Narodno blagostanje

Страна 10

ТРГОВИНА

— Према расподели контенгената надлежних талијанских власти месћићемо да у првом полугодишту 1939 извеземо У Италију у милионима лира: коња 1,5, гсведа 15, свиња l, живине 7,5, јаја 3, свеже рибе 1, слане рибе 0,5, пшенице 12,5, кукуруза 7,5, руда (ссим железне) 7,5, цемента 2,5, угља 1,5, јелсвих трупаца 2, тесане јелове грађе 8, резане 18, буковог дрва (еогим железничких пр агова) 9, разног дрва (брезовог, храстовог, ораховог итд.) 12,75, калцијев цианамид 1,2, пиролигнит из калција 1,2, овчје и козје коже 1,2, целулозе 2. Осим тога за колоније разне дрвне грађе 3,75, дрва за гориво !, угља 15

~ = Скопска Трговинско-индустријска комора донела је резолуцију којом се тражи да се замени семе разних усева, нарочито житарица, пошто се дегенерисало и даје све мањи привос. Осим тога тражи се укидање Уредбе којом се мења Закон о опиуму и да се изради друга уз сарадњу заинтересованих комора и да се што пре почне са откупом опиума. Да се код откупа узме у обзир да су производни трошкови порасли због повећања радничких над“ ница. Да се досадашњи начин закупа продаје соли на велико по бановинама измени и да се ол врши по срезовима. Да се упрости начин издавања кредита од стране државних и од државе псвлашћених новчаних завода и да се посвети што већа пажња развоју туризма у Вардарској баHOBHHH. — Francuski pro:zvođači že:eza pod:g:i su cene za 10%. | — Detalina trgovina u Engleskoj zabeležila je prvi put opadanje prodaje u novembru 1938 i to za 1,3%0 prema novembru 1937. Sve dotle je ona polagano rasla i ispoljavala se kao naijači faktor u zadržavanju smanjenja industrijske pro:zvodnje. Prodaja životnih namirn:ca je još uvek iznad nivoa u novembru 19937, ostalih artikala smanjila se za 2,9%/o. Pogoršanje je jcš uvek usredsređeno na London i njegovu ckolinu, ali se već zapaža i u Južnoj Eng:eskoj, gde se sve Više oseća dejstvo ki:ze. Za 10 meseci 1938 jedino u centrainom zapadncm delu Londona je detaljna trgov:na bila za 10/o mania nego 19237, dok je u ostal:m delovima EngleзКке та 23 меса. Орадапје detaline trgovine u novembru pripisuje se једпт delom toplem vremenu i zbog toga se očekuje da će se u decembru stanje popraviti.

— Za fabriku šećera u Petrovgradu utvrđena je otkupna cena šećerne repe sa 22.10 dn.

— Svet-ka potrošnja nikla, koja ie za 10 meseci 1937 iznos:la 46 mil. metar. centi, cpala je za isto vreme 1938 za 16'/.. Najviše je opala u Sjedinjenim amer:čkim državama. Sada se računa sa izvesnim povećanjem potrošnje, pošto se sve više nikel upotreb:java kod :zrade cevi za duboka bušenja nafte. Prošle god:ne počele su i dižave Južne Amerike u većci meri da kupuju nikel za potrebe svoje industrije i kovanje sitnog novca.

— Amer:čki izvoz pamuka opao je u tolikoj meri da se već pomišlia na smanjenje iznosa pozajmica koje se daju farmer:ma na pamuk. Od početka avgusta do kraja 1938 izvezeno je svega 1,89 mil. ba:a prema 8,3 mil. u istom Dpeпеди. 1987.

НОВЧАРСТВО

. —- Југеслагекска банка д. д. Загреб, решила је да год почетка ове године исплаћује камате на све дугове за друго полугодиште 1938. Затим ће исплаћивати улоге на штедњу који 7-11-1685 нису били већи од 20.200 дин, у це-лости, од 20.000 до 25.000 дин. 30%o0 од главнице, од 25 000 до 32.000 дин. 30%•, од главнице, од 25.000 до 90.000 10%, a од 30.000 до 100.000 59. Код улога на текућем рачуну исилаћиваће 590 од главнице,

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ __ | _____Bp i

— Српска банка д. д. у Загребу исплаћиваће од !јануара 1939 у целости све старе улоге по текућем рачуну "“ остала стара дуговања која 31-Х1-1934 нису била већа од 50.000 дин. Исто тако исплаћиваће и старе улоге на штедњу до 30.000 дин. На остале улоге и дугове плаћаће камату за друго полугодиште 1988. Досада је исплатила старих улога у износу од 350 мил. дин. и камата око 100 МИЛ. дин.

— За генералног и реКора Градске штедионице у Сарајеву изабран је г. Едхем Бичакчић а ва директора г. Милош ЈЉесковац.

·— Letonska vlada izrad:la ie о zakona o Osnivaniu Opšte polioprivredne banke, čiji će zadatak biti da je pomaže u sprovođenju njenog plana racionalnije polioprivredne proizvodnje. Glavnicu od 15 mil. zlata up:sala je Poštanska Ššted:on:ca i drugi državni novčani zavodi.

— Na londonskom tržištu kapitala u decembru 1938 emitovano ie hartija cd vrednost: u iznosu od 9,6 mil. funti prema 17,82 ml. 1997. U сејој 1938 emisiie Su iznosile 118,1

mil. funti prema 170,9 mil. 1937.

— Porast uloga na štednju u nemačkim Sicdion cama u 1938 dost:gao je cifru od skoro 2 miliiarde RM. Tu su uračunati i ulozi na štednju u austrijskim i sudetskim štedionicama. Celokupna suma fih uloga iznos:la je krajem 1938 18 milijardi RM.

— U novembru 1938 na par:skom tržištu kapitala bilo ie emitovano svega 15 mil. fr. hart:ja od vredosti prema 10 m:l. fr. u oktobru. Prosečna kamatna stopa iznosila је 7,90%/0 prema 7,40%/o u oktobru. Posle septembra, kada je zbog ratne opasnosti em:sija hartija od vrednosti skoro prestala i iznosi:a svega 12 mil. fr., ovo je najnepovoljniji mesec.

— Brazliiznska vlada produž:la ie morator:jum 2а 5еljačke dugove do kraja 1939.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

—- Тагат »Grada Rima« koji je raspisan krajem decembra 1938 preup:san je za 270 m:l. lira. 50.000 lica џр:5а:0 је 720 ти. lira namesto 459 mil. koliko је БЛо raspisano. Izgieda da je uspehu ovog zajma doprineta kako relativno vi:scka kamatna stopa od 5%0 tako i kurs od 94.

— Ministar finansija je ukinuo rešenje kojim je bilo dezvcljeno slobodna novčana poš:ljka poštom do 300. din. mesečno.

—. Min'star finansija propisao je plan amort:zacije 39 obveznica za likvidaciju zemljceradničkih dugova. Pored ranije otštampanih 702.000 komada otštampaće se ioš. 400.000, како да бе 1 тата 1939 gp. biti izgrađene }.1' mil. komada сђуеттиса џи nominalncm :znosu od din. 600 mil. 800.000 kom. obvezn:'ca biće po 10) din., 162.000 kom. po 500, 90.000 kom. . 1020, 30.000 kom. po 5000 i 20.00) po 10.000. Za budžetsku

027/38 с. bila je predviđena pojačana amortizacija u iznosu ia 91 mil. din., za tekuću budžetsku godinu ona iznosi 9.5

mil. din., kao i eventuaino naknadne iznose za pojačanu amort:zaciju. Amort:zacija se vršila, i u budućnosti ima da se vrši, prvenstevno na račun onih komada, koji su pripali državi za otplatu poreskih zaostataka. Osim amort:zacije obezbedeno je budžetom isplata kamate na emisiju od 800 mil. din., i ako otštampane obveznice iznose svega 600 m:l. din.

— Delimična mob:lizacija koju je izvršila Francuska u septembru 1938 povećala je državne rashode za 7 milijardi franaka. Francuska vlada podnela je parlamentu predlog zakona o pokr:ću tih rashoda.

— Državni prihod! u Engleskoj za 9 meseci budžetske

godine 1939/39 iznose 490,44 mil. a rashodi 739,88. Ovako veka razlika nije bila dosada poznata, iako je u Engleskoj