Narodno blagostanje

5. март 1938.

iz uredništva

| Страва 07

ЏкекпзесСеје акљаутћ орпсаст а за зета 1 КО 125

(Prvi članak) FI STRAJK RENTIJERA

Svetska privredna istorija zabeležila je u 1937 2: u Holandiji do sada neviđenu pojavu: organizovanu akciju rentijera protiv pada odnosno obaranja kamatne stope na tržištu kapitala. Službeno se ta organizacija naziva frontom kupaca papira za rentu (odnosno ulagača kapitala u papire za rentu). Inicijatori 1 позлос! toga fronta su: Osiguravajuća društva, štedionice, zadužbine i pojedini kapitalisti. Mi smo ih nazvali ren-

tijerima i ako taj termin ne odgovara, pošto se pod.

njim razume lice koje ne obavlja nikakvu рпугедиjiuću delatnost. Mi nemamo odgovarajućeg izraza 7а reč Anleger (za razliku od Einleger-ulagač).

Neposredan povod za ovu akciju bile su ninopobrojne konverzije javnih i privatnih zajmova u toku poslednjih godina, čime je renta smanjena od 10—30%. U: svojim proklamacijama frontaši vele, da oni nemaju nišia protiv prirodnog pada kamatne stope, ali su u ioliko energičnije protiv raznih mera i manevara, паročito sa strane države, radi obaranja kamatne stope ispod nivoa prirodne.

Ne dopušta nam prostor da detaljnije izložimo istoriju: rada ovog fronta. Ne može se reći da је 510 procenino “uspeo, ali se ne može poreći ni izvesan uspeh. Akcija je počela bojkotom najavljenih državnih konverzija. Među njima je bila prva ona zajma Holandske Indije u 3%. U početku se uspelo, jer su veliki paketi tih obligacija podneti za naplatu u goto-

1} IZUMIRE Još pre 20 god. pisalo se i govorilo o rentijerima kao O najparazitnijem delu naroda, čiji nestanak može samo da se poželi. Oni određuju cenu kapitalu, najvažnijem elementu proizvodnje, a to je antisocijalno i antinacionalno. } dok su ti paraziti bili u obliku vrlo bogatih porodica i pojedinaca niko nije ni smeo da digne glas u njihovu korist. Još pre 15 god. pisao je profesor Kenz u svom delu o valuti, da je inflacija periodična pojava koja kosi one koji su se obogatili u proizvodnji i pretvorili u rentijere, a koristi onima koji su u proizvodnji i koji će se docnije napraviti rentijerima. ;

vom novcu mesto za konverziju, tako da je država iedan deo prodavala ispod emisionih uslova. Aji je posle izvesnog vremena našla kupca za ceo ostatak novih obligacija i danas već taj papir notira 99%, što ie sasvim prirodno pošto država konvertuje svoje Oobligacije u 21% tip.

Veći je uspeh postignut u oblasti provincijskih i opštinskih zajmova, gde se vodi računa O zahtevima fronta, da kamatna stopa provincijskih ne može biti ispod 3,5%, a opštinskih ispod 3.25%. Mli je s атцре strane navala kapitala na tržište tako jaka, da je lako mogućno da sitni kapitalist koji je za sada solidaran sa irontom, napusti društvo i pristane na nepovoljnije uslove.*)

Sličan pokret kao da je u povoju u Švajcarsko}Jedna od najvećih švajcarskih banaka pisala je tu skoro u svom biltenu, da pad kamatne stope nije tako prosta stvar kako laici misle. Raduju se dužnici, ali ni poverioci nisu tako neinteresantni, kao što |e to izgledalo. Često su oni interesantniji i od samih dužnika, jer su to: osiguravajuća društva, bolničke blagaine, penzioni zavodi, zadužbine itd. Dalji pad kamatne stope znači, po mišljenju tog zavoda, proleferiziranje sitnog гепiijera, t. |. korisnika pomoći i penzije gore imenova=nih ustanova.

Najzad u Švedskoj je takođe na dnevnom redu organizacija kupaca papira za rentu,

LI RENTIJER?

Danas međutim bune se ne Samo rentijeri, Već je veliki deo javnog mnjenja uz njih. To ie sasvim razumljivo. Promenila se struktura tog dela društva. Rentijerima su postali socijalno-politički najinteresantnije ustanove, koje su u službi ekonomski najslabijeg i nesposobnog za privređivanje.?) |

Dok se ne kolektiviziraju svi oblici osiguranja i pomoći u bolesti, iznemoglosti, starosti i smrti, usta: nova koja se bavi tim poslom, toliko ie interesantna da će skoro doći do toga da se pri konverzijama vodi ozbiljnog računa o imaocima hartija od vrednosti, Što.

_ пе bi bilo ništa drugo nego povratak teoriji o konver-

ziji u toku XIX veka.

II U CELOM SVETU SNAŽNO OPADA KAMATNA STOPA ZA JAVNE ZAJMOVE

| Gornje reči služe samo kao uvod u jedno drugo pitanje, koje nas više interesuje, ono — kamathe stope.

Ako je centralna pojava u našem privrednem poretku..

kapital, onda |e } kamatna stopa feder na osovini kapitalizma. To je prosta logika. I kad ie oko 1890-ih godina kamatna stopa u Engleskoj bila pala na 1/2%, ponikao је čitav niz napisa sa tezom, da je Engleska na putu da reši socijalno pitanje, odnosno, da se po-

| 1) Prema najnovijim vestima privatni kapitalisti razbili su front ·kupaca papira za rentu. Holandske provincije i opštine uspele su ne samo da plasiraju obligacije od 21—3%, nego je svaka emisija preupisana.

služimo savremenim izrazom, da je tu kraj kapitalizma. Ta se misao nalazi posredno iskazana i u citiralim re-

"бита. ргојезога . Кепха о. розгерепот izumiranju ren-

tera: - |

%) Interesantno je da je danas najveći živi teoretičar еп: gleski u Pol. Ekonomiji u isto vreme najveći zloguk za rentijere. On je u svojoj opštoj teoriji pisao da će verovatno razviće kamatne stope doneti sobom postepeno izumiranje rentijera, »one sile, koja, zahvaljujući retkosti kapitala, eksplo atiše, proizvodnju«. U naučnom svetu manje je poznato da ič profesor Kenz najveći stručnjak u svetu za plasiranje kapitala u hartije od vrednosti i, zahvaljujući toj svojoj osobini, da je postao predsednikom najvećeg rentijera na svetu National Mutuel Life Insurance Company, koja postoji 108 godina.