Narodno blagostanje

о : Ма. sednici trgovinske OM Regionalni раком пе од · je Međunarodne parlamentarne govaraji' potrebama vremena · i OL. DO ON legat senator g. d-r Frangeš

- govorio je o značaju regionalUMA о u | о sređivanja međunarodnih trgovinskih odnosa.. On: se izjasnio za sklapanje regionalnih paktova izmeди: onih zemalja koje.se privredno Форипјауаји. Smatra da je~ najaktuelnije „pitanje зтефшуапје Родипауја. Ргерогисије sklapanie: bilateralnih paktova,.s kojima bi podunavske zemlje odobrile međusobno. preferencijale. One bi trebale da izbegavaju. međusobnu konkurenciju na svetskom tržištu, da harmonizuju Svoja monetarna tržišta, svoje bankarske i sao-

деј ел paktova nikla je u najtežim godinama depresije,. Svetsko, tržište se pocepalo posičpenimi dizanjem ca-

su. otavski ПИ Ра кад је опо uništeno, počelo se diskutovati. (Ко. je kriv, da li oni koji su prvi započeli s jačim pro-.

tekcjonizmom,. ili. oni коћ su bili u položaju da sklope Та-

Коме. regionalne” sporazume. kojima su doveli ostale u gotovo bezizlaznu situaciju. Sad počinje da preovlađuje sve dublje uverenje: да bez „obnove međunarodne razmene dobara nema sredstva, da se privredne prilike u svetu saniraju. Onome koji dobro poznaje prirodu privrednih odnosa u svetu bilo је 10

Zanos za novim sredstvima ili, bolie rečeno, poremećenost u „shvatanju о metodama međunarodnog prometa razumliva, Је. u godinama sloma, kada je trebalo naći kakav bilo iz Situacije. Ekonomska kriza bila je toliko duboka ı je.iz, nje izrasla socijalna. Mnoge mere koje su u родгисји privrede, zavedene u to vreme nisu se branile ekonomskom nego socijalnom nuždom. S tim merama ugibao se svet Veсет. а, јег је bolje podneti izvesne materijalne žrtve nego dovesti 1 pitanje čitav društveni poredak. I sve se to smatralo ptivremenim merama koje će biti zamenjene onima više ekonomičnosti čim se u tom pravcu prilike nešto poprave. Regionalni paktovi spadaju u red onih mera iz nužde kojima su države” prištupile. svesne toga da se tim odriču tekovina koje su u Drini Du Ро УП о kao što ije liberalnila razmena dobari. 0D пи |

"TT trebalo je samo da popusti pritisak depresije pa da se svet vrali ne samo poverenju u stare principe, nego да роkaže :dobru volju da ih ponovo uvede u život. Preferencijal, kojim“je zakopana 'lauzula . najvećeg povlašćenia, napušten je u. mekim majnovijlim-trgovinskim ugovorima. To je najznačajnije-što. še dogodilo u. toku poslednje godine dana, jer je s bilateralnim sporazumom, po kome se daju uzajamne carinske povlastice na bazi klauzule najvećeg povlašćenja, stvarno napravljen prodor u · praksi Који је inaugurisala depresija. SAD su Sšklopile takve” “ugovore s 15 drugih država. Francu-

ška vlada '{e pokazala dobru volju da im sledi. Misija g. van-

Zeelanda 'je oprezdn korak da se-sondira teren za međunafodnu•saradnju Izjave:'g. Šahta u Brislu i Parizu pokazuju da fe:Nemačka pre :sklona :da se-udruži u traženiu puta saradnje, nego. da se, dalie zatvara u. autarkiju. Musolinijev. apel na Ruzvelta da povede akciju da se uspori utrka u naoružaniu

темава

došla (је. iz „zapažanja da su nezdravi principi koji preovlađuju. u ekonomskoj praksi. 'Već mesec dana s najvećim uzbuđenjem svefska ekonomska Štampa. tretira problem zlata. I su- . ština ovog problema objašnjena' je upravo nemogućim одпо- |

som međunarodne cirkulacije dobara i kapitala. Hull, ame-

tar

rički rainištar trgovine izjavio je da će Vrhunac njegove poli- ~

Пн НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

· konferencije jugoslovenski de-

tila biti ако. 5 поје kOm sklopi 16 Пела срогагита. о vori se da je Engleska već dala izvesna obećanja..A dominioni. pokazuju takođe raspoloženje za reviziju: trgovinske politike.

Proteklo je nekoliko godina privrednog oporavljania, tako da su postale suvišne i nesavremene mnoge mere poduzete iz nužde. Ali one su se zadržale i zahvaljujući njima konjunkturni polet u svetu, iako se razvija, odaje znake nenormalnosti. Ako se ostane tvrdoglavo kod:nijih, ne treba da budemo iznenađeni nenađanim i nepovolinim-obrtima u rTazvoju privrede u svetu, a fime i međunarodnih odnosa. Ako ја. ikad postojao čas koji je zahtevao da se ekonomska politika zemalja brižljivo odmeri prema stvarnim potrebama, to je bez sumnje godina 1937. Nikad nije bilo opasnije šablonsko primenjivanjie starih formula i zastarelih principa. 1937 nosi oznake po kojima se može slutiti da je konjunkturni polet na vrhuncu, i na prelomu. Ekonomskom politikom treba osujetiti prelom. Za to treba odmeriti najpodesnija sredstva. Regionalni paktovi su negacija onog što treba učiniti. Zato smatramo da teza g. senatora pretstavlia disonancu u Parizu koji je poprište ovih novih stremljenja. ШТО И последње време ми смо често констатовали знатне повећавање куповне снаге сељака. О тачности те констатације говоре и подаци новосадске. Трговинско-индустријске и занатске коморе о издатим грађевинским дозволама на подручју коморе у годинама 1930/36. МИ ако се односе само на један део ваше земље, ти подаци су врло карактеристични. По њима се број издатих дозвола на подручју новесадске коморе кретао овако:

Још један знак побољшања положаја сељака .

Број издатих дозвола

Година у градским У сесским Укупно

општинама : 1930 690 354 1.044 1931 509 210 719 1932 556 228 784 1933 626: 324 950: 1934 525 441 936 1935 619 953 1.572 1936 841 1.151 1.992

Из овога се види да је број издатих дозвола у сеоским општинама за 7 последњих година далеко више порастас него у градским; први је од 1930 до 1936 порастао за 225%, а други само за 22%. Овде не мења ништа на ствари што су градске куће већим делом вишеспратнице на супрот једноспратним и приземним сеоским кућама. У питању је једно релативно стање: два.различита периода у граду и на селу и оно показује да је побољшање прилика на селу девет пута брже корачало напред него;у граду.

У појединостима видимо да је град све "до 1985 био далеко пред селом. Опадање броја грађевних дозвола на селу ишло је до 1932: када је он почео кенстантно'да ра: сте. У граду 1981 показује најниже етање, а каснији развој све до 1935“ доста несигурну тенденцију и ако је" стање стално. изнад 1931. Пада уочи велики скок броја дозвела у сеоским општинама. у 1985-и 1936 години. У првој је он двоструко већи од претхедне године а у другој доноси. знатно повећање. Из' тога се види: да прошлогодишња жетва и добре цене аграрних преизвода нису. „једини

узрок повећања инвестиционе делатности | Ha 1

Dei. 34 пдвериаца око аи“ на“ друге сврхе. Псеследња житна кампања, која је почела средином 1936

ст

и донела јоти веће побољшање положаја сељака, није ме-