Narodno blagostanje

Страна 628

JI. КАКО ЈЕ МАСОМА ОСМА КАМ 1. Promena fronta prema sittim delfaljistima.

Srednjestaleški pokret postoji u Nemačkoj, zapravo u Južnoj Nemačkoj, |oš iz pred kraj XIX veka. Prvi akt srednjestaleške politike tada samostalne Bavarske bio |e uvođenje poreza na poslovni promet Velikih magazina, 1899 godine. Nacionalsocijalizam је prihvatio parolu i doveo do pobede u Rajhu. On je mnogobrojnim merama iskupio svoj program u oblasti srednjeg staleža. Ali je istovremeno počeo da napušta sve one tačke, za koje se uverio, po dolasku na vlast, da nisu u nacionalnom interesu. Prvo pitanje na kome je napustio srednjestaleški front bilo |e ono velikih magazina. Njihovo ukidanje bilo je predviđeno programom (tačka 16), ali ni jedan od njih nije do danas ukinut uprkos mnogobrojnim protestima iz redova sopstvene stranke. Stranka se nije ustezala da javno prizna promenu fronta i da je pismeno obrazloži.

U jednoi pod auspicijama partije izdanoj Knjizi po tom pitanju kaže se između ostalog:

»Ne može se postaviti problem ukidanja velikih magazina. Naprotiv problem glasi koji je oblik detaljne trgovine najcelishodniji sa gledišta narodnih interesa. Sa te tačke gledišta smatramo mi da su veliki magazini danas veoma potrebni, |er mi stojimo na gledištu da se ni u kom slučaju ne možemo odreći iz nacionalno-ekonomskih razloga slobodne konkurencije kao najboljeg regulatora cena. Mali detaijni trgovac bez konkurencije bi brzo prestao da kontroliše svoje troškove, tako da bi neizbežna posledica. bila povećanje troškova pa zbog toga i cena. Postojanje pogona u detaljnoj trgovini raznog obima garantuje zdraVu konkurenciju i primorava trgovca da kontroliše svoje troškove. Dalje, mali trgovac vrlo lako postaje konzervativac u poslovnim metodama koje posle mora da prihvati mala trgovina, a to je šteta po potrošača i DO celu narodnu privredu.

Uostalom razviće velikih magacina pokazuje da oni kao i filijalni sistemi i potrošačka društva ne mogu nikad da suzbiju i zamene srednje-stalešku detalinu trgovinu. ·Detalina trgovina se mora reorganizovati da bi time postala sposobna da vrši svoj zadatak u cirkulaciji dobara. Ne mogu se ukidati veliki magazini”.

2. Promena fronta prema zanmatima

Dok je odmah po dolasku na vlast nacionalsocijalizam raskrstio sa lozinkom protiv velikih maga– zina, dotle je trgovini i zanatu posvetio sVu svoju pažnju. Izgrađen je čitav sistem zakona za zaštitu i unapređenje zanata i detaljne trgovine. Ali se već 1935 godine opaža da stranka sve veću pažnju i sve Veći interes. poklanja krupnom kapitalu. Uviđa se da narodno blagostanje Nemačke leži s jedne strane u poljoprivredi, a s druge strane u krupnom kapitalu. Radnik је пе samo najmnogobrojniji posle poljoprivrede, već jedino on u društvu sa kapitalom može da izvuče zemlju iz teške privredne krize. Pred vladom se nalazilo 6,5 miliona nezaposlenih radnika. Njih svakako neće zaposliti sitni kapital već samo krupni. Krupni kapital izvlači zemlju iz deviznih teškoća i iz krize nezaposlenosti. U 1937 nastaje kod stranke dalji obrt u gledanju na srednji stalež. Krupni kapital u industriji počinje da trpi od oskudice stručne radne snage. To ustavlja ekonomski polet zemlje i naoružanje. Gde da se паде

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ _

Бр. 39

RASKINUO SA SIT NIM KAPITALISTIMA

stručna radna snaga? Odgovor je glasio: među pripadnicima srednjeg sfaleža. Ovom saznanju je sledovala poruka.

Prvo se obrafilo zanatu. Poziva|u se zanatlije da

napuste svoje radnje i da pređu u industrijske radnike.

To je poznato čitaocima „Narodnog blagostanja” iZ napisa џи бг. 5 1. 2., Koji glasi:

„Korporacija nemačkih zanatlija ovih dana је fražila od zanatskih komora da obaveste sve vlasnike malih zanatskih radnja, koje ne zaposlavaju pomoćno osobije, da imaju mogućnosti da se zaposle u industriji kao kvalifikovani radnici. U obrazloženju ovog naloga kaže se, da u zanatstvu, naročito u građevinskim i metalnim ograncima, veliki broj manjih zanatlila nije u stanju da sebi osigura ni potrebe za goli život, zbog čega su prisiljeni da svoju radionicu proglase zatvoгепот da bi primali pomoć od države. S obzirom na veliki posao koji proizlazi iz izvođenja četverogodišnjeg plana, kaže se tu dalie, ovako „dangubljenje” zanatlija ne može se dozvoliti”.

83. Promena fronta prema sitnom irgovcu

Ovai apel nije bio bez posledica. Ali je oskudica u stručnoj radnoj snazi napredovala brže od priliva iz reda zanatlija. Poslednjih meseci izvesni pogoni morali su da obustave rad zbog nedostatka stručne radne snage. Ponova je uzeta stvar u rasmatranje i donet je zaključak, koji je objavljen letos na vidnom mestu u partiskom listu ,,Voelkischer Beobachter”. Glavne misli toga članka glase: Dok se u industriji oseća oskudica stručne radne snage, dotle se pruža još uvek pomoć raznim privrednim granama, koje su prenaseljene i |oš uvek se čuju vapaji za „zaštitu” iz sredine tih zanimanja. Sa zaštitom raznih sitnih kapitalista mora se prestati u interesu celine. Ne mogu se danas štititi radnje koje ne mogu opstati i time odvoditi sa tržišta stručna radna snaga, koja je na drugom mestu silno potrebna i nacionalno korisnija. 7akvih radnji ima najviše u frgovini. Potrebno |e pregrupisavanje radne snage. Mora se bednim egzistencijama, koje se batrgaju sa svojom iluzornom samostalnošću, uterati u glavu da beže iz te situacije i prelaze u dobro plaćene radnike u struci koja najviše odgovara njihovoj stručnoj spremi. Mora se prestati sa sentimentalnošću.

Ovaj je apel prihvatila cela stručna štampa Neтаске ! пјесом se odjek još čuje. Vrlo slično gornjem izlaganju piše najrasprostranjeniji nemački časopis „Die deutsche Volkswirtschaft” u 2105: род пазјоуот „Nedovoljno ruku” (Zu wenig Haende).

Kao što vidimo, u zemlji klasičnoz srednjestaleškog pokreta, stranka koja ga je nosila na svojim leđima, saobražava postepeno svoju nastrojenost potrebi vremena. Ona otvoreno priznaje a to je ona češće radila — da ne može biti krajnji cilj socijalne politike podržavanje sitnog kapitaliste i označava donkihoterijom paušalno tvrđenje da je svaki sitni kapitalist odista nezavisan. Ona postepeno usvaja gledište korisnosti velikog pogona, odnosno nacionalnoz preimućstva krupnog kapitala nad sitnim i kvalilikoуапог radnika nad „bednom situacijom” sitnoz kapitaliste. Potpuno protivno onome što zahtevaju naši srednjestalešci! (Svršetak u idućem broju)

srednjestalešku ~