Narodno blagostanje

10. јуни. 1939,

se argumenat izgovara u trenutku kad sve druge zemlje optužuju Nemačku da plaća i suviše visoke cene za naše DTOizvode! Svakako da povećanie ima jednu korisnu posledicu po Nemce: za istu sumu maraka dobiju više jugoslovenske robe pri nepromenjienom kursu marke. Prema tome otpada potreba za Nemce da plaćaiu veće cene. Ali to ne može biti rešavajući argument pošto postoji junktim izmedu uvoza i izvoza. Po tome junktimu kurs postaje irelevantan. Nemačka industrija je toliko zauzeta domaćim porudžbinama, da teško može primiti iugoslovenske. Prema tome bez obzira na visinu kursa ostaje onaj prvi problem: kako da se forsira nemački izvoz u Jugoslaviju, da ne bi iugoslovenski izvoz u Nemačku opao, a to, niie u intčreSu 1 зате Nemačke, U tom pogledu, izgleda, da nije ništa odlučeno. Međutim, očigledno je da se nije moglo ostaviti stanje kakvo је danas. Mi mislimo da je nađen jedan izlaz, Roji leži van trgovinskog prometa: Nemačka nam daje zajam u robi. Pomoću tog zaima Nemačka će stvoriti potraživanje u dinarima, kojima će plaćati minus svog izvoza prema UVOZU iZ Jugoslavije. Drugim rečima, Nemačka putem zajma, koji nam naravno daje u robi, misli da nadoknadi privatni izvoz državnim. Anuitetima, koje budemo

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 357

imali da plaćamo Nemačkoj, izravnaće se bilans plaćanja, koji zbog nemačkog izvoza preti stalno da bude pasivan po Nemačku. Prema tome, zajam će biti rešenje drugog pitanja.

Što se tiče opasnosti aktivnog kliringa prema Čehoslovačkoj, izgleda da ni tu nije ništa rešeno. U kominikeu se veli, da će stvari ići kako su i išle, dok Protektorat ne bude prisajedinjen nemačkoj carinskoj oblasti. Nas jie Ovo saopštenje veoma iznenadilo. Prema našim informacijama, Nemačka nema nameru da prisajedinjuje Češko-Moravsku зуојој carinskoj oblasti, zbog jskustva koje je imala s Austrijom i Sudetima. Prisajedinjenje Češko-Moravske Nemačkoj značilo bi samo otežanje izvoza iz Češko-Moravske, odnosno stvaranje istih teškoća izvoza za Češko-Moravsku sa kojima se bori Nemačka. Pošto je Češko-Moravska izvozna zemlja u velikoi meri, to bi bilo vrlo štetno po njezin iZVOZ, ako ibi se prisajedinila Nemačkoi i time na prvom mestu njezine cene digla na nivo nemačkih. Verovatno da je to samo jedna formula u kominikeu, a da stanje ostaje nepromenjeno.

Ма Кгаји КопшКеа nalazi se jedno saopštenje koje

·nema nikakve veze sa trgovinskim prometom. Kaže se naime

da će uskoro početi pregovori o predratnim zaimovima.

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

Новине су донеле да је г: Министар ' финансија решио да се од лица која од 1 јуна до 15 октобра 1989 желе да путују у иностранство „због лечења, одмора или уопште због личног задовољства, дакле од туриста, не захтева при вађењу пасоша уверење о плаћеном порезу“.

Пре свега треба да се констатује двоје: да је раније тај рок важио од 1 маја, а сада од 1 јуна, дакле, смањен је, и да је појам туриста, против сваког очекивања, проширен и на болеснике који иду у иностранство да се лече.

Али без обзира на све то, неразумљиво је зашто се дозвољава болесним људима да лети путују у иностранство, а да претходно не морају да ваде уверење о плаћеном порезу, а зими не. Зар се болест може да лечи само лети а не и зими:

Затим још једна ствар. Олакшица о којој је овдереч даје се туристима само лети. Међутим, туристичка сезона дели се на летњу и зимску. У последње време зимски туризам узима све више маха, тако да људи који иду на одмор, само један део искористе лети, а други зими. Неки цео одмор проводе зими, јер се тада могу боље одморити, а и здравије је. Интересантно би било знати, какви су разлози руководили надлежне да праве разлику између летњих и зимских туриста, па првим дају олакшицу а другиMa He?

Туризам и уверење о плаћеном порезу

Prateći mesečne izveštaje Маrodne Banke o stanju naše narodne privrede, mi smo nekoliko puta konstatovali da se iz njih ioš ne može da razabere koliki je prelom nastupio u našoj privrednoj situaciji. To је i nemogućno, jer su tamo izneseni podaci samo u pogledu nekoliko grana privrede. Međutim, izveštai za prvo tromesečje osvetljava ono što smo mogli tek da naslućujemo. Ovde ćemo izneti samo neke podatke, da bi popunili one koje smo ranije dali.

Znaci preloma u našoj konjunkturi

Mi smo u broju 18 konstatovali da je za prva tri meseca opao izvoz svih poljoprivrednih proizvoda i uvoz indus-

triskih. Taj podatak svedoči da je nastupio prelom koniunkturnog ciklusa. „To potvrđuje i ovaj izveštaj, ali ni on ne objašnjava kako je moglo doći do pada izvoza žive stoke kad joj je cena skočila, što znači da je tražnja u inostranstvu доsta jaka.

U rudarskoj proizvodnji ima takođe nekoliko promena. Usporeno je povećanie proizvodnje uglia, od 18,59% u prvom tromesečju 1938 ргета 1937, па 5,27 (1,474 hili. tona prema 1,400 hili.). Kod mrkog uglja ostale su znatne količine neprodate. Posle nekoliko godina povećanja počela ie 1938 da opada proizvodnja gvozdene i hromove rude i to se produžilo 1939, i zahvatilo olovno-cinkanu rudu. Intenzitet Droizvodnie bakarne rude je nepromenjen. Dok proizvodnja metalnih ruda u celini još raste, (veliko povećanje kod boksita, antimona i pirita) dotle izvoz opada, kao što pokazuje donja tabela:

1938 1939 proizvedeno 718,462 813,528 ргодапо 237,380 202,001 Prodaja u % proizvodnje 33,0% 24,8%

Tražnja se nije smanjila za 50% kao što se veli u izveštaju, nego za 17%, ali situacija se pogoršala zato što smo više proizveli za izvoz. Jer kad se oduzme domaća potrošnja bilo je za izvoz 1938 god. 293 hilj.,, a 1939 god. 893, hilj, 5, odnosno prodano je u prvom tromesečju 1938 god. 80,8%, а 1939 год. 62,4%. Розје nekoliko godina odlične konjunkture za izvoz metalnih ruđa, mi smo počeli da slažemo zalihe.

Drvna industrija imala je povoljnu konjunkturu zbog izvoza, tako da se udeo drva u njemu povećao sa 14,7 na 17,5%. Od svih vrsta drva smanjen je samo izvoz pragova, zbog smanjene tražnje iz Belgije.

Jako je smanjena investiciona delatnost tekstilne industrije, zaključujući po tom što je smanjen UVOZ mašina radilica i ostalih mehaničkih sprava за 1,367 tona na 70838 t.

U prvom tromesečju 1989 tekstilna proizvodnja bila je veća nego u istom periodu 1938, zbog povećane tražnje javnih ustanova, sudeći po podatcima osam najvećih fabrika. Vunena industrija takođe je povećala bila proizvodnju, i ona zbog tražnje javnih ustanova. Kao što smo pisali, zbog Oosku-