Narodno blagostanje

Страна 522

водње био сразмерно мањи него код мађарске. Према статистици Друштва народа 1982 године индекс производње мађарске индустрије (1929 = 100) је био 77, 1987 137.

Индустријализација Мађарске кренула је бржим темпом после завођења заштитне царинске тарифе 1925. Д=визна политика после 1931 је само још појачала тај процес. Према подацима мађарског института за проучавање коњунктуре, капацитет индустрије се повећас од 1927—837 за 40%. Паралелно са њим растао је и број предузећа а тако исто и вредност производње. 1932 број предузећа је био 3.324 а крајем 1936 3.629; годишња бруго вредност индустријске производње износила. је 1932 1.822,6 мил. пенга, 1936 2.555 мил. док је 1987 порасла за 750 на 2.896 мил. Пораст је забележен код свих грана осим код текстилне индустрије, папира и животних намирница. Прошле године започето је са експлоатацијом извора нафте. Према досадашњим резултатима бушења, продукција подмирује 10%/ потрошње.

Док је продукција расла, потрошња фабричких про-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр, 33

извода је заостала. Куповна снага сеоских и варошких широких слојева није се у толикој мери подигла, за време полета, да би обезбедила довољно широку базу за пораст потрошње. Али и поред тога што је 1937 индекс потрошње порастао за свега 4,1 производња је могла да се повећа за 7%0 због повећања извоза и смањења увоза индустријских производа. Аграрна Мађарска дотерала је прошле године дотле да је извоз индустријских производа (!30,6 мил. пенга) био по вредности већи од увоза (1246 мил.). Ти се бројеви односе само на готове производе, пошто је увоз сировина и полуфабриката 1987 био 319,4 мил. Мађарска је сиромашна сировинама и њен увоз тих артикала расте упоредо са порастом индустријске производње. 19837 он је до“ стигао висину од 67,2/• од целокупног увоза. Досадашњим развојем створени су основи за даљу индустријализацију; дали ће се она моћи и даље развијати овако брзим техпом зависиће у првом реду од прилика на светском тржишту на које је Мађарска индустрија упућена, а на домаћем она нема довољно купаца за своје производе.

ван

POLJOPRIVREDA — Bugarska proizvodnja industrijskih biliki je poslednjih godina toliko napredovala, da potpuno podmiruje domaću potrebu u lanu i konoplji, a dobrim delom i u uljanom semenu i pamuku. Naijače је razvijena Kultura suncokreta, kojeg je bilo lane zasejano 150.00 ha prema 65.000 1930 godine. Soja je postala važan izvozni proizvod. Lane je bilo njome. zasejano 15.000 ha, sezamom 5.200 ha, pamukom 46.000 ha, lanom 8.400 ha i konopliom 4.300 ha. Kod svih industrijskih biljki zasejana površina je stalno rasla osim kod duvana (43.000 ha 1937 prema 60.000 ha 1923), šećerne repe i ruža. Zbog opadanja tražnje ružinogz ulja zabranjeno je Zasađivanje ružama novih površina do 1940 godine.

— Zbog slinavke i šapa stočna pijaca u Beogradu je zatvorena, da bi se sprečilo širenje zaraze. Ali dok ie pijaca bila zatvorena, stoka se slobodno prodavala po ulicama i na poljani blizu nje, a time je i mogućnost širenja zaraze i dalje ostala. -

— Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je 1,1 mil. din. za nagrađivanje odgajivača dobrih konjskih grla. Od toga otpada na Savsku i Dunavsku banovinu po 200.000 din., a na ostale po 100.000. Banske uprave su dužne da u glavnim odgajivačkim centrima priređuju izložbe priplodnih koniskih grla, da na njima izvrše nagrađivanje naiboilih grla i da ove upišu u matične Knjige.

— Radi što ђојег ипаргефуапја ovčarstva u Lici, Ministarstvo poljoprivrede osnovaće u toku ove godine ovčarsku selekcionu stanicu. Ona će imati zadatak da odgaji prvoklasne priplodne ovnove, koje će davati okolnim selima radi oplemenjivanja njihovih grla. U isto vreme ona će vršiti opite na staničnom posedu i okolini u pogledu proizvodnje i pripremanja stočne hrane, proučavati okolno ovčarstvo, njegovu negu i ishranu, preduzimati mere Za njegOVO DODTaVЦапје i raditi na osnivanju ovčarskih selekcijskih zadruga, pobolišanju proizvodnje i tipiziranju ovčeg sira. INDUSTRIJA

— Proizvodnja zlata u Sjedinjenim američkim državama porasla je 1937 za 10% prema 1936 od 4,3 mil. finih unci na 4.9 mil. a srebra za 13% od 63,8 mil. na 71,9 mil. Time je proizvodnja skoro dostigla stanje iz. 1915 godine po količini,

dok ga je po vrednosti prebacila od 138 mil. na 224 mil., pošto je yrednost dolara pala.

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

— Производња електричке струје у Југославији била је прошле године 913 мил. кв. сати према 796 мил. 1936. На калоричне централе отпада 397 (380) а на хидроелектричне 516 мил. (416) мил. кв. сати.

— Jedna grupa nemačkih fabrika čelika pregovara o kupovini rudnika železa u Švedskoj u kojima se već 60 godina ne radi. Naslage železne rudače cene se na 300 mil. t. Sadržina železa u njoj iznosi 25—80%/. Lane su fabrike železa Hosch kupile 3 švedska rudnika železa.

— Francuska proizvodnia uglja u prvom polugodištu 1938 iznosila je 23,69 mil. t. prema 22,74 mil. za isto vreme lane, koksa 2,16 (2,11) i briketa 3,06 (2,99) mil. t. Krajem juna о: с. bilo je zaposleno u rudnicima 248.794 radnika, za 12,013 više nego u istom mesecu prošle godine. Dnevna prosečna proizvodnja uglia pala je od 183.077 t. u maju na 180.805 u junu o. g., koksa od 370.869 na 951.250 t (u iunu 1937 366.263 tb). Uvoz uglja ič opao. od 12,65 mil. i u prvom polugodištu lane na 9,96 mil. o. g. kod koksa i briketa je također zabeležen znatan pad uvoza. Izvoz uglja ie porastao na 403.158 t (374.481). Prosečna mesečna proizvodnja uglja je porasla za 4,5% prema laniskoj.

— Prema podacima stručnog američkog časopisa »Iron Ате«, čelična industrija Siedinienih Američkih „Država krajem jula ove godine radila je sa 400 svoga kapaciteta prema 37% polovicom. Smatra se da je taj porast zaposlenosti čelične industrije posledica opšteg opadania rezervi čelika kod fabrika koje ga prerađuju.

— Proizvodnja električne struje u Grčkoi iznosila je 1936 godine 170 mil. kv. sati u vrednosti od 867 mil. drahmi, 1937 godine 200 mil. u vrednosti od 1 milijarde. Krajem 1937 godine bilo je 400 električnih centrala.

— Ministarstvo pošta i telegrafa odlučilo je da podigne u Skoplju radiostanicu od 20 kw., koja će biti puštena u saobraćai u martu 1939 godine. Tako će ukupna snaga naših radiostanica, zajedno sa kratkotalasnom u Beogradu od 10 kw., iznositi 60 kw. Ovih dana puštene su u saobraćaj nove telefonske linije Beograd—Atina i 2 linije Beograd—oAAemačka granica, kojima će se znatno poboljšati veza sa Švajcarskom i Engleskom. U radu su tri linije Beograd—Bukurešt, koja će biti puštena u saobraćaj u septembru i tri linije BeogradSegedin, od kojih će jedna biti direktna Beograd—Prag, druga direktna Berlin—Sofija i treća Beograd—RĐešta,