Narodno blagostanje

-- Смањење.

Страна 54 _

«таХе · да“ <е хауеде Жопегоја, Као рдзједпје згедађуо да зе

"spreči izvoz kapitala iz“žemlje i onemogući vanparlamentarna ·

' "bdrbda- protiv ·vladinih "mera. Rukovoden interešima narodne

_ odbrane, generalštab takode smatra da se пе sme dopustiti

"da zlatna podloga~kod Francuske banke padne ispod 50 mijardi. Stav i jednih i drugih nije od jučer, ali iz dana u dan on postaje sve rezolutnij. Posle devalvacije franka, Fran-

cuska ie svečano obećala da će ostati verna slobodi deviznog

prometa. OBećanič je učinieno verujući da će se privredna situacija ud zemlji popraviti. To nije nastupilo. Mnogi posle topa nemaju razloga da brane slobodu prometa. Dozreva "xsituacila u Rkoioi bi ona mogla da se ukine.

To dozre уапје vidi se i na drugoj strani. Francuska banka dala је oštrija uputstva bankama, da ispituju u koju se svrhu traže devize. Na taj način trebalo je ublažiti spekulativnu tražnju i otežati odliy kapitala. Kontrola nije formalno zavedena. Ali ako se obnovi još koja ozbilina kriza franka, nije isključeno da i to bude učinjeno.

"Концем 1986 г. 903 самоуправна тела (сеоске и градске општине и бановине) ду_говала су 1.81438 мил. дин. ; "према 1.878.24 мил. дин. у 1933. Задужење се, дакле, смањило за 63,8 мил. дин. У истом · периоду и број зајмова смањио се са 2052 на 1891. Смањење броја зајмова углавном је последица конверзи„је краткорочних у дугорочне, а нешто мало и ликвиднрање-краткорочних · задужења.. Целокупно дуговање самоуправних тела износи у мил. дин::

наших. самоуправних дугова

1933. 1936. == или Сеоске општине 244.70) | 290.01 = 94,71 Београд, Загреб, Љубљана ·888.32 795.54 — 92,78 (Остале градске општине 558.48 579.12 +20,64 Бановине 179.76 216.38 + 36,22 Цестни одбори у Драв. бан. 6.94 |) 9.91 3.63

Апсолутни износ задужења највише се смањио код Београда, Загреба и Љубљане. Задужење Београда сма"њило се са 546,2 на 509,4, Загреба са 188,0: на 1690, а Љубљане, са 153,9 на 117.0 мил. дин. Љубљана је предњачила смањивши га за скоро 25%. Од 3550 сеоских општина "дугурје 824 или нешто преко 21%. Број њихових зајмова концем 1936 износио је: 1.340 према 1.445 концем 1988. Од 75 градских општина имало је зајмове 70, укупно 435 пре"ма 483 зајма. Њихово укупно задужење концем 1936 год. било је 1.374.6 мил. дин, према 1.446.8 у 1933 години. Међу градским општинама највише су дужни Београд, Загреб и " Љубљана и то:

Број зајмова. Номинални Остатак | Остатак · износ | 1933 1936 | | у милионима динара Београде | 19. 604.75 546.98 509.44 Загреб | 19 287.95 188.098. 169.02 · " Љубљана“ 59 145.31 159,94. 117.083

Услед смањења заду жења на једној и повећања ста„новништва на другој страни опало је и просечно оптерепење по становнику са 130,32 на 119:57 дин, или за 8.4%.

" По појединим самоуправним“ "телима међутим ово је опте-

рећење врло различито. Код задужених сеоских општина износи просечно 67,80 према -71,29 у 1983. Највеће је У Дравској бановини са 113,89, затим. Зетској. 110,90, потом "Моравској И Вардарској по: 78, 80, а најмање У, Дринској са 36,71 дин. Становаиштво гр: 7 406, 76, дин: према 41] бановина на првом M сту са 1

"НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

149,04 -дин.

pose. Protiv monopola dali

o општина оптерећево Је 60 овде. је Дравска | ан потом Моравска са. 862,12, Приморска са 5964. а“на Савој стоји Дунавска“ еа

Бр, 4

Оптерећење бановинсеким зајмовима рачунато је према укупном броју становништва ин оне се у трогодншњем периоду повећало са 12,95 на 14,91 дин. Оптерећење по становнику у Београду пало је са 2.059:57 на 1.455,55, у Љубљани. са 2:417,57 на 1.362,54 а у Зегребу са-92435 на

738,49 дин.

Снижењем задужења и конверзијом краткорочних у дугорочне зајмове под повољнијим условима смањио сем износ . анунтетске стлужбе са 2882 на 215,8 мил. дик. У 1936 на име интереса исплаћено је 119,29 мил. дин, а на име амортизације 96,64 мил. дин. Београд је рекордно смањно износ ануитетске службе са 1095 на 57.1 мил. дин.

што је најбољи знак успеле санације његових општивскне

финансија. Јер док је у 1933 анунтетска служба гутала преко :ј3 укупних расхода сада је сведена на непуну петину. о роуојји гагуој атепске Коniunkture pripisuie <е, теди ostalim, i neprijateliskom stavu Ruzvelta prema kapitalu uopšte a monopolnim Каршата паsu pre kratkog vremena oštre izjave liudi iz neposredne Ruzveltove okoline. Ovakve izjave, ако зе i ne ostvari njihova pretnja, moraju u američkim prilikama dovesti do poremećaja u privredi. Jer s fim. izjavama dolazi u sukob čitav državni aparat sa najvećim delom privrede, jer se on nalazi u rukama magnata i trustova na čiju je adresu uperena pretnja. Posledice mogu da budu utoliko teže, jer je Kkonjunktura počela da popušta. U takvoi situaciji ima još veći značai Ruzveltova poslanica upućena Senatu na početku godine.

Najnoviji Ruzveltov kontrolisani kapitalizam

Ekonomski najvažnija su dva momenta u poslanici, o monopolima i o tom kako se može podići narodno blagostanje. Iziava o monopolima je ublažena. Ruzvelt više ne diže glas protiv kapitala kao takvog, nego protiv pojedinaca čija je moć u privredi tako velika da su oni mogli da [ај зуој роložaj zloupotrebe. Većina poslovnih liudi su dobri građani, a samo malo njih škode društvu svojim postupcima. Kad god administracija hoće da ih udari po prstima, oni odmah dižu glas da ie svaka kritika protiv njih izraz neprijateljstva prema kapitalu. Ruzvelt konstatuie da vlada ne može propisati saradnju između rada i kapitala. Za kapital je bitno da ostvari dobit i razumna administracila mora š tim da računa. Ali zloupotrebi snage kapitala kao i njegovoj praksi da obustavlja posao rukovodeći se samo sebičnošću, mora se učiniti krai, »ili će kapitalistički sistem razoriti samog sebe svojim sopstvenim zloupotrebama«.

Žaključujući po ovoi iziavi, at je za neki kontrolisani kapitalizam. Kakav bi on trebao da bude i kojim sredstvima se može ostvariti, to nije izneto u poslanici i Verovatno je da o tim sredstvima nije na čisto ni trust mozgova. lako je poslanica ublažila ton izjava Ruzveltovih saradnika, tako da je označena pomirliivom, ostala je ioš uvek pretnja

· kapitalu kontrolom. A kad se i najpomirljivije stilizuje kRapl' tal će je· primiti s nepoverenjem. 'Ublažen :ton pretnie ukazu-

je na stvarne prilike u SAD s kojima Ruzvelt mora да račuha. S jedne strane sile ga radnici na radikalnije mere, a kapital ie toliko jak da ne može da prodre do kraja s tim merama. Otud i ono priznanje o neophodnosti kapitala i s druge strane M da са treba O inače се

propasti. “Govoreći o а ак пон роде!“ OMA. nik ЛО

:jje Ruzvelt da u. svojim planovima nije evoluirao dalje od syoP | prvobitnog programa 1933. Narodni dohodak treba гром! sa 57 milijardi dolara 1937. na: 90 do: 100. To se može postići tako

'ako še poveća dohodak farmera i industrijskih radnika, dveju