Narodno blagostanje

Страаа 476 НАРОДНО

IZ POSLOVNOG SVETA

Зберови акционарских друштава_

25 јули — Штедионица и залагаоница, Загреб (редован). |

26 јули — Крапинска текстилна индустрија д, д. у Загребу (редован).

29 јули — Југо Танин д. д, Загреб (редован).

30 јули — Митровачка парна пилана, творница шперплоча и фурнира а. д., Сремска Митровица (редован). Долњо-Међумурска штедионица д. д. у Прелогу. (редован). — Нашичка творница танина и паропила д. д.; Загреб (редован). — Општа привредна банка д. д.. Петровград (редован). |

31 јули — Индустрија гвожђа д. д. Зеница (ванредан). — Тамик а. д. у Београду (претходан). i

6 август — Аграрна штедионица у Златару (ванредан).

12 август — Грађанска штедионица а. д., Београд (редован). _ | 21 август — А. д. за шумску индустрију и трговину у Београду (редован).

Трговачки регистар

Поликемика д. д. за промет и индустрију сировинама у Загребу, упис чланова управног одбора г, г.: Поповића А. Мирка и Гвоздаревића Александра. — „Иванчица' текстилна индустрија д. д. У Загребу, упис члана управног одбора г. инж. Јулиус Флакера. — Индустрија месних производа д. д. У Запрешићу, упис чланова управног одбора г. г.: Сучевића Бранка, Гавриловића М. Радивоја, Милетића Бранка, д-р Шпире Солда, д-р Шнајдера Карла, Грујића Драгомира, Милићевића Драгана, Тривунца Радисава и Костића Константина. — Карловачка творница кожа у Карловцу, упис члана управног одбора г. Владимира Шарића. „Југо-гума“ а. д., Београд филијала Загреб, упис члана управног одбора г. Милића Милана. — Јулио Мајнл д. д. У Загребу, упис оснивања филијала у Бледу, Карловцу, Сплиту и Дубровнику. — „Доберлин' угљенокопно и рударско д. д. у Загребу, упис члана управног одбора г. инж. Николе Белановића. — Крагујевачка шумадијска банка из Крагујевца, упис чланова управног одбора г. г.: Обрадовића М. Алексе, Павловића Д. Чедомира, Јаковљевића К. Ми-

БЛАГОСТАЊЕ Бр. 30 лорада, Николајевића Х. Јанаћка, Голића И. Ристе, Павловића: Д. Владимира и Нешића В. Богољуба.

BIBLIOGRAFIJA:

Zbirka devizno valutnih propisa Kraljevine Jugoslavije. Sredio Miloš R. Sofrenović, Beograd 1938 g. — Sređivanje devizno-valutnih propisa. ni malo nije lak zadatak. Materija je razbacana i teško pristupačna. Ta nova grana našeg zakonodavstva još je neizjednačena, pošto je mlada. Primenjivanje propisa u praksi nailazi na teškoće, što nije ni čudo, jer treba ogromnog napora da se one prate i savladaju. U našoj stručnoj književnosti srazmerno vrlo često su se pojavile u poslednje vreme zbirke devizno-valutnih propisa. Njihovo izdavanje omogućeno je velikim interesovaniem našeg praktičnog sveta. Najnovija je ona g. Miloša R. Sofrenovića. Od prethodnih izdanja razlikuje se u načinu povezivania. Strane nisu čvrsto ukoričene, nego pomoću sistema registratora učvršćene. One su izmenljive, a osim toga se sveska može i dopuniti novim listovima. Ta novina je vrlo korisna kod materije koja se stalno menja. G. Sofrenović je uložio. dosta truda u sređivanje materijala. Zbirka jie potpuna i sistematski dobro obrađena. U dodatku se daju i zakoni, koji ne spadaju u oblast devizno valutnih propisa, ali koji su dragocena dopuna zbirci.

Gustav Krklec, sekretar Beogradske berze: Almanah Beogradske berze, Beograd 1938. — Novo dopunjeno i izmenjeno izdanie Almanaha Beogradske berze naićiće sigurno na isti prijem kao i prvo izdanje, koje je za srazmerno kratko vreme bilo rasprodato. Novo izdanje Almanaha izašlo ie u lepoj tehničkoj opremi i sa bogatim sadržajem.

Emil Lederer, Technischer Fortschritt und Arbeitslosig= keit. Genf. Internationales Arbeitsamt 1938. 279 strana. 6. Šš. fr. — Zakoni o poljoprivrednom uređenju Sjedinjenih ame= ričkih država. Preveo Marsel R. Func. Biblioteka uporednog prava. Beograd 1938 g. — Deutsche Kultur im Leben der Volker. Deutsche Akademie, Minchen 1938. 2 Heft. — Messe= buch der deutschen Wirtschaft. Herausgegeben von Karl Passarge. Wiking Verlag. Berlin W. 9. 1938.

Apercu gćnćral du commerce mondial, 1937. — Društvo naroda, 101 strana. Sadržai: vrednost i količina svetske trgovine 1929—37; trgovina po grupama glavnih artikala; trgovina po kontinentima; trgovina po zemljama; analiza trgovine. u 1937 glavnih zemalja; trgovina sredstava za proizvodniu i geografska raspodela trgovine.

КОЊУНКТУРА

STANJE NARODNE BANKE NA DAN 15 JULA 19838.

Redovna je pojava u stanju Narodne banke, da promene obaveza po viđenju izazivaju pad odnosno porast novčaničnog opticaja. U izveštainoj nedelji je to drukčije. Obaveze po viđeniu porasle su za svega 506.148 din., dok je novčanični opticaj pao za 57.4 mil. na 5.949.9 mil. Istina, promene pojedinih sastavnih delova obaveza po viđeniu bile su mnogo veće. Žiro računi st pali za 475 mil. din. na 1.213.1 mil, a potraživanje države za 72.3 mil. na 58.3 mil. Ali usled porasta raznih računa, koji su u posedu državnih privrednih ustanova, za 120.3 mil. din., saldo je ostao neznatan. Padu novčaničnog opticaia doprineo je porast razne pasive za 25.8 mil. na 351.2 mil din. Ali njegov glavni razlog je smanjenje deviza koje ne ulaze u podlogu, za 31.2 mil. na okruglo 400 mil. din. Sve dotle dok je Narodna banka prinuđena da interveniše davanjem robe, nema izgleda da će se obustaviti odliv deviza. Paralelno за deyizama smanjila se i razna aktiva, što je nor-

malno, pošto ova pozicija sadrži kursnu razliku. Na prvi роgled beznačaino je smanjenje zajmova za 4 mil. U njihovoj strukturi, međutim, bilo je značainih promena. Menični zajmovi su znatno porasli, za 22.5 mil. din, na 1.365:5. mil. na račun zaimova na zaloge koji su pali za 26.6 mil. na 178.4 mil. din. Uzroci tog pomeranja zasada još nisu potpuno jasni. Svakako veliku ulogu pri tome igra okolnost, da su eskontni krediti ievtiniji od lombardnih. Osim toga upotreba hartija od vrednosti dobila je izvođenjem velikih javnih radova šire polje. Stok kovanog novca porastao je za 7.2 mil. na 439 mil. din. Da toga nije bilo, novčanični opticai bi se smanjio za toliko. više. Zlatna podloga je porasla za 565.945 na 1.836 mil., sa 28,5% prima za 700.000 na 2.359.3 mil. din. Zbir opticaja i obaveza po viđenju manji je za 56.9 mil. din. nego prethodne nedelje i iznosi 8,398.3 mil. din. Kvota pokrića је usled toga porasla na 28.09%/0.

(Vidi. tablicu na sledećoi, strani).