Narodno blagostanje

23. октобар 1937.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 679

Iz uredništva

S uzbuđenjem javljaju novine da je na njujorškoj berzi u ovoj nedelji bio »crni utorak«, kao da je pre toga situacija na berzi bila savršeno povoljna. Naprotiv, već u avgustu počinje zemljotres na njujorškoj berzi koji se ponavlja u septembru, da između 1 i 10 oktobra bude još mnogo jači. Novine javljaju dalje da |e u krugovima demokratske stranke u Americi ovladalo uverenje da je poslednji potres osveta bankara i opstrukcija prema Ruzveltu i da poslednji namerava da preduzme niz mera protiv špekulacije na berzi.

Ne bi se očekivalo da će Ruzvelt poći stopama rđavih vlada u istoriji sveta koje su ratovale protiv berze. Ne bi se očekivalo da Ruzvelt posle tako mudre ekonomske i socijalne politike, na pitanju berze padne u grešku da pobrka simptome sa bolešću. Nikad nikakva mera nije mogla da natera berzu da iz depresije pređe u polet iz prostog razloga što se ni polet ni depresija na berzi ne mogu diktirati i što je ona ogledalo ekonomske i finansijske situacije. Berza je tržište, koje se razlikuje od ostalih tržišta uglavnom po tome što na njemu trguje ograničen broj ljudi, ali ne za svoj račun nego za račun celoga sveta. Hartija od vrednosti se demokratizira već sto godina i danas je ona u svim naprednim zemljama u rukama širokih masa. Nalozi kupovine i prodaje koji stižu svakodnevno iz cele zemlje, pa i iz inostranstva, merodavni su za kurs na berzi. Ne može se poreći da se kursevi u izvesnoj meri i za izvesno vreme mogu da falsifikuju. Mali broj pripuštenih na berzu može da se skoteriše i da monopolistički, a svakako protiv zakona, zloupotrebljava svoji položai za falsifikovanje prave situacije. To je mogućno u vrlo malom obimu. Još mnogo jače može da utiče na berzu javnost. Kad javnost pođe krivim putem, prirodno je da utiče krivo i na kurseve, ali je to sve vrlo prolazno i obično maloga obima. Psihološki momenti igraju veliku uulogu na berzi, ali lažni psihološki faktori mogu da žive. toliko koliko i ruža, kako kažu Francuzi. Lažne se vesti mogu brzo da suzbiju, ali se istinite vesti ne mogu na dugo vreme da uguše. Te činjenice su ignorisale diktatorske vlade u prošlosti i sadašnjosti i udarale po berzi kao po leglu opozicije i kritike. Naravno, uvek bez uspeha. Sad i Ruzvelt pada u istu grešku. Prirodno, da će i on utoliko manje uspeti ukoliko nasilnije budu njegove mere.

Do poslednjeg crnog utorka Ruzvelt je bio vrlo ravnodušan prema događajima na berzi. I to je bilo pogrešno, kao što su pogrešne represivne mere koje namerava preduzeti. Depresi|a na berzi prenosi se na ceo ekonomski život. Ona je činjenica o kojoj vlada mora da vodi računa. Polet na berzi je najbolji prijatelj jedne vlade.

Mi smo u prošlom broju pisali o specijalnim uzrocima depresije na njujorškoj berzi. Potrebno je da se dopunimo. » Tajms« piše da ekonomske prilike. u Severnoj Americi ne opravdavaju toliko depresiju na njujorškoj berzi. On veli doslovno da u ekonomskim uslovima nema nikakvog osnova za eskontovanje katastrofalnog kalamiteta, kako to rade Vašington i Uol Strit. On upozorava na to da je posle tri godine žetva u Americi vrlo dobra, da je kupovna snaga na selu vrlo, lepo

а еј i

raspoređena, da su trgovinska i industrijska delatnost još vrlo povoljne, da је kredit vrlo jevtin i obiman, da je u poljoprivrednim distriktima ekonomski život vrlo aktivan. Nepovoljina pojava je smanjenje naloga čeličnoj industriji i popuštanje delatnosti u nekim drugim industrijama. Očigledno da ova situacija stoji u suštoj protivnosti sa onom na berzi. Ali to ni najmanje ne znači da se berza razvija protivno ekonomskim prilikama u zemlji.

Po našem mišljenju situacija na njujorškoj berzi je posledica Ruzveltove ekonomske i socijalne politike. Amerikanska narodna privreda |e između leberalističke i dirigovane. Najvažniji faktori ekonomskog života stavljeni su pod Ruzveltovu direkciju. Od početka preuzimanja vlasti počeo je on politiku određivanja cena industrijskim proizvodima i visine nadnice. To je bio zadatak generala Džonsona. Džonson je smenjen, ali Ruzvelt nije prestao da vodi tu politiku, sa kojom smo se mi oduvek slagali, već naprotiv u poslednjim govorima naglasio |e pooštrenje Nju-Dila. Najavio je nove teške poreze i težu reglementaciju u oblasti industrije i zemljorada. Neće dopustiti da padnu nadnice, da skoče cene industrijskih proizvoda ni da padnu cene pšenice ni pamuka. Pošto su cene i nadnice najvažnije kategorije ekonomskog života, to se u odnosu države prema njima ogleda i sistem ekonomske politike. Liberalistički režim pretstavlja slobodno razviće cena i nadnica uz izvesni periodičnu državnu interveniciju. Ali neposredno i trajno uticanje na cene i nadnice pretstavlja najčistiji sistem dirigovane privrede.

Berza je institucija liberalističke privrede. U privredi dirigovanih cena nema mesta za berzu, jer berza je tržište na kome se utvrđuju cene merodavne za celu zemlju. To je jedan opšti uzrok za obeshrabrenje berze. Najavljeni Nju-Dil i najavljeni veliki porezi na akcionarska društva prirodno moraju imati reperkusiju na kurs akcija. A ako se akcije ne nalaze u rukama finansijskih magnata, već širokih masa amerikanskog naroda, to se ne može pretpostaviti da su magnati bez saučešća naroda mogli da vrše toliki uticaj na berzu. Bankari imaju svoju imovinu više manje plasiranu u hartijama od vrednosti. Prema tome nemaju računa da prave ovako katastrofalne padove. Taj račun imaju špekulanti. A nigde nije potrebnije razlikovati bankara od špekulanta nego u Americi. U Americi je špekulant u širokim masama naroda. O tome je najbolji dokaz da je velika svetska depresija, nezapamćena u istoriji čovečanstva, počela sa krahom na njujorškoj berzi.

Ruzvelt gleda odavno popreko na berzu. U opravdanom strahu od špekulacije — setimo se samo 1929 god.! — Ruzvelt sa svojim pomoćnicima bdi nad tržištem kapitala u nameri da spreči pojavu spekulacije. On je, međutim, nije sprečio, samo što je ovoga puta imala mnogo manje razmere. Ali je još mnogo nesrećniji bio u izboru sretstava u borbi protiv fantoma špekulacije: okomio se na stran kapital koji je pojurio u Ameriku nošen beskrajnim poverenjem u solidnost amerikanske privrede, u miroljubivost amerikanskog naroda i u poštovanje prava čovečjih, garantovanih amerikan-

„кит ustavom. Ruzvelt je otvorio palibu na strani ka'pital. Čak je uzeo inicijativu kod drugih država za