Narodno blagostanje

Страна 456

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ __ Бр, 29

не дубље и старијег датума. Дубље су у том смислу што нису захватале само структуру пласмана, него и саме трговачке банке. Наиме, дошло је до преоријентације у штедњи што се огледа у том да се смањила штедња код трговачких банака, а повећала код штедиовица, поштанских штедионица, друштава за осигурање, на крају, развој разних облика социјалног осигурања после рата смањио је могућност добровољне штедње. С том преоријентацијом штедње смањују се средства трговачких банака. По податцима Друштва народа за 22 земље, само у Канади, Енглеској и САД остао је непромењен проценат улога код трговачких банака 1936 колики је био 1913, па према томе и код осталих института за штедњу, у Немачкој, Француској, Италији, Јапану и Холандији повећавао се до 1926, а од тог времена нагло се смањује, у Швајцарској пада од 1929, а у свим осталим пао је одмах после рата.

Али то релативно смањивање средстава банака није разлог промени у структури пласмана, По податцима Друштва народа има више узрока да се трговчка меница губи: променили су се облици трговине која се финансира меницом и промениле су се саме методе финансирања трговине и индустрије.

Посао с трговачким .меницама повећава се кад се повећава обим трговине и кад скачу цене, По податцима за Енглеску била су само три случаја да се то није показало: између 1914 до 1916, зато што је више плаћано У готовом, нарочито иностранству, тако да је износ меница пао за 40% иако би по кретању промета и цена морао да се повећа. Други пут, 1988, промет меница се повећао иако је спољна трговина стагнирала, а цене падале. Али тада је подељено много кредита иностранству. На крају, од 1932, енглески извоз повећао се до 1937 sa 48% и цене за 28,5%%, а износ меница само за 129) тако да је био за 45% мањи него 1913/14 и 49% него 1998/29.

Опадању трговачке менице после рата допринео је нестабилан курс девиза. То је спољни моменат, Али најјаче од свих узрока опадања трговачке менице деловала је промена у начину финансирања индустрије. Она се може констатовати одмах после рата у Енглеској, Новом Зеланду, Финској, Белгији и Швајцарској, у којима се још није био смањио значај трговачких банака. Прво, треба узети у обзир тежњу индустрије да сама себе финансира, што је било омогућено великом концентрацијом капитала код индустрије. С тим у вези дошло је потискивање трговца на велико из промета који је родитељ трговачке менице, и сраштање трговине са индустријом. Затим, плаћање се све више обавља телефонским налозима, место раније меницом, што је било могућно у толико више, уколико су кредити одобравани у већој мери „аџ decouvert”, а то је и рационалнији начин плаћања и јевтинији.

Постојали су дакле разни узроци опадања промета трговачке менице. А тек кад је дошла јака државна интервенција са активном коњунктурном политиком, почео је оптицај тих меница нагло да пада и да се још брже мења структура пласмана. Том променом није компензирана рентабилност посла, јер бонови носе далеко мању камату него што су је банке имале у меничном послу.

и пса Pr;isajedinjenje Austrije Ne-

Ргофгапје петаског Кар mačloj, zatim sudetskih krajetala u praško bankarstvo Va i najzad stvaranje Protektorata prouzrokovali su znatne promene u bankarstvu Praga, koje je dominiralo u bivšoj Čehoslovačkoj. Već posle prisajedinjenja Austrije čehoslovačke banke su morale da traže

ez mr i —1>iđrj~————=—==ZO O

bliži kontakt sa nemačkim, koje su odjednom nastale u Beču. Stare veze između praškog i bečkog novčanoz tržišta naime nisu prestale ni posle duboke krize bečkog bankarstva u 1931 godini, iako su postale mnogo labavije,

Otcepljenje sudetskih oblasti stvorilo je i za čehoslovačke i za nemačke banke nove probleme. Oni su rešeni зроrazumno na obostrano zadovoljstvo. Nemačke banke su preuzele filijale praških banaka u sudetskim krajevima. Veze između bivših filijala i bivših matičnih zavoda nisu prestale. Preko njih su pojačani poslovi između berlinskih i praških velebanaka. Ta zaista duboka preorijentacija praških banaka bila jie praćena i značainim promenama u pogledu imovinske strukture. Praške banke predale su nemačkim bankama najveći deo svojih učešća u industrijskim, trgovačkim i saobraćajnim preduzećima u Sudetskim krajevima. Bilo je banaka koje su usled toga postale nesposobne za samostalno poslovanje i morale da se fuzioniraju sa većim zavodima. Tako je Češka banka prešla u sastav Živnostenske banke, koja je već preuzela banku Peček.

Posle stvaranja Protektorata veze između berlinskih i praških banaka postale su još uže. Vodeće berlinske velebanke preuzele su velike pakete akcija praških banaka i dobile na taj način još veći uticaj. Bilo je, istina, ioš i ranije slučajeva da su nemačke banke dobile na osnovu svojih akcija mesta u upravnim odborima čeških banaka. Tako je posle Anšlusa zastupnik Drezdener banke ušao u upravni odbor Živnostenske banke, na osnovu paketa akcija bečke »Lišnderbank«. Ali to su bili pojedinačni slučajevi. Posle stvarania Protektorata nemačke velebanke ušle su u upravu skoro svih pariških banaka, delom kao imaoci većine akcija dotičnih banaka. Tako je dobila Dresdener bank većinu akcija Češke eskontne banke posle sniženja i ponovnog povišenja glavnice a kod dotadanjeg imaoca većine »Briefine« u Brislu je ostao samo jedan manjinski paket. Glavni akcionari vrlo poznatog i velikog novčanog zavoda Češka Union Banka bili su Baseler Handelsbank, koja je svoi paket prodala još pre osnivanja Protektorata, i »Socićtć Generale de Belgique«. Po svemu u prvom redu po novom sastavu upravnog odbora — izgleda da se Deutsche Bank, a i Oesterreichische Kreditanstalt kod kojeg je zainteresovana Deutsche bank prekupili većinu akcija.

Praška Lianderbank bila je kao i bečki istoimeni zavod u posedu Zentraleuropische Linderbank u Parizu. Kao što je poznato akcije Linderbanke u Beču prodane su posle Anšlusa Dresdener banci. Pariska centrala namerava da ргода akcije i svog praškog zavoda i počela je u tu svrhu pregovore Sa jednom nemačkom grupom. Kod četvrte praške velebanke, »Anglo-Prago« Banke, nemačke banke nisu sudelovale u kapitalu ni posle osnivanja Protektorata. Naijači strani uticaj je Anglo-International banke, koja je i pre bila već na čelu anglo-amerikanskog konzorciuma, koji drži 18% akcija. Čehoslovačka država bila je najveći akcionar Anglo-Prago banke. Vlada Protektorata prodala je svoje akcije agrarnoj grupi koju pretstavljaju Agrama banka, Kooperativa i Stoupal koncern. Pojačao se udeo u Schicht koncernu koji je preuzeo akcije od Pečeka. Škodini zavodi su takođe povećali svoj paket akcija, kao i knez Lihtenštain, jedan od naibogatijih posednika u Češkoj. Ove najkarakterističnije i najvažnije promene samo su jedan detali ogromnog pomeranja bankarskog kapitala u Češkoj i Moravskojij. Strani kapital koji je radio u bankama Čehoslovačke skoro potpuno je istisnut nemačkim kapitalom, koji danas igra najznačajniju ulogu u Češkoj i Moravskoj.

Anšlus je bio prva etapa jačeg sudelovanja nemačkih banaka u bankarstvu podunavskih i balkanskih zemalja. Preko praških banaka povećaće se znatno njihov udeo u tim zemliama. i |