Narodno blagostanje

Стрела 832

pontda. Australija, izgleda, neće: moći da proda veće količine

u Indiji, jer je ova uvela uvoznu carinu od 7 decembra o. g. Terminski kursevi na svetskim berzama sredinom педеlje. bili su:

XII Il-V VII Liverpul šil. mfc. 10/3' 9/8 919 Roterdam hfl, mtc. 3,47 3,70 3,08 B. Aires pez. mtc. 6,05 7.—m Čikago. centi buš. 64 66:/2 66 Vinipeg centi buš. 59 61 62

Naglo rashlađenie sa jakim vejavicama i vetrovima Oonemogućilo ie svaki dovoz. Kako, međutim, mlinovi nisu dovoljno pokriveni oni i dalie traže pšenicu koju mogu dobiti samo od trgovaca. Trgovci takođe nemaju robe, jer su pred izbore ispraznili magacine iz bojazni da bi Prizad mogao oboriti cenu. Usled toga oni uveliko storniraju poslednje prodaje pšenice Prizadu. Takva situacija izazvala je skakanje cena, koje su skoro na svima tržištima: prešle intervencione cene. Vagonska roba: paritet Vršac ili banatske utovarne stanice rađena: je sredinom: nedelje po: 157—158, u Smederevu čak i po 160 din. Pšenica ie naročito poskupela u krajevima koji gravitiraju. Sr-

Izvozni paritet prema martovskom ferminu u Liverpulu bio je sredinom neđelje 54, a prema Roterdamu 62 odnosno na bazi cene za efektivnu robu 66.— din.

Кикитиг. — Međunarodno, kukuruz je danas relativno vrlo skupa žitarica, jer su na tržištu jedine SAD koje mogu da pokrivaju tražnju. No njihov izvoz dosta je ograničen, jer vlada. vrši. lombard u zemlji po ceni od preko dva dolara za 100 kg., a ta cena znatno je viša od sadanjeg izvoznog pariteta. U Roterdamu kukuruz je skuplji od pšenice za oko 3540%, a u Buenos Airesu 25—30%/. Italija je ove nedelie snizila carinu na kukuruz da bi u zemlji sprečila porast cene preko 90 lira za 100 kg. i na više strana pregovara za kupovinu većih količina. Roterdam sredinom nedelje nofirao je 4,90 hi. za mtc., a Čikago 50 centi za bušel. Međunarodna frgovina, na osnovu male razlike između kurseva bliskih i daljih termina, prosuđuje da će čvrsta tendencija kukuruza vladati sve do nove žetve na severnoj hemisferi.

I na domaćem tržištu, usled otsustva ponude i znatne tražnje pasivnih krajeva, tendencija je vrlo čvrsta. Vagonska roba: rađena. je po 112—114 din. paritet Inđija, a za lokalnu tražnju plaćaju se i više cene.

Izvozni paritet prema. januarskom. terminu u Roterdamu bio je sredinom nedelje 100 din., a prema ceni za efektivnu robu 101 din.

Stoka. — Ponuda na domaćem {ržištu prima goveda i debelih svinja nije velika pa su cene veoma čvrste. Goveda prima rade se po 5—6.50 din. kg., a svinje masne 9.50—10 din. kg. Od 1 januara predviđa se smanjenje izvoza u Nemač-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр, 52

ku, jer su u toku poslednjeg tromesečja ove godine znatno pređeni predviđeni vrednosni kontingenti stočnog sektora. Ovas. — Rešenjem ministra finansija zabranjen je izvoz омза. Sirovine. — Na. svetskom tržištu sirovine vladala |e i ove nedelje neujednačena tendencija, a kursevi su u većini ostali postoijani. Metali su u Londonu nofirali: bakar 43%, bakar

elektrolit 491/», kalaj 214, olovo 15, cink 13”/s funti sterlinga za: tonu. Pamuk u Njujorku notirao je 8,60—8,70 centi za libru.

ЧИТАОЦИМА

Ратна привреда постала је најактуелнијим проблемом државне политике у деломе свету. Ратна привреда је синтеза између војне вештине и планско-привредне политике. Она је спона између војне и привредне струке. Она је исто толико војна колико и привредна наука. У идућем броју почећемо објављивањем низа чланака из области ратне прввреде са следећим тачкама:

1) Како је решаван проблем снабдевања у рату за последњих 200 година.

" 2) Зашто се данас проблем снабдевања може да реши само потпуном контролом производње, трговине и промета. Први облици ратне привреде у светском рату; научно постављање проблема после рата,

· 3) Облик ратне привреде условљен је нсториски и привредно. Према томе она је у свакој земљи другојача, Неколико примера.

4) Разлика у функцији ратне привреде у фази припремања рата и за време рата.

5) Последице ратне привреде на целокупни привредни живот једне земље,

6) Улога спољне трговине за време рата. Поуке из трговине савезника са североамериканским државама,

7) Финансирање ратне привреде. Улога кредита. Проблем инфлације и методе којима се она ублажава.

„Народно Благостање“ прати раз-

виће ратне привреде и студије о њој у целом свету.

Ширите Народно Благостање

за „Народно Благостање“ .

КОРИЦЕ за 1958 ГОД.

a LJ “ · “ a в · в

за „Анализе биланса“ (додатак), . . .. ... "

На захтев шаље Вам администрација „Народног Благостања“

Дин. 13 12

Обе корице Дин. 25