Narodno blagostanje

Страна 570

je i preorijentacija na proizvodniu pamuka, ali kako je i ovaj artikal u krizi ne može se ni otud očekivati neko povoljniie rešenje.

Vrlo jaka industrijalizacija koju pomaže vlada prouzrokovala je i nepovoljan devizni bilans 1988. On ie Ро акtivan samo za 80.000 zlatnih funti sterlinga prema 2 mil. 1937 i 9 miliona 19936. Od aprila 1939 uveden ie nov režim po kome se 30% deviza koje potiču od izvoza, mora predati Brazilijanskoi banci po službenom kursu, a ostalih 70% prodaje se na slobodnom tržištu licima koja su dobila ovlašćenje za uvoz robe. Taksa kod kupovanja deviza za uvoz povišena ie pod novim režimom sa 3 па 5%о. Ргета tome postoje tri kursa, službeni 77,250 pezosa za funtu, i dva na slobodnom tržištu, različita za kupovinu i prođaju. |

Još težu situaciju ima Čile. Pezos je vezan za dolar po kursu od 25 (odnosno 117,10 za funtu). Devize se mogu vrio teško da dobiju, pa i za uvoz koji je sav vezan na odobrenia. Sve veći deo spoline tgovine obavlja se putem kompenzacija na podlozi dvostranih sporazuma, Devize koje potiču od prodaje izvesnih artikala ili u izvesne zemlje mogu se vrlo teško da dobiju, pa i to samo za uvoz iz dotičnih zemalja. U tom pogledu postignut je sporazum sa izvesnim neklirinškim zemljama, Francuskom, Belgijom i Švajcarskom, koje odobravaju povoliniji kurs izvoznicima iz Čile. Ali spolina trgovina ima sve izrazitiju tendenciju da se razvija putem kliringa.

I druge manje države vode kontrolu deviznog prometa slično kao i ove tri zemlje. Interesantan je slučaj Paragvaja koji svoju kontrolu deviznog prometa vodi uz pomoć Argentine, tako da se stvarno sve transakcije obavljaju na argentinskom tržištu.

=== GB

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр, 36

Samo dve zemlje čine izuzetak, Venezuela i Kolumbija. Obe imaju velik priliv deviza. Kolumbija zato što njen izvoz ide u SAD, a Venezuela zbog izvoza petroleja za devize, tako da nisu imale potrebu da uvode kontrolu deviznog prometa.

Uredba o praznicima za novčane ustanove i berze objavljena je posle izlaska našeg prefposlednieg broja a do zaključivanja ovog broja nije donesena uredba koja treba da stupi na njeno mesto, nego joj je važenje produženo za 1 dan, 7 septebra. Pošto za vreme njenog Važenja nismo mogli da Каžemo naše mišlienje o njoj, to je donosimo sada na posebnom mestu iz razloga što smatramo da ona sačinjava jedan istoriski dokumenat. Uredba glasi:

Na osnovu S 113 Finansijskog zakona za 1939/40 god., a na predlog Ministra trgovine i industrije i Ministra finansija, Ministarski savet propisuje ovu

UREDBU o praznicima za novčane ustanove i barze Član 1

Dani 2, 4 i 5 septembra 1939 godine propglašuju se za praznične dane u smislu Zakona o praznicima (»Službene novine« od 5 oktobra 1929 godine) za sve novčane i kreditne ustanove i berze u zemlji.

Jedan istoriski dokument

Član 2 Svi opšti i posebni zakonski propisi kao i upravni propisi koji važe za praznik nedzlju važe u potpunosti i primenjivaće se i na praznične dana čl. 1 ove Uredbe.

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

ПОЉОПРИВРЕДА

— Тигека роЏорпуггда postepeno se muodernizuje. Značajnu ulogu u tom procesu ima Agrarna banka, osnovana 1888. 1916 njena glavnica je iznosila 15 mil. lira, 19293 je povišena na 90 mil., a 1930 na 100 mil. Sretstva za kreditiranje polioprivrede dobija banka najvećim delom od države i to u vidu dotacija iz budžeta i prihoda od 6% poreza na zemlju. Ima 263 filijale i agencije. Zakonom od 1999 poljoprivredne, kreditne i potrošačke zadruge stavljene su pod njenu kontrolu. 1938: podelila je poljoprivrednicima 72,16 mil. lira i zadrugama 21,8 mil. zajmova. Ulozi na štednju i po tekućem računu iznosili su 79,6 mil. lira.

— U Južnoj Srbiji iz otpočela berba pamuka. Ove godine je pod pamukom preko 5.500 hektara, koji treba da dadu preko jedan milion kilograma očišćenog pamučnoz vlakna.

ИНДУСТРИЈА

— Čilska vlada donela je mere protiv hiparprodukćije. Hiperprcdukcija postoji od momenta kad proizvodnia prekoračuje domaćž potrebe. Organizovana je kontrola fabrika, a fabrikom se smatra preduzeće koje zaposluje više od b radnika ili ima mašine u vrednosti preko 10 hilj. pezosa. Ustanovljen je registar fabrikanata. Kod porudžbine nove mašine traži se dozvola ministarstva. Hiperprodukcija dozvoljava se samo u slučaju kad vlasti utvrde da je mogućan izvoZ.

— У Чешко-Моравској донесена је уредба о организацији индустрије. Основаће се „Централни савез индустрије“ који ће бити принудна организација и замениће досадашњи „Централни савез индустријалаца“. Биће подељен на подгрупе према појединим гранама.

— Indiska pamučna industrija zapala je u teškoće zbog opadania prodaje pamučnih proizvoda i niskih cena. Jedan

deo preduzeća morao je da skrati radno vreme za 1/3. Vlada je povisila neke poreze a radnici nadnice, što je sve uticalo na porast troškova proizvodnje. Teškom stanju mnogo su doprinele mere američke vlade za pojačanje izvoza pamuka i pamučnih proizvoda. Zbog toga Centralni komitet za pamuk traži od vlade da povisi uvoznu carinu na pamučne tkanine, pamučnu pređu i pređu od veštačke svile. Osim toga da engleska vlada kupi veća količine indiskog pamuka za ratnu rezervu i da povedu pregovore sa Japanom u cilju regulisanja izvoza pamuka.

— Belgijska vlada je odredila da se za naikraće vreme izvrši popis rezerve pamuka.

— U Nemačkoi je pronađen postupak za proizvodnju hartije i veštačke vune iz lišća od krompira.

— U vezi s ograničenjem međunarodne plovidbe na Sredozemnom moru i ozbiljnih političkih događaja u svetu, koji gotovo onemogućavaju snabdevanje naše industrije „nekim najvažnijim sirovinama, Savez industrijalaca u Ljubljani predložio je da ministar trgovine i industrije sazove anketu zainterssovanih korporacija i ustanova. Ona bi imala da ispita na koji bi se način mogle upotrebiti naše sirovine, koje smo do sada izvozili umesto onih koje smo uvozili.

— Trgovinsko-industrijska komora u Skoplju odlučila je da sagradi modarnu izvozničku klanicu u Skoplju, iz koje bi se izvozilo meso za Grčku.

ТРГОВИНА

— Немачки уред за жито закључио је споразум с румунским задружним институтом о куповању 300.000 тона пшенице, која ће бити испоручена постепено до првих месеца 1940, а 100.000 тона преузеће приватне немачке

фирме.