Narodno blagostanje

Страва 42

трошка, · јер. нижа) шена домаћем сребру при производње од. 60—70. милиона унци значи уштеду од 8 милиона долара годишње. Упркос смањењу, цена домаћег сребра је толико „изнад · светског. паритета, да неће направити слом на; светском тржишту · сребра.

— Ministar finansila u SAD iziavio! je da. će diana ·blagajna kupovati srebro iz Kanade i Meksika i u januaru, j је istekao rok sporazuma. Sporazum s Kinom o ·kupovanju. :rebra i prodaji zlata produžen je do 1. jula.

"ТРГОВИНСКА ПОЛИТИКА

| ~: Реета madžarskim уез та“ Rumunija, Madžarska i :Jugoslavija osnovale su neslužbeni sekretarijat za izvoz stoke u Kome se nalazi po jedan pretstavnik pomenutih zemalja. Ovaj ured ima da kontrolira cene | spreči međusobnu konkurenciju na tržitšima u Nemačkoj, Č. S. R. Italiii i Austriji. | — Između Jtaliie i naše zemlje potpisan je sporazum po Kome se naša potraživania po kliringu pretvaraju u dinare. italijanska banka vodila ie račun·Narodne banke, odnosno raun našeg kdirinškog potraživanja dosađ u lirama. Od maniegz praktičnog. značaja je da se uplate kod naše Narodne banke za trgovačka plaćanja u Кога! па апзког Nacionalnog inštituta analogno pretvaraju u lire. Sporazumom je skinut valutni rizik sa leđa Narodne banke odnosno naših izvoznika u Italiju. Na ekonomsku ocenu te mere vratićemo se posle za·ključenja pregovora Stalnog odbora, koji su sada u toku.

JABHE ФИНАНСИЈЕ

пи За 9 месеци 1937 год. државни приходи Енглеске изндасили су: 418,6: (1936 г. 452,8) милона фунти штерлинга а- расходи 651,2 (591,6). милиона фунти. Сем тога овлаштен је министар финансија да за наоружање употреби 80 мнљиона фунти путем зајма. Целокупни нздаци Енглеске 32 наоружање износе у 1937 год. 2782 милиона фунти штер„љинга. .

5 | == "двеска огадзка орбпа добна је од Ог2. hipot. ban-

ке тајат а visini od 8 miliona dinara od čega će se podići “noderna' klaonica i pojačati električna centrala. Sem toga će ке graditi nekoliko škola i izvršiti kanalizaciia nekanaližovanih' delova grada. : — Američki budžet 1937/08 bio jie predviden sa 7,294 miliona dolara prihoda i 7993 rashoda. Godina se završava krajem juna, ali već sad je jasno da će biti velik deficit, jer se prihodi cene na 6390 a rashodi na 7408 mil. Ža 1938/39 predviđeni su rashodi sa. 6869 a prihodi sa 5919 miliona. Smanjeni su. naročito izdatci na ratne penzije, na javne radove i na pomoć nezaposlenim.

JHOBUAPCTBO

— Поред успелих преговора. са француским финансијерима,.0 чему смо већ јавили, говорило се да је Пољска у циљу електрификације закључила зајам у Енглеској у висини од 5 милиона фунти штерлинга (132 милиона злоти). Ово је међутим демантовано, јер постоје само преговори и то са неколико иностраних група.

— isplata zajmova Belgije i Konga Егапсизкој 04 i. lanuara ove godine vrši se samo u belgiiskim francima čime де oduzeto pravo francuskim imaocima da budu isplaćivani u „francuskim francima ukoliko su došli u posed obveznica pre 1. „aprila 1935 i deponirali ih u Francuskoi odnosno Alžiru. ap. — Australija i Italila uplatile su četvrtu ratu u »Fond obligacija Dunavsko-savske-jadranske železnice«. Jugoslavija koja treba da položi 2 miliona švajcarskih franaka (20 miliona din.) dala je a konto 0,5. miliona šv. fr.

. = Finansiiski odbor Društva Naroda ije nakon ispitiva-

nia, finansijske situacije Madžarske odlučio da savetu Društva.

:Marođa podnese predlog o ukidanju finansijske kontrole nad njem... Predlog: ie motivisan uravnoteženjem madžarskog bu-

___НАРОДНО_БЛАГОСТАЊЕ

ziynija štraikaška godina u istoriji S

džeta, dobrim · deviznim staniem i početkom Vršenja· traDfera nakon novog sporazuma sa inostranim..yerovnicima. Komesar Društva „naroda pri vladi i savetnik pri Narodnoj. banci biće opozvani i na njihovo mesto postavljen svega jedan.činovnik. koji će davati izveštaj o finansiiskoj situaciji zemlje.

— Dobici »velikih pet« (big five) engleskih banaka u 1937 1 iznose 10,09 miliona funti šterlinga prema 9 6 miliona u 19936 god., što znači povećanje od 5,1%. Dobitak se od nainiže tačke u krizi popeo za 25,1%.

— Narodna banka je obavestila novčane ZdUode, di joj nisu. više dažni nuditi na prodaju tzv. šalterske devize, koje jie ona dosada. otkupljivala po sniženom kursu. |

— РпуПестоуапа agrarna banka primila. je do 27.XH. 1937 na ime ргуе rate računa privremenih anuiteta 131, 7 mil. din. od. čega otpada na: centralu u. Beogradu 70,6. mil. _din., filijalu u Zagrebu 25,5. mil., Liubljani 28 mil. i Sarajevu 7 7,5 mil, Фа upoređenje navodimo podatak, da je prvi anuitet dospevao 15 novembra 1936 g. u ukupnom iznosu od 930 mil, din.

— Broj čekovnih računa kod Poštanske Štedionice iznosio je 31. XII. 1937 g. 25,845, prema 25,637 pre godinu dana. Najveći porast bio je u Beogradu od 7529 na 7637, dok je broj računa u Zagrebu i Ljubljani jedva nešto veći i to od 7404 na 7445 1 6613 па 6642. Ulozi su porasli sa 1,713,892,825,69, na 1,840,989,128,76 dinara. Najveći iznos uloga otpada na Beograd 889,448,906,83 prema &816,836,414,87 dinara, Zagreb 495,849,732,10 prema 394,668,254,69, Ljublianu 237. ,436,283,02 prema 208,139 7751, 66. Ukupan čekovni promet u decembru izneo je 7,978,090,69,04, a od toga 4,424,052,074,25 ili 55,45% Dbavlieno ic bez gotovine. Broi štednih knjižica povećao se sa 464,384 od kraja 1936 na 474,511 do kraja 1937, a iznos uloga na knjižice sa 1,169,312,028,05 па 1,248,995,419,66. Prosečna suma uloga povećala se sa 2517,98 na 9632,17 dinara. |

—. Englesko ministarstvo finansija objavilo ie podatke o stanju zlata kod Engleske banke i Egalizacionog fonda 30 septembra 1937. Ukupni stokovi zlata iznosili su 31. marta 100,5 mil. unci, a 30 sept, 116,7 mil., a po vrednosti 7083,6 mil. 1. š. i 816,9 mil. Kod Egalizacionog fonda zlato se povećalo: za 92,6 ти. (186,7 па 279,3), а Е. В. за 516,9 па 5376, ха 20,7..'U letu 1931 pred što će napustiti zlatnu valutu, Engleska banka imala je 160 mil. zlata po ceni 85 s po unci. Po današnjoj ceni od 140 š. ima 817 mil. zlata, odnosno po staroi ceni 500 mH. Ovaj veliki porast zlatnog stoka ima se pripisati dvama uzrocima, proširenju područia sterling bloka i begu kapitala u Englesku. Jedno vreme dok ic vladalo nepoverenje u zlato dolazilo ie ono u Englesku, ali drugim kanalom odlazilo ie dalie za SAD, tako da je samo neznatan deo ostao u Engleskoi. Ovaj porast ne može se dakle pripisati platežnom bilansu, jer je on poslednjih godina bio pasivan.

CAOBPARBAJ

— Pruga Sušak-—okrljevo bDiće elektrificirana. a. сте. stva za tai posao biće pribavliena zajimom. za čiju je otplatu u državnom budžetu odobrena suma od 9,4 miliona din. To је samo jedna etapa na elektrifikaciii pruge Sušak—-9Srp. Moravice a nužno ic i zbog slabe ventilacije u sušačkom tunelu.

— Država je naručila u Fabrici mašina, vagona i mosto-• va u Brodu 7 kompozicija motornih kola koja će: biti snabdavena motorima firme Ganc iz. Budimpešte. Ova kola koja će razvijati brzinu od 60 km. na sat biće Бо nameniena pruzi POO OPT Po |

ШТРАЈКОВИ

— U 1937. god. bilo je u Americi blizu 4,5 hiljada

štraikova prema 2172 и 1936 odnosno 841 u 1939 vod, Štraj-

kovalo ije ukupno 2 miliona radnika, prema svega 300 hiljada u 1932 god. Prošla. godina. se može. označiti kao: najintenA, D..