Narodno blagostanje

15. октобар 1938.

Tržište zlata

Skok cena zlata ie Dio većih razmera nego skok dolara tako da ie opet nastala premija prema ceni zlata u Njuiorku i prema tome mogućnost arbitraže. Cena zlata 10 o. m. bila je rekordna.

šiling pensa Din.

(po unci) (po kg.)

1933 126 6 40.405

1934 141 40.345

1935 141 2 54.409

1936 141 2 54.569

1937 140 11 54.312 4-X-1938 144 81/a 55.775

10-X-1938 145 10 56.207

Robno tržište ROBNO TRŽIŠTE

Pšenica. — Ova nedelja nije donela nikakvih promena na svetskom tržištu pšenice. Situacija je preko cele nedelje ostala labava, a izvesna fluktuacija kurseva bila je posledica nervoze, koja se svakoga dana sve više pojačava. Poslednjih

dana nervozu su naročito pojačale ponude iz Francuske i Ru-.

munije. Kao što ie poznato, Francuska ove godine ima višak od oko 200.000 vag. Ne želeći da svu tu količinu stornira kao gvozdenu rezervu, za što bi trebalo oko četiri milijarde franaka, ona se odlučila na izvoz. Prve ponude t Mančestru i drugim engleskim lukama učinila je na bazi 85 šil. za tonu cif što bi odgovaralo našem paritetu 57,25 din. Novi sad. Rumunija je u velikom škripcu. Navala robe na tržište je ogromna, stanice i luke prosto su zagušene. Vlada je ponoVva povećala izvoznu premiju sa 12.000 na 13.000 leja po vagonu pri minimalnoj ceni od 38.000 leja po vagonu što ukupno iznosi 51.000 leia za vagon. Međutim, u zemlji se za najbolju robu plaća 40—42.000 leja za vagon fob Braila. Na svetskom tržištu Rumunija nuđi po 88 do 97 šil. za tonu što odgovara paritet Novi sad 60,70 do 71,10 din. Francuska i rumunska ponuda znatno je pokvarila pijacu i nije isključeno da cene još više padnu. Pitanje je veliko šta će tek biti kada se na tržištu pojave ponude iz Argentine i Australije.

Usled ovakve situacije svetsko tržište je potpuno dezorganizovano. Nainiže kurseve, koji se kreću na nivou onih iz perioda najniže tačke krize, ima Roterdam što je posledica povećavanie uvozne takse na pšenicu. Nešto više kurseve imaju Liverpul, Buenos i Vinipeg, ali su i oni vrlo niski i sasvim bliski katastrofalnom nivou iz perioda krize. U S.A.D., drže se relativno najviši kursevi kao posledice državne intervencije koja prima velike količine pšenice u lombard i daje izvozne premije za izvoz pšenice i brašna.

Terminski kursevi sredinom nedelje na svetskim berzama izgledali su ovako:

X—XI XII Ш—У М Liverpul šil. mtc. 11/4 10/4 10/21/a 10/2 Roterdđdam hfl. mtc. 83,62 3,70 3,871/ 3,92; В. Aires DeZ. mfc. 6,79 6,77 6,91 'Vinipeg cen. bušel 60 598/4 635/з Čikago; cen. bušel 64% | 655/8 641/2

Situacija na domaćem tržištu razvija se potpuno nezavisno od prilika u svetu. U poslednje vreme ima nešto ponude

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 671

i Prizad: dnevno kupuje po 80—120-vag. On je jedini kupac, jer su mlinovi snabdeveni dovolinom količinom za oko dva meseca pa se sada uzdržavaju čekajući na dalji razvitak cena. U Vojvodini, Sremu i Slavoniji cene se kreću na nivou intervencionih, a u ostalim krajevima zemlje, koji su ove godine imali relativno slabu žetvu, više su za iznos vozarinske razlike, Prizad je zaključno do 11 oktobra kupio 12.392 уаг. od čega je izvezao oko 7.500 vag., a od ostatka nešto prodao vojsci, a veća količina nalazi se u šlepovima i magacinima.

· Izvozni paritet prema decembarskom terminu u Liverpulu kretao se je ove nedelje između 58 i 60.50, a prema novembarskom u Roterdamu bio je 49,50, odnosno na bazi cene za efektivnu robu 58,50 din.

Kukuruz. — Na svetskom tržištu kukuruza oseća se takođe labavljenje situacije, naročito poslednjih nekoliko dana kada su prispeli američki izveštaji koji ovogodišnji prinos taksiraju sa cifrom od 2.450 mil. bušeli ti. isto kao i prošle godine. Pod uticajem ove vesti kupci su postali rezervisani i nije isključeno da narednih dana ili nedelia bude zabeleženo dalje popuštanje cene. Roterdam je notirao 9,52 hfl. za mtc., a Čikago 449/4+ centi za bušel.

Situacija na domaćem tržištu potpuno se izmenila posle berbe i ponude novog kukuruza. Cene su osetno popustile i, kako po svemu izgleda, padanje nije ioš zaustavljeno. Velika produkcija sušenog kukuruza ne nalazi odgovarajuću tražnju u zemlji, a za izvoz ne može da ide, jer su cene još uvek za oko 30% preko izvoznog pariteta. Inače, cene šu sada na nivou prošlogodišnjih u ovo vreme i to: u klipu 55 din., u zrnu 75—80, sušeni prompt 105—106, za kraj oktobra i novembra 101—102 din. Poslovanje je vrlo malo i ograničeno isključivo na. vagonsku robu tj. za domaću potrošnju. Do popravke cena moglo bi doći jedino ako bi Prizad počeo da kupuje za izvoz u Nemačku, koja, s obzirom na preferencijal, plaća više cene.. Međutim, pitanje je da li će do toga izvoza doći, jer OVOgOdišnji prinos kukuruza taman je toliki da pokrije unutrašnju potrebu, a s druge strane povišenje cene pogoršalo bi stanje ishrane u pasivnim krajevima u kojima je berba bila slaba.

Izvozni paritet prema novembarskom terminu u Roterdamu bio je sredinom nedelje 71,50, a prema ceni za efektivnu robu 76.— din.

Uljarice, — Fabrike ulja ponova su počele da kupuju suncokretovo seme plaćajući 160 din. mtc. ti. još uvek 14 din. više no što je uredbom propisano. Beli mak u Južnoj Srbiji čiji je prinos bio oko 150 vag., trguje se po 380—400 din. 100 kg.

Voće, — Ponuda suvih šljiva je dosta mala. Najviše robe nudi se iz brdskih krajeva, dok nizinski krajevi imaju vrlo male količine. Cene se kreću u granicama intervencionih. Do 10 oktobra Prizad je kupio 1021/» vagona.

Stoka. — Na bečkom tržištu svinje su rađene Ove nedelje po 1,01,06 Rm za kg. Sirovine. — Oživljenje poslova u SAD, i novi 'progra-

mi naoružanja u Evropi izavali su na tržištu sirovina čvršču tendenciju. Naročito su počele da skaču cene gvožđa, čelika i metala. U očekivanju veće tražnje vanamerički kartel proizvođača bakra odlučio je da već od 15 oktobra poveća kvotu proizvodnje sa dosadanjih 95 na 105%o bazične kvote. Cene metala ove nedelje bile su vrlo čvrste i notirale su: bakar 469/+6, ђакаг ејекфтоне 5274, Кајај 20674, ојоуо 161i/ie, cink 15 funti sterlinga za tonu. Pamuk je ove nedelje takođe bio čvršći usled manipulisanjne 00 0 i notirao je 8,55 centi za libru. -