Narodno blagostanje

24, јули 1937.

жили повећање откупних цена. Социјалистичка странка, која заступа интересе потрошача, енергично се успротивила овоме, али је најзад пристала под условом: да се не повећају цене хлеба и брашна и да се одреде две откупне цене: једна виша за ситне и средње произвођаче и једна нижа за велепоседнике, који су, по мишљењу ове странке, имали до сада највеће користи од житног монопола буду“ ћи да они производе скоро искључиво за тржиште. Млинови су такође устали противу повећања цена, јер се H при садашњим ценама брашна опажа знатно опадање потрошње. Исто становиште прихватила је и трговачка група. Тај сукоб интересената у житном монополу пренео се и на владу где се још више компликовао финансијским питањем. И тако је услед сукоба на питању одређивања но

вих откупних цена и давања јавних сретстава за покриће

губитака монопола дошло до оставке владе. =I—IS —— _Vraćanje američke privrede na nivo iz 1929 vršilo se sporo iako је država Žžrtvovala ogromna sredstva da pomogne privredu. Posle izvesnog oživljenja u ljetu 1933, u jesen došlo je ponovo do pada. Tek od 1934 uspon pokazuje više stalnosti i početkom 1937 proizvodnja dostiže stepen iz 1929.

Tržište kapitala u S A D.

ен.

Ali kod tog su se zbile i neke promene. Kao znak da se razvijaju proizvodne snage, u konjunkturi se zapaža da indeks industrije sredstava za proizvodnju brže raste od indeksa industrije koja proizvodi sredstva potrošnje. To je razumljivo, jer kod velike investicione delatnosti, a to je jedna od motornih snaga konjunkture i glavna oznaka njezina, širi se naglo tržište za sredstva proizvodnje. Međutim, u SAD indeks proizvodnje ovih poslednjih popeo se na 99,8 a sredstava potrošnje na 102,9 u martu 1937. Već sam taj broj pokazuje da investiciona delatnost nije onog karaktera koji je imala 1999, niti su emisije kapitala potrebne u negdašnjem obimu.

Promene su u tom pogledu ogromne. 1929 emitovano je u SAD kapitala u iznosu od 10,182, miliona, a 1936 1986,4 mil. dolara. Dakle ni peti deo, iako se proizvodnia vratila na nivo nešto ispod 1999. Iz toga se da izvesti, da industrija radi iskorištavajući postojeća preduzeća. Ali ipak bilo bi pogrešno zaključiti da je invensticiona delatnost pet puta manja, zato što su emisije kapitala pet puta smanjene. Emisije kapitala mogu biti spekulativnog karaktera. Osnivaiu se razna akcionarska preduzeća samo zato da bi se spekulacijom na berzi zaradilo na razlici kurseva. A do samog investiranja može i da ne dođe. Velika razlika između 1929 i 1936 ne mora prema

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна. 413

tome da bude samo negativna га 1936, ukoliko su emisije kapitala pretstavljiale i stvarne investicije u toku godine.

Ali i druge promene su u toku. Udeo države u emisijama i drugih javnih tela, bio je sa 1417 mil. dolara 1999 relativno daleko manji nego 1936, kada je iznosio 767,9 mil. Tai relativni porast pokazuje kako raste značaj države u privredi. Emisije privatnog kapitala pale su sa 8009,1 na 1193,9.

Najgore su prošle emisije za račun inostranstva. 1929 bilo je emitovano 757,8 mil. (1928 g. 1319,1 mil. i 1930 g. 1009,2). U godinama depresije izvoz kapitala je pao, 1984 i 1935 nije ga uopšte bilo i 1936 izvezeno je samo 23 mil. dolara. Ovo nije nikakva specifično američka pojava. Izvoz kapitala iz bogatih zemalja nije se oporavio ni najmanje. In-

· dustrija je dostigla i prestigla 1929, svetska trgovina, ma da

u depresiji, ipak se oporavlja. Izvoz kapitala ostao je u najdublioj krizi, ako i taj izraz nije preblag. Jer pojam krize ne isključuje da postoji izvestan obim poslova. Proizvodnja ni u najgorim momentima nije pala na polovinu, a i svetska trgovina ostala je po volumenu samo za 25%.iza 1929. Izvoz kapitala je prestao sasvim, zabranjen je i samo u iznimnim slučajevima daje vlada dozvolu, ali i kod toga dolaze u prvom redu do izraza politički motivi.

Emisije su se smanjile, a konverzije i isplate ranijih zaimova su se povećale. 1999 one su iznosile 1877 mil., 1936 g. 4968,5 mil. dolara. Kod konverzija se najobičnije menja kamatna stopa. Obilie kapitala kojim se guše banke u SAD, tako da je kamatna stopa veoma niska, dozvoliava da se konverzijom olakšaju tereti duga, ili da se sklapaniem novog zajma uz bolje uslove, isplati stariji s težim uslovima. Najobičniji slučaj je da konverziju preduzimaju vlade za državne dugove. U SAD je udeo privatnih kompanija vrlo velik u ukupnom iznosu konverzija. Tako je na državu 1986 otpalo -725,2 mil. dolara, a na privatna preduzeća 9385, miliona. A baš taj veliki udeo pokazuje da je položaji kapitala u SAD drukčiji nego u drugim zemliama. Dok je u nekim došlo do tog đa su emisije privatnog kapitala zabranjene, odnosno vezane za dozvolu, da bi tržište kapitala ostalo što likvidniie za potrebe države, kao u Nemačkoi, u SAD, pored svega toga što država svake godine u obliku novih zajmova povlači ogromne mase novca sa tržišta, ono je dovolino likvidno i za potrebe privatnog kapitala.

Ova likvidnost potiče i otud što su se ogromne mase stranog kapitala sručile u SAD. Prevelika likvidnost je u isto vreme i suvišnost kapitala. Ali bilo bi pogrešno ne uočiti da uzrok te suvišnosti treba tražiti ı u inostranstvu, a ne samo u američkim prilikama. Zato stanje američkog tržišta Kkapitala nije samo karakteristično za konjunkturu u nacionalnim granicama, nego i preko nje.

вевеа ,

ОБАВЕШТАЈ НА СЛУЖБА

“POLJOPRIVREDA

— Дуванска станица у Љубушком разделиће садисцима дувана 2,500.000 дин. као предујам на 5000 садилаца и то сваком садиоцу 60 динара на сваких засађених хиљаду струкова.

— Министарство шума и руда је решило да предузме пошумљавање у свим крајевима где постоји покретни песак.

— Бе теззавег ФА ћепез donosi, da će ovogodišnja berba maslinki doneti 140—150.000 tona ulja. Usled izvesnih bolesti i slabih kiša ova berba neće dati najbolje rezultate.

— Šećernom repom zasađeno je 19937 u Evropi, bez SSSR, 1,685.736 ha prema 1,586.865 ha 1986, u SSSR 1,191.000

"prema 1,222.860; u Nemačkoj (u'hilj. ha) :448,8 (381,2), Fran-

сизка 220,0 (225,0); Engleska 140,0 (144,5); Italija 110 (105); Poliska 145 (121); Čehoslovačka 167 (154), Jugoslavija 15 (25,8).

— Bugarsko ministarstvo poljoprivrede пагедо је да se ove godine ima zasejati lanom površina od 3.620 ћа. Ргеma službenim podacima zasejana površina je veća od predviđene t. |. iznosi 4.163 ha, od čega 2.980 ha za dobivanje la-

| nenog semena a ostalo za proizvodnju lana.

— U SAD bilo je zasejano pamukom 84,1 mil. akra,

. 10% više nego 1936, a to je još daleko ispod 1926, kad je bilo

zasejano 45,8 mil.

— U SAD započelo se sa naročitim prerađivanjem jabuka. Jabuke se izrežu na sitno, suše i presuju na šnicle, koje se naročitim postupkom dovode u rskavo stanje. Ova-

"ko. prerađene jabuke se upotrebljavaju za doručak,