Narodno blagostanje

Страна 486

јуна 1936 порасла је од 55,3 на 172,8 мил. дин. Ове године имамо огроман пораст извоза у Француску, која са 10;7%тним учешћем долази на треће место. Извоз је порастао за само 36,8 на 300,9 мил. дин. док је увоз спао са 63,6 на 39,7 мил. дин. Тако ове године имамо с Француском активан трговински биланс за 2612 мил. према прошлогодишњој пасиви од 26,6 мил. дин. Пораст је знатан и код Италије, где су извоз и увоз прошле године, услед примене

"санкција, изнели само 35,5 и 0,3 мил. дин. према 2497 и

246,8 мил. дин. ове године. С тим је Италија у нашем увозу освојила треће а у извозу четврто место. Нарочиту пажњу заслужује и пораст извоза у Белгију, са 942 на 919,4 мил. дин. према паду увоза са 59,3 на 444 мил. дин. С тим код Белгије имамо највећу активу трговинског биланса у износу од 175,0 мил. дин. После Белгије у извозу долази Енглеска са 2023 према 1128 мил. дин. Тек на седмо“ место долази Чехословачка, која је једна од ретких земаља чији је трговински промет с Југославијом опао. Извоз је ове године изнео 187,5 према 238,3 мил, а увоз 257,1 према 347,1 мил. дин. Пасива од 108, мил. У прошлој години смањила се ове године на 69,6 мил. дин. Док је размена с Мађарском, Грчком и Швајцарском без знатнијих промена, извоз у САД. порастао је са 55,9 на 1180, у Холандију са 31,1 на 78,7 мил, Данску са 0,3 на 36,3, Шведску са 2,9 на 19,5, Албанију са 7,5 на 19,0, Аргентину са 10:2 на 20,7 и Египат са 20,4 на 26,4 мил. динара.

Од целокупног увоза ове године отпада на онај из клириншких земаља 73,6%, а неклириншких 26,4%. У извозу пак одговарајући проценти износе 80,8% и 19,2%. Као нарочито повољну појаву вреди забележити, да се стање трговинске размене са неклириншким земљама, за нас знатно поправило. То треба приписати с једне стране повећању нашег извоза у ове земље са 326,2 на 603,9 мил. Тј. за 90%, а с друге контроли увоза из неклириншких земаља, која није дозволила да се овај даље развија. Стање је овде са 638,8 према 640,0 мил. углавном, остало непромењено. Прошлогодишња пасива у промету с овим земљама у износу од 313,8 мил. смањила се на 35 мил. дин. То значи растерећење нашег девизног стока за близу 300 мил. дин. према прошлој години. Стање нашег девизног стока поправило сеиу промету с неким клириншким земљама (Француска), које су неке наше производ“ плаћале узван клиринга девизама.

Пошто је промет с неклириншким земљама приближно изјадначен, то значи да актива трговинског биланса припада искључиво промету с клириншким земљама. Та појава има своју рђаву страну у томе, што ће наше потраживање од клириншких земаља постати баласт за даљи развој наше спољне трговине, која ће се морати развијати у правцу јачања увоза на штету извоза. У том погледу имамо олакшање у односу на нашег досадашњег главног дужника, Немачку, али погоршање ситуације у односу према низу нових земаља.

_________________________Н__Н) (6 (уд а јојод (је ои institucija-

Kriza penzionog osiguranja | ma socijalnog osiguranja kod

: nas ima svoj izvor ili u samom socijalnom zakonodavstvu, ili u posledicama ekonomske krize pred. kojima su nemoćni i najsavršeniji zakoni. Kod bratinskih blagajni kriza potiče,iz oba ta uzroka. One su osnovane još pre rata, i ostale su izdvofene iz: opšteg osiguranja radnika. U toku rata i posle njega pretrpele su težak udarac. sa devalvacijom. Imovina blagajni i prihodi bili su nesrazmerno maleni prema iznosima renti koje je- trebalo plaćati. S provalom ekonomske krize imovina blagaini, počela je da se topi. 1935 pokušana je sanacija tako što je na uvoz uglja vodenim putem iz inostranstva udarena

вистли пи

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ МБ Бр.

posebna carina. To je bilo nedovolino, pa je 1936 novom uredbom uvedena carina na čitav uvoz uglja. Prihodi od ovih čarina sabirali su se u centralni sanacioni fond, iz koga su imale da dobiju potpore pojedine bratinske blagajne (Ljubljana, Zagreb, Beograd, Sarajevo i Split). Ali ni ova mera nije bila sposobna da izleči krizu blagajni. Tako je došlo do treće uredbe, koja је објауЦепа 18. У. 1937. Тот штедђет озтуа se Centralni fond bratinskih blagajna, i u tom pogledu nastavljieno je na onom što je započeto 19935. Kao novo: došlo je osnivanje rezervnih fondova pri svakoj blagajni. Centralni fond ie javno-pravna ustanova pod nadžorom Ministra šuma i rudnika, rezervni fondovi su Sšvojina i sastavni deo Glavne bratinske blagajne. Ali pošto su kod saniranja najvažniji izVOri prihoda, da vidimo gde su oni nađeni. U fondove će še naplaćivati: 0,50% vrednosti prodate robe svih preduzeća koja spadaiu pod odredbe rudarskog zakona; naplaćivaće se izvesna svota od prometa antracita, kamenog uglia i koksa; Dosebno će se na teritoriji Dravske banovine naplaćivati 0,50% od prodatog uglja za staropenzionere. To su glavni izvori. Ustvari, teret osiguranja pada na leđa potrošača, koji će ubuduće platiti u ceni mineralnih proizvoda prinos za socijalno osiguranje. Time je prekršen osnovni princip svakog osiguranja, da njegove terete imaju da snose lica neposredno zainteresovana, tako da se sadašnji prihodi njihovi smanjuju za iznos osiguranja, i potrošnja, koja je smanjena u sadašnjosti, naknađuje se tim što vremenski duže traje. Prema tome ova najnovija uredba, i ako hoće da skine s dnevnog reda pitanje finansija bratinskih blagaini, baš zato što ga nije rešila u principu, nile ga definitivno rešila. Ona može samo da doprinese da se začepe rupe u blagajnama. Ali i ako se ne pojave deficiti moraće se misliti kako da se osiguranje izvede .na način, da oni koji uživaju niegove plodove sami snose žrtvu. Inače bi došli do toga da priznamo svakom pravo, da svoju egzistenciju osigura na račun drugog. Trebalo bi da se ekonomske prilike u zemlji poprave još više, pa da.se ovaj.zahtev mogne ostvariti. Kako stvari sada stoje daleko smo još od toga. To se vidi i na stanju ljublianske i sarajevske bratinske blagajne, prema njihovom izveštaju.

Organizaciono bratinske blagaine imaju prednost pred dosadašnjim osiguranjem radnika kod Suzora, što imaju OSsiguranje. za slučai bolesti, nesreće, starosti i nezaposlenosti. Ali baš otud je i došla najteža kriza bratinskih blagajni, jer je broj osiguranika vrlo malen. A uspeh osiguranja je veći što je broj osiguranih veći.

Kod ljublianske B. B. bilo je 10.396 punopravnih osiguranika na koncu 1936 i 1022 malopravnih. Starih penzionera je bilo 1824, a novih 3860, ukupno 4684, a s pravom na invalidu 884. Odnos ovih brojeva pokazuje odmah da stanje B. B. mora biti loše. Nekada je ona imala preko 16 hilj. osiguranih članova (1924). Broj se smanjivao neprestano, tako da provala krize ne čini nikakav obrat, nego se samo produžuie povećanje nezaposlenosti nepromenjenim tempom. 1930 broj nezaposlenih je 19,8 hili., 1933 g. 9746. i 1935 g. 9826. Један од razloga ovom padu je i racionalizacija rudnika, specijalno rudnika Trbovlianskog društva, pa prema tome nije opravdano, kao što se iz Slovenije često čuje, da. nezaposlenost тиdara potiče samo od tog što industrija uglja ne dobija, „доvoljno narudžbi od drž. Хе јез пса. i

Ukupni izdatci Penzione blagajne iznose 98,1 a, От зе nisu mogli pokriti redovnim prihodom, nego. su upotrebljene razne dotacije u iznosu od oko 8 miliona, pa:i tada rezerva nasleđena u iznosu od preko 13 miliona iz 1935 nije pre neta u 1937 neokrnjena. Po glavi..penzija iznosi prosečno 6013 din. godišnje, tako. da ona pruža samo, izvesno osiguranje za starost i olakšanje porodici, koja |D ima dd И nosi izdržavanju penzionera. O И но ЈЕ