Narodno blagostanje

23. октобар 1937.

— U svojoj presudi Državni savet utvrdio je, da se u minimalnu poresku osnovicu za iznalaženje društvenog Doreza ima uneti fond za amortizaciju zgrada. U obrazloženju se kaže da se kod zgrada, koje su podložne kućarini odbija 95% za održavanje i amortizaciju. Obrazovaniem fonda za amortizaciju zgrada podložnih kućarini dobija se fond kojim društvo slobodno raspolaže i koji se u smislu Zakona o neposrednim porezima i pravilniku ima smatrati kao uloženi kapital.

— Prošle godine raspisala je talijanska vlada prisilni zajam koji su morali upisati svi posednici nekretnina i to u iznosu od 5% vrednosti. Sada je opterećen pokretni imetak specijalnim jednokratnim porezom. Porez plaćaju akcionarska društva i to 10% od glavnice plus rezerve. Društva koja zadnje tri godine rade s gubitkom plaćaju samo 21/5%, a koja samo poslednje godine plaćaju 5%. Banke ne plaćaju ovaj porez. Kapital se proračunava prema staniu društva 5 oktobra 1936, dana kada je izvršena devalvacija lire. Od kapitala će se odbiti iznos koji su platila društva kao prisilni zajam na nekretnine, polovina vrednosti državnih papira koje društvo poseduje ako je posed veći od 10% kapitala koji će se Oporezovati. Porez se plaća u 15 rata, svaka dva meseca, počevši od 30. III. 1938. Ko plati unapred, do 30 iuna 1988 odbiće mu se 8% od poreza, i takvim društvima odobriće se specijalan menični kredit. Društva s kapitalom preko 10 miliona i čije akcije notiraju na berzi mogu da polovinu poreza plate svojim akcijama. Država će ih zatim sama prodati. Da bi im se olakšao položai mogu društva svoju aktivu realizirati i raspolagati slobodno sa jednim delom ovako knjigovodstveno dobijene aktive, ali ne više nego što iznosi njihov dvostruki porez. Mogu rezerve razdeliti u obliku gratis akcija, ako u isto vreme upišu nov kapital. Progresivni porez na dividendu plaća se počevši od 8% i 6%. Po službenom komentaru ovo je рогег ргаvičnosti, jer pogađa dobitke koji su nezasluženo nastali devalvacijom. Međutim, kad bi se doista išlo za tim trebalo bi utvrditi stvarne dobitke i ne bi se mogla oporezovati i društva koja rade s gubitkom. Ovaj poreski izvor otvoren je stvarno zato što je državna blagajna u teškoj situaciji, i ravan Je porezu na imetak.

— Beogradska opština zaključila je da podigne zajam od IO mil. din. kod Opštinske štedionice sa kamatom od 5% i otplatnim rokom od 2 godine, za nabavku automobila.

СОЦИЈАЛНА ПОЛИТИКА

— Наредбом Министра социјалне политике поверено је пензионом фонду сталних монополских радника спровођење обавезног осигурања за случај изнемоглости, старости и смрти сталних монополских радника.

— Дневна зарада пољопривредних радника у Војводини за време бербе кукуруза била је 40—60 дин.

— Ministar socijalne politike i narodnog zdravlja dao Je inicijativu da se održi u Zagrebu anketa, 30 i 31 oktobra, o radnom vremenu u zanatskim i trgovačkim radnjama o rasporedu radnog vremena, nedelinom odmoru itd.

PA3HO

— Pismo uredništvu. Mnogo poštovani gospodine Uredniče! Ne slažem se sa vašim tumačenjem da pošilike zlata iz Engleske u Jugoslaviju potiču od izvoza.

Sa čudnom tačnošću i postojianošću beleže engleske novine nedeljnu pošiliku od nešto preko 100.000 funti u zlatu. To ne može da bude rezultat realizacije deviza iz našeg izvoza, jer naš izvoz u Englesku ne odlikuje se ni po količini, ni po vrsti, ni po vrednosti takvim stalnim nedelinim rezultatom, dok su pošilike zlata stalno nedeline i stalno u iznosu

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 681

od зато nešto preko 100.000 funti. Razlog tome mora da ie drugi.

Split, 16 okt. 1937. ОК

Odgovor uredništva: Mi nismo tvrdili da pošilike zlata iz Engleske potiču od našeg izvoza u Englesku, nego smo rekli da su oni rezultat obilnosti deviza, koje se mogu pretvoriti u zlato, ili što je isto, u engleske funte, pošto je danas Engleska najvažnije tržište zlata. Do takvih deviza mi smo mogli doći na drugi način a ne samo izvozom u neklirinške zemlje. Postoianost nedeline pošilike dolazi otuda, što se zlato šalje u polugama, čija se veličina ne menja. Narodna banka mogla bi da kupi odjedared i više zlata nego što kupuje, jer, kao što izgleda, ima za to potrebne devize. Da li ona kupuje nedelino iste količine, to je njena Stvar.

— Indeks troškova života u Francuskoi, (1930—100) popeo se bio u maju 1931 na 100,9, posie toga vremena spuštao se postepeno do 77,8 1935, s malim izuzetkom 19833, kad se jedno vreme penjao. Od novembra 19935 penje se stalno: 80,3 u maju 1936; 91,1 u novembru; 96,5 u februaru 1937, 99,4 u maju i 103,5 u avgustu.

— U 1987 g. bilo je u našoj zemlji 116 zdravstvenih zadruga prema”'927 u 1997 g. i 13 u 1993 g. Broj članova bio je 55.442 u 19937 g. prema 11.650 i 5.251. Broi zdravstvenih stanica bio je u 1937 g. 53 prema 22 u 1927 g., zadružnih apoteka 43 prema 22. Za deset godina od 1927 do 1936 g. pregledano је 417.878 bolesnika, a do 1927 g. 86077. U istom periodu izdato je lekova za 11,6 mil. din. prema 2 mil din.

БИБЛИОГРАФИЈА

Шефкија Бубић, професор Трг. академије. Економија потрошње. 1937, Београд. Савез наб. задруга држ. службеника. М1-288.

Д-р Ђурађ Николић. Кратак увод у народну економију. Француско-српска књижара А. М. Поповића. 1987, Београд. Стр. 100.

Павле Аршинов. Београд. Стр. 106.

Живот и дела. Ј. Аршинов. 1937,

Библиотека „Политика и друштво". У издању Француско-српске књижаре А. М. Поповића изишле су:

Д-р Михаило Млић. Пред конкордатом. Поводом законског предлога упућеног Народној скупштини. 1937, Београд. Стр. 38. Свеска 1.

Д-р Божидар С. Марковић. Начела демократије. 1937, Београд. Стр. 38. Свеска 2.

Д-р Слободан М. Драшковић. Аутаркија или светска привреда» 1937, Београд. Стр. 40. Свеска 3.

„Љубомир Радовановић. Одвајање цркава и државе у Француској. 1937, Београд. Стр. 52. Свеска 4.

Д-р Милан Ј. Жујовић. Економски и социјални основи декларације права, 1937, Београд.. Стр. 44. Свеска 5.

Д-р Јован Ђорђевић. Контрола уставности закона и америчка демократија. 1937, Београд. Стр. 68. Свеска 6.

Д-р Милош Радојковић. Илирски покрет, 1937 Београд. Стр. 78. Свеска 7.

Д-р Михаило Илић. Шта треба изменити у Закону 0 штампи 1937, Београд. Стр. 36. Свеска 8. |

Љубомир Радовановић, адвокат. Народна скупштина и изборни Закон. 1937, Београд, Стр. 36. Свеска 9.

Walther Lotz. Staatsfinanzen in den ersten Jahrhunderten des Khalifenreichs. 1937, Munchen. Vig. der Bayerischen Akademie der Wissenschaften. S. 22. —

Constantin v. Dietze. Volkswirtschaft und Weltwirtschaft unter besonderer Beriucksichtung der Rohstofflage. S. 651674. —