Narodno blagostanje

Страна 6

табјић Којотја, Мединт, екопотзк! осепјеп, оп ima najveću vrednost u tom što katergorički iskliučuje trajnu unutrašnju konjunkturu, uopšte, pa prema tome i u nemačkom slučaju. To je važno zato što se upravo sa nemačke strane najčešće čuje da je nemačka privreda beskonjunkturna i da problemi koji muče ostali svet ne postoje za Nemačku.

| ·Samim tim što dopušta mogućnost da i nemačka konjunktura- popusti, Šaht bi, u opštoj diskusiji po pitanju koniunkture u svetu, mogao да se svrsta u tabor pesimista. To je unekoliko originalan · pesimizam, jer polazi samo od једnog momenta, da treba ostvariti međunarodnu saradnju. U toj apstraktnoj formuli on je opravdan. Ali čim ga definiše i konkretno, pokazuje, se da na sve probleme svetske privrede šaht gleda kroz nemačku prizmu. Zbog toga se ne možemo složiti s njegovom tezom da je svetska privreda oživela Zahvaljujući realističkoi politici zemlje kao što je Nemačka, Engleska konjunktura je starija od nemačke i imala je veći efekat na razvoj trgovine u svetu. Jedna od naipovoljnijih pojava u razvoju privrede pojedinih zemalja jeste gomilanje deviza u zemljama koje izvoze sirovine i koje su najteže patile zato što nikako nisu mogle doći do zlata. Ova pojava ne bi nastupila da neke zemlie nisu ostale kod slobodnog deviznog režima. |

Nema spora da je u godinama najteže krize, kad se zlato nije moglo. dobiti, bio. spas za mnoge zemlje što su mogle da izvoze u kliringu. Tako je kliring: slaba zamena arbitražnog sistema, ipak je bolji nego da se ne učini ništa. Na tom teškom putu krize mi smo prošli sve faze. Relaftivno dugo smo ostali verni liberalizmu u području spoljne trgovine, živeli smo nekoliko godina na sistemu Kliringa, i u toku 1937 ponovo smo iskusili prednosti trgovine sa zemljama slobodnog deviznog prometa. Za jedanaest meseci naš izvoz po vrednosti povećao se sa 3760,7 miliona na 5656,2.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ | БР

Ovako dobar rezultat postignut je zahvaljujući povolinoj situaciji privrede u svetu. Od nje zavisi hoće li se postići i 1938. To vredi i za sve ostale zemlje. Zato bi kao putokaz kod donošenia mera za saniranje privrede trebalo uzeti onaj pravac koji je privreda u svom razvoju pokazala u toku 1997. Ako se situacija privrednih odnosa u svetu preporučuje na način koji odgovara prilikama i pofrebama jedne zemlje, unapred se može kazati da se neće ništa postići.

Neće зе postići ništa ni proročanstvima o razvoju privredne situacije. Od aprila neki neprestano proriču slom. Međutim, prebrođena je i oktobarska situacija, ne samo bez krize nego i s očitim znacima stabilizovanja. Stabilizovana ije situacija na tržištu sirovina i proizvodnja je još na Visini. Ako je nepovolino što su cene sirovina niske, povolino je to da su time smanjeni troškovi proizvodnie. Posle nekoliko kolebanja. 1937 završila je sa izvesnim zatišlem i pribiranjem u privredi. U takvoj situaciji najlakše može da se odredi pametna ekonomska politika koja bi mogla zatišju dati više pokreta. Ta politika treba da pođe od principa šio šire međunarodne saradnje, i može da se zadovolji sa skromnim ciljem, kao što ga je obeležio švedski ekonomista Ohlin, da na prvo mesto treba postaviti pitanje kako da se održi sadašnja konjunktura. Mesto da se diskutuje o situaciji i sedi skrštenih ruku, treba tražiti načina da se nepovoljne pojave odstrane. Inače samom diskusijom se najbolje podržava pesimističko raspoloženje, i taj subjektivni momenat ne dopušta da se iskoristi objektivno povolina privredna situaciia. U SAD. su to dobro uvideli prvih godina depresije, kada su bacili parolu »smej se« i pripremali simbolički sprovod pesimizmu. Konjunktura 1937 ima mnogo sličnosti sa situacijom 1926 g. Pa ipak došle su posle ove dobre godine. Tada su subjektivni momenti išli samo u prilog povolinog razvoja. U bilansu 1937 nainepovoljnij momenat.:je sam pesimizam, koji bi trebalo lečiti kao nešto što se veštački proizvodi.

ваза

ДОГАЂАЈИ М ПРОБЈ

У броју 44 (27 октобра 1934) Лан се губи из међуна- писали смо о ренесансу лана

родне трговине као последици аутаркије. Од тога времена прошло је више од три године, а аутаркијска коњунктура за лан не само да није престала, него се територијално знатно проширила. Данас нема ни једне земље, која гаји лан, да производњу овога не форсира. Засејана површина ланом у свету у периоду 1931—1936 повећала се за 111,8%. У 1930/34 просечна засејана површина у Европи била је 170.000 ха. га у 1936/37 попела се на 301.000 ха или за 82%. У истом међувремену производња је порасла са 685 на 1.858 хиљ. квинтала или за непуних 100%. Тенденција пораста производње постоји и даље, осим Совјетске Русије, где се опажа обрнути процес, што најбоље потврђује чисто аутаркијски КАРАКТЕР | садање коњунктуре. лана.

Совјетска Русија У светској производњи лана. стоји ва првом месту. Засејана површина износи преко 2 мил. ха, а производња 60—70. 000 вагона годишње. Овако. велика руска производња“ налази употребу У. земљи само једним“ "делом, док“ се остали, знатно већи; извози. Послератни руски извоз лана: „одиграо је одлучну улогу У. обарању цена текстилних израђевина од лана и ове учинио приступачним ширем кругу потрошача. Међутим, то проширење потроштње није могло да послужи потстреком за повећање производње лана. То је наступило тек са појавом аутаркијских тенденција, чије је систематско: спровођење, после предмета

исхране и ме зтала, наишло на главну препреку у текстилијама. Аутаркија у текстилијама изводи се на два начина: сурогирањем природних влакана вештачким и организовањем властите производње природних влакана уколико за ову постоје климатски и теренски услови. У ову другу врсту аутаркијске политике спада и повећање производње лана. На челу овог повећања стоји Немачка. У овој години у Немачкој је било засејано 56.874 ха. и произведено преко 3.000 вагона лана према 5.000 ха. и 350 вагона у 1983 г. Немачка је дакле, за четири године удесетостручила засејану површину и производњу лана. У наредној години она ће властитом производњом подмирити целокупну садању потребу у лану. Нешто мањих размера повећава се производња и у свима осталим земљама које се баве културом лана. |

Тако. се засејана Ина Посада. АОЛ ПА - 1930—84. 1936—37 + %

| 9000 al 0 Bejmjdal | 0 | Ja | MU 50. Бетонија O 20 o 2 1 33 У француска U II O | UZ | Пена „| ~ 5. 5 | Латвија | | O ~ ва: | "таг "Холандија · И 7 ПА 16 100 И одескан 1 25 0 JO | 134 „31 ДО лОслоачка | ом о O, "DvayRhHiar | 7 0) 9070 | 20 за