Narodno blagostanje

ya RO O ei

'31. јули 1937.

bi da zavedu liberalnije režime, koji bi se razlikovali u stepenu.

Ali žrtve imale bi da doprinesu sve. Govoreći najopštije, industrijske zemlje imale bi da ukinu zaštitu polioprivrede, kojom nije rešen problem ishrane, a život је zbog nje poskupio i međunarodna trgvvina 105 јасе smanjena. A agrarne zemlje imale bi isto tako, da oduzmu zaštitu mnogim industrijskim granama, koje su u najviše slučajeva pasivne i održavaju se subvencijama, na štetu standarda života čitavog društva. Najmanje što se mora činiti jest, da se povrati međusobno dopunjavanje industrijskih i agrarnih zemalja razmenom robe.

Znamo da će se prigovoriti da bi napuštanje zaštite bacilo u krizu minoge grane privrede. Ali kriza će doći po zakonima cikličkog kretanja, a tada će svi Va-– piti za razmenom za koju neće danas ništa da žrtvuju.

Ako se međusobno ne prizna razlika u stepenu zaštite, uzeće |e drugi sam i u većoj meri nego ро зроrazumu. U vezi sa svim tim treba rešiti kolonijalno pitanje. Ako bi kolonije ostale u posedu velikih kolonijalnih sila, mogu one jednim: političkim potezom, da ih opet istrgnu iz svetskog iržišta. A ako nova podela ne donosi nikakvo rešenje, onda ostaje još samo jedno: da se kolonijama da politička i ekonomska samostalnost. Masa tih malih zemalja, koje bi se formirale, bile bi, sa svojom ekonomskom nesamostalnošću, najbolji prilog: obnavljanju svetskog tržišta. Ako ima takvih koje je potrebno odgojiti za samostalan politički život, treba to da pređe u dužnost Društva naroda. Nestao bi jedan od uzroka rata, a političko zatišje omogućilo bi međunarodnu saradnju i stvarali bi se preduslovi, uz koje

НАВОДНО БЛАГОСТАЊЕ

рана 485

bi se lakše moglo govoriti o povratku slobodnoj trgovini. Ne graniči li ovo s utopijom? Proročanstva u privredi i politici nisu sigurna. Ali baš u privredi ima згуаri koje su iskustvom toliko potvrđene, da su apsolutne kao prirodni zakon. Jedna od tih je, da svetska privreda i naša civilizacija počivaju na međunarodnoj га2meni dobara. Takvim shvatanjem bio je prožet naš urednik, kada je na evropskom ekonomskom kongresu u Brislu 1935 predlagao da se ukinu zapreke međunarodnoj trgovini.

_ Taj predlog danas ponavljaju u svima zemljama.

Misija g. van Zelanda je u tome da pripremi teren za »ekonomsko razoružanje«. Veliki broj malih i velikih zemalja, pokoravajući se potrebama privrede u konjunkturi, pristupa samostalno tom razoružanju. Kao što je pokazao kongres Međunarodne trgovinske komore u Berlinu, svi su osvedočeni da је obnavljanje međuna– rodne trgovine osnovna pretpostavka i za saniranje privrede i za sređivanje međunarodnih odnosa. Čitava svetska privreda odiše potrebom za »ekonomskim razoružanjem«. »Sad ili nikad« piše londonski »Economist«. Zaista, sad ili nikad. Prezre li konjunkturna faza i dođe ponovo do krize, nastaće opet situacija za koju važi parola: neka se spase ko može i kako zna. Stepen autarkije koji je postignut biće samo polazna tačka daljnoj autarkizaciji. Što se dublje u nju zagazi, teži je povratak. A drugog puta nema, nego dublje u ашагkiju ili natrag slobodnoj trgovini. Oni koji su zastali pred poteškoćama oko obnavljanja svetske razmene i dovikuju da je ona nemoduća, trebalo bi da već jedanput vide, šta čeka čitavo čovečanstvo, ako se ne učini žrtva za spasavanje velikih tekovina civilizacije.

_— Прво полугође 1987 завршиОгроман пораст извозаза 10 се са 2,115 мил. тона изпрвих 6 месеци ове воза у вредности од 2.820,9

године мил. динара према 1,112 мил. |

тона и 1.6315 мил. дин. за исто време 1986. То значи пораст извоза по количини за 1,003 мил. тона или 90%, = по вредности за 1.1894 мил. дин. или 73%. Увоз је изнео овог полугођа 498,3 хиљ. тона у вредности од 2.420,5 мил. динара према 4794 хиљ. тона и 2.000,7 мил. дин. 1936. Пораст увоза по количини износи 18,8 хиљ. тона, или 3,9%,

а по вредности 419,8 мил. дин. или 21%. Према томе во-.

лумен наше спољне трговине у првом полугођу порастао је на 5.241,4 мил. дин. и од прошлогодишњег је већи за 46,6%. Трговински биланс пак завршио се са активом од 400,4 мил. дин. према прошлогодишњој пасиви од 369,2 мил. динара. .

Овај ретко повољни развој трговинског промета с иностранством приписује се порасту извоза и по количини

„и по вредности. Извоз по количини је при том јаче скочио

услед великог учешћа пољопривредних производа, који су У извозу прве половине 1936, услед слабе жетве 1935, једва забележени. Тако је извоз пшенице изнео 201.824 тоне у вредности од 357,3 мил. дин., док је одговарајући извоз У 1936 вредео само 18,8 мил. дин. Кукуруза смо извезли 290.236 тона у вредности од 2786 мил. дин. према само 15,2 мил. дин. Извоз дрва је такође имао велики пораст са 302,0 мил. дин. на 551,3 мил. копова и руда пак са 74,0

.

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛ

на 2714 мил. дин, бакра сировог са 168,4 на 2165 мил, стоке и сточних производа са 557,9 на 691,4 мил. дин., мекиња са 3,1 на 20,4 пасуља са 10,1 на 28,5 и сувих шљива са 6,6 на 20,8 мил. динара. Извоз ових 10 артикала већи је ове године за 1290,0 мил. дин. или 111,6%, према одговарајућем времену 1986.

У увозу повећање отпада поглавито на памук (538,6 мил. према 406,0 мил. динара), остала биљна влакна (47,6 према 41,6 мил. дин.), вуну (238,5 према 208,1), гвожђе (268,6 према 201,4), минерална уља (55,5 према 45,7), машине и апарате (156,8 према 122,9) и електро-техничке прелмете (81,4 према 46,8 мил. дин.. Повећање увоза ових 3 производа изнело је укупно 321,5 мил. динара.

Према појединим земљама највећи пораст у увозу и извозу имамо код Немачке. Са 577,2 мил. дин. према 415,0 мил. Немачка учествује у нашем извозу са 20,5% и заузима прво место. У увозу Немачка са 759,6 мил. дин. према 471,1 мил. такође стоји на првом месту и њено процентуално учешће од 31,4% стоји далеко пред свим другим земљама. Пасива нашег трговинског биланса с Немачком ове године се са 182,4 мил. дин. јаче испољила него прошле (56,1 мил.), што, с обзиром на наш вишак у клирингу, треба квалификовати као повољну појаву.

Код Аустрије имамо такође пораст у обе позиције; извоз је изнео 396,6 према 259,5 мил. дин. (учешће у чи: тавом извозу 14,06%), а увоз 2238 мил. према 2042 мил. дин. (9,25%). С тим Аустрија заузима друго место у нашем извозу, а четврто у увозу. Наша актива на концу