Narodno blagostanje

Страна 508

103 u maju i 113 u junu 1937. Kod spoline trgovine zabeležen ic porast i to kod uvoza sirovina od 97 u maju па 14 и iunu o. e. kod izvoza fabričkih proizvoda od 91/»> na 994/5. Transport morem porastao je od 103 na 108, železnicom je ostao nepromenjen (100). Indeks zaposlenosti je bio 109 kao i u maju, ali broj nezaposlenih je porastao za 24.107 na 1,802.902. Potrošnja uglja je sezonski opala od 108 u maju na 107 и јипи о. 2. električne struje od J]31 na 125%5, železa | čelika od 1041/» na 93. To je imalo za posledicu opadanie proizvodnje železa i čelika, dok je građevna delatnost porasla od 90 u maju na 901/» u iunu, -

— Lijubljanska komora za trgovinu, zanatstvo. i industriju izveštava da je na njenom području u drugom troOmesečju o. g. broj radnja porastao za 274 prema 127 u prvom. Od toga otpada 134 na zanatstvo, 90 na trgovinu i 00 na ugostitelistvo. U isto vreme zatvorena su 2 industrijska preduzeća, a 2 nova prijavliena. Od novih zanatskih radnja najviše je prijavljeno krojačkih (25) i pekarskih (18), a od irgovačkih one sa mešovitom robom (23) i drvetom (19).

ЈАВНИ РАДОВИ

— Čehoslovačka vlada u programu javnih radova za sledeću godinu predvidela je 300 mil. Kč za razne vodogradnje. Od toga 189 mil. upotrebiće se za nastavak i dovršenje već započetih radova, a ostalo utrošiće se na gradnju VOdenih puteva.

ШТРАЈКОВИ

— Građevinski radnici u Banioj Luci postavili su zahtev da im se povise nadnice za 3 do 7 din. po satu i da radno vreme bude najviše 9 sati. Osim toga traže kolektivni ugovor. Pošto poslodavci nisu te zahteve usvojili radnici su stupili u Štrajk.

— Između trgovaca i magacinskih radnika u Brčkom skloplien je kolektivni ugovor kojim je uređeno radno Vreme na 8 sati dnevno, ukinut prekovremeni rad a nadnice DOvišene za 92,50 do 3 din. po satu. Plata za akordni rad je povišena za 20 do 25% Samo u slučaju preke potrebe dozvoljava se prekovremeni rad, ali se za njega plaća 50% više od ugovorene nadnice.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 32

из ПОСЛОВНОГ СВЕТА

Зборови акционарских друштава

8 августа — „Тисад' а. д., друштво за техничко индустријске студије у Београду (претходан).

15 августа — Банатска млинска индустрија д. M. y Вршцу (редован). |

16 августа — Копривничка банка д. д. у Копривници (редован).

18 август — Јулио Лауш и друг д. д. Загреб (ред.).

3 септембар — „Звечан акционарско индустријско предузеће за прераду дрвета у Косовској Митровици (редован). Трговачки регистар

„Фореста“ д. д. за индустрију и трговину дрва У Загребу, упис члана управног одбора г. Душана Ђерића. — А. д. „Лабор" у Суботици, упис промене чл. 12, 13 и 20 друштвених правила. — Српска обртна банка у Београду, упис чланова управног одбора гг.: Данијела Томасовића, д-ра Радивоја Воркапића, Габријела Томасовића и Миодрага Алексића. — Београдско опште трговачко а. д. Бе:град, упис фирме и чланова управног одбора гљлг.: Едена Гајића, претседника, Крсмановића Радоја, Димитријевића Александра, Нике Бартуловића и Живка Каралазића.

БИБЛИОГРАФИЈА

Annuaire statistiqdue de la Socićtć des Nations, 193738, 366 strana. Sadrži statističke podatke iz celog sveta O DOpDulaciji, ručnom radu, proizvodnji, trgovini, transportu i > nansijama. |

PASHO

— Prilikom donošenja Zakona o suzbijanju polnih bolesti 1934 mi smo pisali da će on imati za posledicu povećanje veneričnih obolenja. To predviđanje se obistinilo, kako se to vidi iz izjave 2. dr. Tome Jovanovića, šefa venerične ambulante u Novom Sadu u Danu od 830. VII. o. g. Po niegovom mišljenju, mada se ne može tvrditi da je zakon uzrok naglom porastu veneričnih obolenja koje je nastalo posle 1934, ipak je on znatno doprineo velikom napretku tajne prostitucije a time i širenju veneričnih bolesti.

ваза

КОЊУНКТУРА

STANJE NARODNE BANKE NA DAN 81 JULA 1938 GOD.

Novčanični opticaj dostigao je rekordnu visinu. Nikada dosada nije bilo više novčanica u opticaju. Porast krajem prošlog meseca prema prethodnoj nedelji iznosi 251,39 mil. Visina opticaja bila je 6.142,3 mil. din. Ako tražimo uzroke tog neobično jakog porasta, odmah se moramo zaustaviti na padu obaveza po viđenju, koji iznosi 2225 mil: din. (na 2.255,7 mil.). Potraživanje države i žiro računi pali su srazmerno samo neznatno, prva pozicila za 44,3 mil. din. na 19,2 mil. din., a druga za 928 mil. na 1.247,7 mil. Zato je vrlo jak pad raznih računa za 149,9 mil. na 988,7 mil. din. Razne račune drže državne privredne ustanove. Pošto je počela kampanja pšenice, vrlo je verovatno da je sa tih računa stavljen novac Prizadu na raspoloženje za kupovinu pšenice. Razna pasiva porasla je za 11,7 mil. din. na 339;1 mil. din: | promene po aktivnim pozicijama su delovale u pravcu povećania opticaja. Kvantitativno najveća promena je porast zajmova za 17,1 mil. na 1.577 mil. Zaimovi po eskontu pokazuju i ove nedelje porast za 41,8 mil. din. na 1.446 mil., dok zajmovi na zaloge dalje padaju, za 25,1 mil. na 198 mil. din. Devize koje ne ulaze u podlogu porasle su za 6,7 mil. din. na 361,4 mil. Razna aktiva,

koja se velikim delom takođe sastoji od deviza i zlata, роvećala se za isti iznos na 9.147,7 mil. din. Zlatna podloga је neznatno porasla, za svega 274.555 din. na 1.837,2 mil., sa 28,5% prima za 800.000 na 2.360, mil. Stok kovanog novca pao je za 29 mil. na 416,4 mil. Da toga nije bilo, novčanični opticaj porastao bi u još većoj meri. Zbir opticaja ı obaveza po vidđenju porastao je za 26,6 mil. na 8.398 mil. din. Kvota pokrića je smanjena sa 28,20%/ па 28,119/0.

(Vidi tabelu na sledećoj strani).

Beogradska berza

Izveštajna nedelja od 29-VII do 4-YII} 1938

EFEKTNO TRŽIŠTE

Čvrsta situacija sa kojom je zaključena prošla izveštajna nedelja nastavila se i u početku ove. Za sve papire postojalo je interesovanje. Kursevi su se povećali postepeno, u vrlo laganom tempu, i to zbog toga što nije bilo nikoga da gura napred. Da je nekom palo na pamet da potera kurseve na više u proteklim dvema nedeljama ne bi imao nikakve te-