Narodno blagostanje

Страва 772

Ali je to samo početak nevolje funte. Po ovome uzroku

ona bi ipak bila dosta stabilna. Ono što funtu davi, to je velika ponuda funte za dolar. Uzrok tome leži u bekstvu iz funte u aolar — i, sporadično, u druge valute. То bekstvo ima ogroman obim — zbog toga što su nepregledni iznosi stranog kapitala ležali poslednjih godina u londonskim bankama. Prvi uzrok bekstva ležao je u političkoj krizi Evrope. Stručnjaci smatraju da je do kraja septembra pobegao ceo stran kapital iz Engleske. Sad beži samo engleski kapital.

Drugi uzrok bekstvu engleskog kapitala u S. Ameriku leži u strahu od novih finansijskih tereta zbog pojačanog naoružanja. Ako se ti izdatci pokriju porezom, smanjiće se dividenda; a ako zajmom biće pritisak na kurseve hartija od vrednosti. U Americi se očekuje skok kurseva. U svakom slučaju radi se o ogromnim iznosima. Za nedelju dana, do 24 novembra, iz same Engleske otišlo je 5,78 mil. funti zlata, a sa kontinenta oko 2 miliona, dakle blizu 2 milijarde dinara.

Engleski kapital beži i zbog toga, što se misli da engleska vlada namerava da trajno snizi vrednost funte prema dolaru. Smatra se da je funta i suviše visoka i da zbog toga onemogućava izvoz. Računaju da je paritet kupovne snage funte sa dolarom 4,50—4,60. S obzirom na to, da se u dnevnoj štampi vrlo mnogo piše o ovom padu funte (kao o vrlo važnom svetsko-privrednom događaju) mi možemo biti kraći. Preći ćemo pre-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр, 49

ko sviju kombinacija o namerama engleske vlade, о eventualnom tajnom valutnom sporazumu s Amerikom, o veličini zlatnog i deviznog stoka engleskog i zadržaćemo se па ikonstataciji, da nije izazvalo nikakvu paniku ni nervozu u Engleskoj što funta sterlinga sistematski pada.

Bekstvo engleskog kapitala iz Engleske najmanje je uzbudilo službene krugove u Engleskoj. U Francuskoj se obično mole kapitalisti i upozoravaju na patriotsku dužnost da rapatriraju svoje kapitale i preti im se — ako to ne učine; u Engleskoj se nije čuo ni jedan jedini apel, ni privatni ni službeni, na izbegli kapital. Englezi smatraju za prirodno da kapitali beže ispred opasnosti depresijacije valute i pada kurseva hartija od vrednosti. Ali oni isto tako tvrdo veruju da će se vratiti sav domaći i strani kapital, kad budu nestali uzroci, kad međunarodna politička situacija bude bolja, kad se funta stabilizira i kad se izvede finansijska operacija u уеzi s naoružanjem — kao što je fo bilo sa kapitalima odbeglim 1931 godine.

Mad, govorimo o funti sterlinga, to se odnosi na celu Veliku Imperiju u kojoj je funta sterlinga zakonsko sredstvo plaćanja ili su za nju zakonski vezane уаlute imperijalnih zemalja. Dominioni su samostalne države. Oni su samostalne privredne i carinske oblasti. Njihov međunarodni privredni položaj nije isti kao Ujedinjene Kraljevine, ali ipak oni mirno gledaju na pad funte.

III FUNTINI SATELITI

Ako je sve ovo za nekoga deveto čudo, onda postoji i deseto.

Londonska berza

1-VI-1938 24-XI-1938 Helsingfors 227 221 Lisabon 1107» 11098 Aleksandrija 975љ 9755 Brit. Indija 17255 17755 Hong-Kong 15 151t|i Oslo 19,95 19,95 Štokho]m 19,45 19,45 Kopenhagen 22,45 22,45 Riga 259/a 2554 Talin 183/4 1874 Коупо 284 30

Iz gornje tablice vidimo da je 11 država, sa potpuno samostalnim valutama, pretrpelo pad svojih valuta isto toliko koliko i funta i zbog funte. Među njima ima zemalja čije se valute smatraju za najstabilnije u svetu, kao na pr. Švedska. Njezina kruna je evropski dolar. To su zemlje koje su dobrovolino vezale svoje valute za {unfu sterlinga, kao što su druge vezale istu za zlato (s. am. dolar i belgijski franak). Što bude sa funtom sterlinga, neka bude i sa našim valutama, glasi deviznopolitička parola u tim zemljama. To su one iste zemlje koje su 1931 godine iz sopsivene inicijative poobarale svoje valute za 30—40%, da bi sačuvale nepromenjen paritet prema funti sterlinga.

Postoje dve vrste gledanja na fluktuacije deviznih kurseva. jedno je anglosaksonsko i nordijsko, a drugo je evropsko-kontinentalno. Poslednje bismo nazvali saraiskim. Po njemu se vrednost kapitala meri po deviznim kursevima, odnosno po infervalutarnom kursu do-

maće valute. Oni smatraju da je svakim padom valute pala i vrednost njihovog kapitala i obrnuto. To, međutim, može da važi samo za novčani kapital i to samo jednim delom, jer je poznata stvar da unutrašnja kupovna snaga novca ne ide nikad, ni stalno paralelno sa promenom deviznih kurseva. Čak je mogućan i obrnut slučaj, naime, da kursevi skabu, a da u isto vreme skače i kupovna snaga valute. To je bilo kod nas 1931/34 godine. A što se tiče nenovčanih kapitala, za njih io pravilo uopšte ne važi. Trajno njihova vrednost je nepromenjena pri promeni deviznih kurseva jedne valute.

Kako da se objasni ova razlika u gledanju na fluktuaciju deviznih kurseva? Istoriski. Evropski kontineni je imao mnogo gorčije doživljaje u pogledu valutnih perturbacija no ostali svet. Setimo se samo istorije francuskogz franka za poslednjih 150 godina! I za vreme Svetskog rata najgore je prošao evropski kontinent. Setimo se samo nemačke marke! Te promene dolaze obično od ratova, a njihovo ognjište poslednjih sto Sodina je prvenstveno evropski kontinent.

Anglosaksonsko gledište je nacionalno-ekonomsko, odnosno eksporino. Ono počiva na primatu izvoza. Po sebi se razume, da |e stabilnost valute bolja od nestabilnosti. Volina nestabilnost samo |e manje zlo. Pri :alternativi: stabilnost izvoza ili stabilnost valute, optira se prvo. To utoliko pre što, kad dođe izvoz u pitanje, kad se on smanjuje, onda se obično svršava Sa nestabilnošću valute. Ponovo se dolazi na zlo koje se želi izbeći. Zemlje koje su vezale svoju valutu za funtu sterПпса zainteresovane su u svojoj spoljnoj trgovini za istu, najčešće neposredno, izvozom u zemlje koje plaćaju funtom sterlinga. Ali tu spadaju i mnoge zemlje čija valuta nije funta sterlinga.

(Svršiće se)