Narodno blagostanje

Страна 300 »

22 maj. — Inženjeri Kajzer i Šega d. d. u Zagrebu (redovan) — »Elektra« d. d. u Sušaku (redovan) — Baruna Alnoha prva hrvatska tvornica štapova d. d., Samobor (redo-

van) — Kroacija, kinematografsko d. d., Zagreb (уапгедап) 23 maj. — »Margit« parni mlin d. d. u Subotici (redovan) — Tanin d. d. za promet proizvoda za strojienje kože,

Zagreb (redovan) — Tvornica pokućstva i drvene robe d. d., Zagreb (redovan) — »Kvarner« društvo za podizanje Primorja d. d., Zagreb (redovan) — Električna centrala d. d., Bezdan (redovan) — Zemunska štedionica a. d. u Zemunu (redovan)

24 maj. — Željezo-prometno d. d. u Zagrebu (redovan) — Dalmacija d. d. za tvorenje cementa portland, Kaštel-Šućurac (redovan)

25 mai — »Slavia« tvornica kem. proizvoda d. d., Zagreb (redovan) — Suzana tvornica koža d. d., Zagreb (redovan) — Tvornica kemičkih izdelkov u Hrastniku d. d., Celje (redovan)

26 maj. — Narodna štediona d. d. u KHriževcima (redovan) — Kores d. d., Zagreb (redovan) — Industrija Žželjeznog nameštaja d. d., Subotica (redovan)

27 mai. — »Luna« d. d., Karlovac (redovan) — Sutinske

toplice d. d., Zlatar (redovan) — Jastrebarska dionička štedionica u Jastrebarskom (redovan) — Pučka štedionica d. d. u Jastrebarskom (redovan). — A. d. za preradu kukuruza, Pančevo (redovan),

831 maj. — »Sartid«, Beograd (redovan)

8 juni. — Tekstilna trgovina a. d., Beograd (redovan)

4 juni. — Velikobečkerečka fabrika šećera a d. u Beogradu. 5 juni. Trboveliska premogokopna družba, Ljubljana (redovan)

10 juni. — Jugoslovensko Ganc a. d., Beograd

14 juni. — »Zorka« a. d. u Beogradu (redovan)

Trgovački registar

Starčevićev dom d. d. u Zagrebu, upis promene čI. 17, 18, 19, 20, 34 i 37 društvenih pravila. — Državna Fabrika aviona u Kraljevu, upis firme i članova upravnog odbora g.g.: Pavla Filipovića, Vladimira Belića, dr. Ljubiše Olića i dr. Mihaila Miloševića. — »Signal« a. d. Beograd, upis firme sa glavnicom 1 mil. din. i članova upravnog odbora 68 пе Ot:

Matije Gracića, dr. Emanuel Lesića i Ante Bojanića. — Baltazar Fajit, parni mlin d. d. u Novom Sadu, upis člana upravnog odbora g. Stevana Fajta. — Gorniobačko udruženo paromlinsko d. d. iz Subotice, upis g. Volštajn Armina

RAZNO

— Pretsednik Međunarodne trgovinske komore Thomas J. Watson, posle svog puta po Srednoj i Istočnoj Evropi, obišao je Braziliju, Peru, Čile i Argentinu, gde je došao u dodir

НАРОДНО ВЛАГОСТАЊЕ

Бр. 19

s vodećim političkim ličnostima, obavestio se o njihovim privrednim prilikama i upoznao ih sa radom Međunarodne Его. komore. U Braziliji i Peru osnovane su zemaljske sekcije komore, a uskoro će biti osnovane u Argentini i Čileu.

— Za poslednjih 20 godina broj električnih sijalica u ulicama beogradskim porastao je sa 1.350 na 6.891, što znači da na svakih 50 stanovnika dolazi jedna sijalica.

— Broj stanovnika u svetu 1937 g. iznosio je 2 milijarde i 139 miliona. Od toga Evropa ima 599 mil. ili 24,8%, Azija 1.177 mil. ili 55%, Afrika 1592 mil. ili 7,1%0, Amerika 270 mil. ili 12,6%0, Austrilija 11 mil. ili 0,5%. Najveće je naseljena Evropa sa 46, lica po km”, zatim Azija sa 28,3, Amerika sa 5,1, i Australija sa 1,2.

— Инж. д-р Жарко Милетић досадашњи начелник одељења за управу државних шума постављен је за помоћника министра шума и рудника, а за начелника одељења за управу државних шума инж. Милан Манојловић виши саветник и шеф отсека за трговину Министарства шума и рудника.

— Министар просвете одобрио је управи Народног казалишта у Загребу да из закљученог зајма од 2,500.000 динара код Држ. хипотекарне банке исплати све личне и материјалне дугове најдаље до 1939.

— За начелника одељења државног рачуноводства постављен је г. Душан Трајковић начелник одељења за финансијску контролу; а за начелника одељења за финансијску контролу г. Трифун Јовановић досадашњи начелник одељења царина. |

— За директора Зеничке жељезаре постављен је инж. г. Душан Радовић. Досадашњи директор инж. г. Урош Лазовић премештен је на рад у Генералну дирекцију „Југословенског челика" а. д. у Сарајеву.

ispravka

U broju 17 »Analiza bilansa« potkrale su se u analizi: Rudnici uglja u Aleksincu a. d., Aleksinac sledeće štamparske greške, koje ispravljamo. Na strani 58 trebalo je da bude: »povećava glavnicu krajem oktobra 1919 god. na 45 (а пе 4,4 mil.) pa zatim početkom marta 19924 na 6 mil. belg. franaka (a ne dinara), dalie »povećalo glavnicu па 15. mil. belg. franaka (a ne dinara). Na strani 59 ispod oznake godina, treba da stoji u »hiliadama dinara«. U bilansu 1934-35. glavnica treba da je 6 mil., a ne 16 mil. din. Na strani 60 trebalo je da bude: »društvo je povećalo amortizaciju sa 1,450.000 na 1,000.000 belg. franaka.

Grubom greškom štamparije oštampan je u broju 18 naslov »Kroacija« osiguravajuća zadruga, Beograd, a treba da је »Kroacija« osiguravajuća zadruga, Zagreb, kako na naslovnoj strani časopisa, tako i u br. 18 »Analiza bilansa«, str. 67.

де њи

КОЊУНКТУРА

STANJE NARODNE BANKE NA DAN 8 MAJA 1939

Prema izveštaju prethodne nedelje sadašnji pokazuje izvesno stišavanje prilika na novčanom tržištu. Naivažniji simptcm toga je porast obaveza po vidjenju za 585 mil. na 1.626,7 mil. din. Istina razni računi su se i dalje smanjili za 65,5 mil. na 652 mil. din., ali žiro računi pokazuju znatno veći porast za 108,5 mil. din. na 943,3 mil. i potraživanje države za 15,3 mil. na 31 mil. din, Razna pasiva se smanjila za 55 mil. na 257 mil. din.

I zajmovi pokazuju padajuću tendenciju. Zajmovi ро eskontu smanjili su se za 4,6 mil. din. na 1.718:2 та, а Лога-

bardni za 4,6 mil. na 248,3 mil. din. Neobjašnjivo je iz kojih razloga je porasla pozicija deviza koje ulaze u pcdlogu za 28 mil. na 508,39 mil. i razna aktiva za 13,2 mil. na 2.089,2 mil. din. Zlato u kasama poraslo je za 0,7 mil. din. na 1.906,6 mil. din., sa. 28,5% prima na 2.463,8 mil., odnosno sa zlatom na strani na 2.449,9 mil. din. Novčanični opticaj smanjio se za 34,5 mil. din. na 7.388,9 mil. Istina opticaj kovanog novca je pcrastao za 9,7 mil. din, što umanjuje efekat стапјепја поуčaničnog opticaja. Zbir opticaja i obaveza po viđenju роуеćao se za okruglo 24 mil. din. na 9.016 mil. Kvota pokrića se usled toga nešto smanjila na 27,39%/. - -