 2а50netno, posle izjave ministra finansija, popuštanie franka u prošloj nedelji koje se ubrzo popravilo. Kod dolara niije bilo velikih promena u kursu, ali ie bilo dugačkih razgovora mneđu

'stručniacima i u štamipi. Ubačena je bila vest, da pretsednik

Ruzvelt namerava da revalorizira dolar. Iz Amerike su stigli demanti kojima se od prilike hoće da kaže da merodavni faktori u Americi ne žele da budu smešni, a to bi sigurno bilo kad bi posle trogodišnjeg obaranja vrednosti papirnog dolara pristupili sada podizanju njegove vrednosti ·- prema zlatu. Na drugom mestu u današnjem broju mi govorimo opširnije o tome pitaniu.

Na našem deviznom tržištu uvek je centralni pojav kurs rajhsmarke, koji je u ovoj nedelji bio veoma kolebliiv. 12 t. m. on je bio pao ispod 12, a 14 išao do 12,20 da рочједпјег dana završi na 19,16. Prema kursevima ostalih deviza kod nas, marka je postala isuviše nemirna tako da njezino kretanje nosi sve odlike špekulativnog, iako to nije slučai, vec nagle promene u oddnosu ponude i tražnje. Na. deviznom trŽžištu pri kraju nedelje bilo je prilično tiho, a robe obilno. Funta je rađena nepromenieno po 298. Beč је. varirao iz među: 8 i 7,98. Grčka: bonovi su završili за 31,75.

Kursevi su bili sledeći:

London Berlin Вев Madrid Milano . BO OV ___- 121093 800 | ~ _ 450 Sa pr. 215.15 1767 | _____OJIOB | ~ Bez pr. 167.50 1375 _—- = __- 80 | . 19-IV 938 1198.89 198 _ = 31.70 13-IV 938 190056 „800 · — = = 14-IV 238: 1919:67 297.83 7 == = - 31.60 15-IV 938 1216 1798 ___ ~ 31.75.

Obrt je prema prethodnoj nedelji“ opao Za 11.5. mil. na 18 mil. din.; od toga otpada. na London 11,7 mil.- prema

8 mil., Berlin .10,1. mil. prema 11,4 .mil., Beč 43 mil.. „prema 6,4 mil.,. : Grčki bonovi: 521.000 'prema 16: mil. itd. Ма Kursevi na ciriškoj devižnoj berzi bili su sledeći: i o 7 2-1 :36- - 281 2511 ~ "ВлМ Е London | 1515 214 Бо 91. 445 |. 2150 Amsterdam 208; УБ «5 939, 75: 940.15 | | 24035 Njujork 307*/s 437.50 439.— 4399, Berlin: + 198.70 5 0 · 76:50 5 1760 а 476 ГА : 9085 0:88 55 90. зло 20: 12 је 35 Prag: : „1279. SR. 08:06 0 пи ž Beograd O O OJ

„Cena napolebna! увалре