Narodno blagostanje

Страна 148

| Danas ije odista kamatna stopa niža no Što je ikad bila i to za sve oblike zaima: kratkoročnog i dugoročnog. U Londonu je ona izvesno vreme iznosila 1/6%. Ali: je veoma karakteristično da taj pojav nije učinio nikakav utisak na antikapitalističke elemente, dok je izazvao revolt kod najkapitalističkijeg oblika ren(ега. |

_ Glavna Катанео ка današnjeg kapital ina je silna obilnost kapitala. I ona poznata, velikim delom i od štampe naduvana, pobuna država protiv lutajućeg kapitala nije bez veze s ovim. Pre rata. je.. stanje bilo ovako: države s obilnim kapitalom zajmile su državama siromašnim. kapitalom. Danas je sasvim drugo stanje: zemlje bogate kapitalom smatraju, da ga još nemaju dosta i da ni najniža kamatna stopa nije dovoljno niska. radi suzbijanja nezaposlenosti. Ali što je novo i iznenađujuće, to je da 90% „zemalja siromašnih kapitalom izlazi na kraj i bez zajmova sa strane.

Možda je za to najbolji primer Nemačka. Ona je ušla u krizu deflacije sa preko 20 milijardi duga na strani i visokom kamatnom stopom u zemlji. Međutim, iavna ruka je poslednjih godina izvela radove za пеkoliko stotina milijardi dinara bez pomoći sa strane. Način je bio sledeći: liferantima i poduzetnicima davane su menice, koje su ovi: prvo ODO 604

__НАРОДНО_БЛАГОСТАЊЕ_

Rajhsbanke. Sve veća obilnost novca kod privatnih banaka usled nestajanja trgovačke menice učinila je, da su poslednje počele da se javljaju kao kupci tih menica, tako da Raihsbanka nije bila više angažovana. Sa produženjem radova rasla je obilnost kod banaka i najzad premašila ponudu u menicama. Taj se kapital · pojavio na efektnom tržištu i njega su u početku veoma vešto iskoristile hipotekarne banke za emisiju zaјожтса. То је privuklo pažnju države i tu leži zasluga d-ra Šahta, što je stavio u službu države tu rastuću obilnost na tržištu kapitala. Danas već i deca znaju, da Rajh svakih. šest meseci emituje po jedan veliki dugofočni zajam гас! isplate. kratkoročnih obaveza. Možda nema u istoriji primera ovako brzog konsolidovanja kratkoročnih obaveza od strane države. 1 što je najglavnije, za Sve to vreme opada kamatna stopa u Nemačkoj. Pre kratkog vremena su. zajmovi tipa 5,4% stigli na pari sa daljomi tendencijom na više.: A u po četku sli ti zajmovi emitovani. po kursu od 90. Danas ı Nemačkoj postoji čitava literatuta o tome da li država treba da pređe na 4% tip, po je. obilnost Кра tala na tržištu sve veća.

T ostale države koje su Živele od. uvoza -sa strane, napreduju brže ili sporije apelom države na domaće tržište kapitala. Svuda opada kamatna stopa za državne Jr dO što O tablica.

- Stopa rentabiliteta državnih Obligdcija prema „Bulletin mepsucl de Statistique“. Društva naroda“ br.

11 novembar 1957.

: = | | ~ Vel. 5 S у

Zemlja || Бира! |Канада | 5 А р M Austrija Finska | "бгећа Мада No RODU Била“ Sed ZO. СОК. и По = IJ E BI FI

о Е 5 o о о = о O = 5 _ 2 = =

2. 8 = 5 55 а: = == = _ = со = и =" 5 | о= = = ~

Broj i vrsta } 28 o 29 | 552 -_| Е~ 2 = во = i Se || во | 255]. 2=80 | 255 Е= ја := кана “О а "о ас= > а“ 59 > 2 5 = 5= => 2 o 257 | 200 ~ со а SN

1931 4,63 3,31 | _ 7,42. 7,0 8,1 3481! 8,32 8,61 3,86 | 10,66 4,39 4,22 | 3,87 5,73 8,98 1932 5,21 | 3,66 | 9,67 | 8,4 8,4 | 3,54| — |2251| 3,89 | 16,32 |. 3,76 | 4,32 | 3,80 | 6,50 | 13,26 1933 3,99 | 468 |. 331 | 7171 7,7 7,0 | 4,38 | 12,67 | 17,53 | 3,68 | 16,78 | 3,38 | 4,02| 402 | 6,02 | 14,72 1934 | 3,609 | 4,11 | 3,10 | 6,61 | 7,3 5,1 | 4,14 11,83 | 1222 | 3,35 | 12,25 | 8,08 | 3,47| 4,16 | 582 | 9,99. 1935 3,68 3,88 2,70 4,83 6,4 5,4 3,88 | 11,63 0,75 3,43 | 10,75 2,91 3,19 | 4,64 5,21 8,85 1936 3471 | 359 | 2,47 | 4,7 | 5,9 | 5,2 | 4,32| 11,58 | 7,55 | 3,32 | 11,13.| 2,95 | 3,12 | 4,43 |. 4,45.| 846. :1937 | 3,66 | 3,37 | 2,29 | 4,7t | 5,3 4,8 | 401 11,48 | 6,63 | 3,05 | 10,93 | 3,00 | 3,03 | 3,56 | 4,49 | 822. | 3,63 | 3,56 | 2,31 | 4,66 | 5,4 48 | 4,11 1146 | 6,541 3,13| 9,90 | 331 | 3,01| 3,55 | 448| 7,99.

Ш 3,76 | 3,76 | 2501 463| 5,4 48 | 4,31 | 11,39 | 6,56 | 3,25 | 9,80 | 3,28 | 3,05| 352 | 448 | 7,91

IV 3,86 | 3,73 | 274 | 460| 5,4 47 | 4,60| 11,88 | 6,68 | 3,24| 9,43 | 3,25 | 3,08| 3,53 | 4,48 | 7,94

V 3,88 | 3,57 | 2.67 | 4,8 | 54 4,7 | 4,75 | 10,67 | 6,60 | 3,21 | 9,00 | 3,25 | 310| 347 | 4,48 | 7,95 Vi 3.80 3,49 2,64 4,57 5,5 4,7 4,34 | 10,39 6,08 3,14 8,80 3,36 3,06 | 3,41 4,48 7,89 .

VII 3,78 | 3,50 | 2,59 | 4,6 | 5,4 4,7 | 4,44| 1066 | 6,09 | 310| 8,54| 3,37 | 3,06| 3,36 | 4,48 | 7,82 VIII e 3,46 2,59 4,56 5,4 4,7 4,01 | 10,90 6,04 3,08 3,39 3,04 | 3,36 — 1:11. OJO — — 2,67 4,56 5,4 4,7 4,17 — = 3,09 — 3,39 3,03 | 3,31 — 15 58: У: — – – — 5,5 — 4, 13 | — = 3,12 == 3,40 — = — - : Ба.

Из уредништва

У Народнној скупштини 15 т. м. вођен је следећи

дијалог између Министра г. Летице и народног посланика

г. д-ра Поповића стова. __Г. д-р Поповић тврди да акционарска друштва не плаћају законски прописани проценат пореза на стварне зараде већ на оне билансом показане.

--— Ви то-само претпостављате, добацује г. Летица.

према извештајима београдских ли-

Једна O У Скупштини

—" Не, ја сам на основу 50' биланса доказао“ "тачност; мога тврђења, одговара г. д-р Поповић. а

= Ви бисте имали могућности да то тачно утврдите. кад бисте имали пореске базе а не билансе, jase L. Летица. i DR — Ja тврдим, госп. Министре, да те базе нису: тачне, — Ви их нисте ни видели, одговара г. Летица..: — Јесам. Ја те билансе врло. добро. познајем. нам