Narodno blagostanje

Утрана 358

_ НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

46,11%, индустрије дувана 40,75%, градње над земљом 539 ,87%, индустрије коже и гуме 37,07%. Разлози oBor Hoраста 'су специјални, или услед јавних радова; или услед | »BehaHe потрошње:

Највећи пораст је. код Уреда у Београду (10,759 више), "Ојенјеку (8:923), Љубљани (7.289). Процентуално најјачи је -NŠ Сарајеву, за 21,15%, Бањалуци 19,59%, Осијеку 18,88%. «Просечна обезбеђена надница износи 21.68 дин. тако да sje 'Beha год онегу1936 за:0.35 дин. а од фебруарске 0.1! 'дин. Укупна ' обезбеђена зарада износила је. 332,25 мил. према. 327,15 у фебруару 1937 и 306,25 мил. у марту 1936.

Udruženje banaka u Beogradu, u svom izveštaiu, pored detaljine analize prikupljenih podataka Narodne banke o visini zaduženja zemlioradnika ђапкаma i štedionićama. daje.vrlo interesantne podatke o tome kako „»su*zaštićeni zemljoradnici odgovarali svojim obavezama u pojedinim pokrajinama; Udruženje se koristi podatcima o meiničnim. zemljoradničkim dugovima kod banaka i štedionica "које ои iznosili 30 aprila 1936 godina 1,5 milijardi din. na ·ukupan dug zaštićenih zemljoradnika kod banaka i štedionica „od 1,7 milijardi. 92% dugova otpada na menične, tako da se : mirno ·može uopštiti dobiveni rezultat. šx:* Od meničnih :dugova bilo je 957,2 mil., 62,8%, neregu:disanih, a 567,2 mil.. 37,2% regulisanih. Odgovaralo je svojim obavezama 175,842 dužnika, 43,5%, a 228.358, ili 96,5% nije. „Podatci pokazuju, da su dužnici, sa manjim dugovima bili stačniji. u ispunjavanju svojih obaveza. Najveći deo dugova otzpada na Мојмофти, 1 10 591 ти. 38,8% od ukupnih meničnih :dagova. „Jako je. ona po iznosu dugova na prvom mestu, broj dužnika je srazmerno mali, 62,650. Vojvođanski novčani zavodi imaju prosečno najveća potraživanja po glavi dužnika „i.to 9,433 din. Nisu bile regulisane menice u iznosu od 327,1 mil, din.,. 55,34%, "док je ostatak od 264- ти, 44,7%, шпао · Tekuće rokove. Na vojvođanske novčane zavode otpada najмес! 12105 neregulisanih menica, ali procentualni odnos između regulisanih 1 neregulisanih menica je povolinij od proseka. | oivođanski dužnici nisu naigore platiše.. : ..Novčani zavodi u Srbiji i Južnoj Srbiji potražuju po ·menicama od- zaštićenih zemljoradnika 404,6 mil. din., 26,54%. :Oya svota otpada na srazmerno veliki broji dužnika od 167.481, „pa: prema ·tome. prosečan iznos menice 92.415 din. je prilično ај. ·'Nije bilo :regulisano menica u ukupnom iznosu od 9280 mil. din., 60%, dok je ostatak regulisan. Odnos između reO MN i· neregulisanih menica je tu nepoyoliniji od proseika; jako je apsolutna visina neregulisanog iznosa manja nego u Mojvodini. :

Na trećem mestu. su, po visini potraživanja, banke i “štedionice “u: Hrvatskoj, koje potražuju 258,9 mil. din. 17%, “vd ?0.553' dužnika. Prosečan iznos jedne menice je i tu prislične nizak,'(3.669), iako nadmašuje onaj na teritoriji Srbije, -Južre Srbije i kao što. ćemo docnije viditi. Crne Gore, Bosne ž'Hercegovine. Ovi:zavodi imaju sa proteklim rokovima meni*eč tu iznosu" 149;1 mil.. din. 57,0%, a sa. tekućim 109,8 mil. :49,4%. Neregulisani deo. menica je niži nego što је (on DO

:Zaštićeni zemljoradnici. na području Bosne i о прве ји po eskontu hovčanim zavodima 178,2 mil.;.11,2%, i iznos otpada na 83,993 dužnika. U ovom kraju je najniži 'Dfosečni ižnoq једпе: тепсе (2128 din.).\Na neregulisani deo "Bortfelia "ofpada: 198 •mil. din:, 75%, a regulisano je: sVega 40,9 mil., to je jedna četvrtina meničnih dugova. Udeo nereSeBHšanć svote” je ovde“viši nego u DTOŠĆEUJ ali: zaostao i za гратпас от 1 Crrtom- Сотот, а |

"како seljak at zaštićene

Јаја

'U Dalmaciji su menična potraživanja novčanih zavoda mala i iznose 37 mil. din., 2,48%. Broi dužnika je svega 7039, tako, da je prosečni iznos menica veliki (5257 din.). Regulisane su menice u iznosu od 4,5 mil: din., 12%, dok je ostatak od 32,5 mil., 88%, ostao neregulisan. Novčani zavodi u Dalmaciji kao i u Sloveniji potražuju od zaštićenih zemljoradnika ne samo po eskontiu već i po tekućim računima i hipotekama, tako da podaci ne odgovaraju stvarnom stanju. Potpunošti radi navešćemo ih ipak. Slovenački novčani zavodi potražuiju

Do 4556 menica 36,8 mil. din., to je prosečno 8086 din. po

једпој тета. Udeo neregulisanog iznosa koji je 15,5 ти, je tu naimanji, 42%, dok ije ostatak od 21,4 mil., 58%, regulisan. Slovenija je jedini kraj gde je тениса deo dugova niži od regulisanogz dela.

Po ukupnom iznosu zaštićenog meničnog O ia na poslednje mesto dolaze novčani zavodi na područiu Crne Gore sa 17,8 mil. din., 1,92%. Broi dužnika je okruglo 8000. Od celokupnog meničnog duga regulisano je samo 2,7 mil., 15%, a neregulisano ie 15,1 mil., 85%.

Ako uzmemo za merilo prosek udela neregulisanog izno-

'sa meničnih dugova u ukupnom iznosu meničnih dugova za

celu zemlju dobićemo dve grupe. U jednu spadaju pokrajine gde je udeo neregulisanog jznosa povoliniji od proseka, u drugu gde je taj odnos nepovolinij. U prvoj su Slovenija, Vojvodina i Hrvatska, u drugoj Srbija, Južna Srbiia, Bosna, Hercegovina, Dalmacija i Crna Gora. Prvu grupu sačinjavaju pokrajine, gde ije poljoprivreda razvijena i gde su prirodni ili drugi uslovi za njen razvitak povolini. U pokrajine druge grupe spadaju one gde je prinos od poljoprivrede nesiguran i mali, i gde samo delom postoje povolini uslovi za njen razvitak. Iz toga izlazi da dobra volja zaštićenih zemlioradnika da plate svoje dugove zavisi od okolnosti u kojima se nalaze. Čim su prilike povolinije ta volja dolazi do jačeg izražaja, dok se ona smanjuje kad su one nepovoline u upravnom razmeru sa prilikama u kojima se nalaze.

LL AL. „JL ILI L— | |_O re 1930. CKMOnHMe cy ceверне државе: Белгија, Холандија, Данска, Шведска, Норвешка и Финска конвенцију, којом су хтеле да ограниче међусобну трку у подизању царинских зидова. То је била година у којој су се последице кризе тек почеле осећати. За то је и могло изгледати да се обичном конзултацијом држава које су склопиле конвенцију може поправити ситуација. Кад се криза продубила, конвенција се показала неостваривом. Различит положај појединих земаља, по склопу националне привреде и у односу спрам светског тржишта, повео је њихову економску политику разним правцима. Данска се нашла у нарочитом положају када су је занемарила

Васкрс Осло-блока

== rare ara mr merama

„два њезина купца, Енглеска и Немачка. Прва с отавским

споразумима и помагањем сопствене пољопривреде, друга с аутаркијском политиком. Заједно с Белгијом и Холандијом, она је прешла на контингентирање спољне трговине. Шведска, Норвешка и Финска приступиле су. блоку штерлинга после девалвације фунте, док су оне "друге остале уз златни блок. Од Осло-блока остало је само име.

ТУ јануару 0. г. започети су преговори између побројаних држава, да се блок обнови, при чему је било јасно да ће се морати водити рачуна о ситуацији у свету. То се могло закључити из Колајнове изјаве да клаузула о највећем повлашћењу у принципу треба да буде прихваћена, али да "ће се моћи увести уз извесне модификације. 28 маја склопљен је споразум који предвиђа да ће државе уговорнице унапред једна другој саопштити намеру подизања царина. Државе које су завеле континген-

"те, Белгија, Холандија и Данска „преузеле -су обавезу. да