Narodno blagostanje

Страна 616

kapacitet, velikim delom već iskorišćen za prinudno magacioniranje pšenice prodate Prizadu) pretrpaju, da Prizad ne bude u stanju da brzo preuzima kupljenu robu i da, usled toga, cene padnu. Taj slučaj je vrlo moguć, jer već sada ima pojedinačnih slučajeva да 5и proizvođači prodavali suvu šljivu po 125—150 din., tj. 100—125 din. ispod stvarne vrednosti na bazi garantovane intervencione cene. Pomoći za proizvođače u tom slučaju ne bi bilo, budući da Prizad nije organizovan za direktni otkup koji pretpostavlja, pored organizacije za kupovinu, i raspolaganje magacinskim ·prostorijama za manipulaciju i smeštanje.«

Prema tome, mi se ne zadovoljavamo objašnjenjem da je špekulacija uzrok pada cene i da zbog osustva organizacije ponuda nije mogla biti ograničena. Proizvođač je ove godine pokazao da zna vrlo dobro da kalkulira, kad je navalio s ponudom. Mi smo imali vrlo visoku intervencionu cenu u zemlji prema ceni na svetskom tržištu. To je bilo dovoljno da izazove strah kod proizvođača, specijalno onih iz Vojvodine koji rade za tržište i poznaju ga dobro, da intervenciona ustanova iz tehničkih razloga neće moći do kraja održati visoku cenu, i požurili su se s ponudom. Ranijih godina imali smo suprotnu pojavu, proizvođač je cenio više 'pšenicu nego novac i teško ga je bilo naterati na ponudu. U prošloj čitavoj kampanji Prizad je kupio 17.850 vagona pšenice, u ovoj od 1 jula do 20 avgusta 30,837. On nije imao kud sa tom pšenicom i prvi tovar, koji nije mogao da bude preuzet odmah, pojačao je strah i izazvao |oš veću ponudu i još |ači pad cene na slobodnom tržištu. Tu se ispoljio jedan psihološki momenat pada cene, jer |e strah od neodržanja cene izazvao jaku ponudu, a |aka ponuda oborila je cenu. Ne može biti govora O besističkoj spekulaciji, jer ponuda dolazi od proizvođača, od onog kome je stalo da izvuče Što bolju cenu. Na strani tražnje bili bi potrebni ogromni кара! да se preuzme čitava ponuda, a isto tako i velika smestišta. I što je najvažnije, na strani tražnje, osim Prizadove, nedostaju svi preduslovi da se javi na tržištu u tolikom obimu, da bi cena mogla da skoči.

______________ Рат у Европи још сада, Ha

почетку, био је од великог утицаја на нашу спољну трговину. Прекоморски путеви, и ако практично нису затворе-

Пред трговинским преговорима с Немачком

ни, постали су тако скупи (пораст тарифа и осигурања) да се извоз не исплаћује ни по садањим знатно повишеним ценама. Погођена је сва роба која је ишла морем и код које се други превоз не може исплатити. Копнени превоз није поскупио, али је он ратним стањем знатно ограничен. Према томе, сви кабасти производи чија цена није дозвољавала други превоз сем морскот осетиће међу првима тешке последице рата. Сама та чињеница условиће преоријентацију у спољној трговини. За остали извоз поставиће се питање његовог одржавања по сваку цену као битног услова економског развијања земље. Свакако у ово време извоз може да се врши само када се има пуна гаранција плаћања, које може да буде у девизама или злату или у роби. И девизе и роба у ратно доба подједнаке су вредности; шта више, роба често вреди и више од девиза ако је географски положај земље која обавља трговину такав да за

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 39

Psihološki momenat kod ponude može se razbiti samo tako da se preuzme u celini. Prizad to nije mogao tehnički. Novim kreditom, koji je odobren Direkciji za ishranu u iznosu od 620 mil. dinara, obezbeдепа su finansiska srefstava da se poveća tražnja. Ali nije samo to dovolino. Jer ako iz tehničkih razloga ne bude mogućno da se pšenica preuzme, velike .količine biće izložene propadaniju. Bio bi promašen glavni cilj zbog Коса је pojačana intervencija, da se obrazuju zalihe za slučaj nerodice, za isliranu pasivnih krajeva, a mesto da se kasnije mogne uiticati na cene, dogodilo bi se da bi one skočile više nego inače.

Uzrok pada cena šljivi došao je zbog obilnog ploda. Sirova šljiva mora odmah da se preradi, a to je bilo nemogućno, u nedostatku kazana za pekmez i sušnica. Koliko ih i ima, oni su maksimalno iskorišćeni bez obzira na potrebe domaćeg tržišta, jer seljak smatra, i sasvim opravdano, da je sve bolje nego pustiti da šljiva istrune. Prema tome mora se srazmerno da poveća ponuda suve Šljive, pa isto kao kod pšenice, kad nema mogućnosti izvoza ni koncentrisane velike tražnje od strane trgovaca, ponuda se oseća još jače i tišti na tržištu. Apsolutno veća ponuda nego prošlih zodina kad je rod bio malen, apsolutno manja tražnja zbog nemogućnosti izvoza, i cena iuvoj šljivi mora da padne ispod intervencione.

Za proizvođača je problem kako da proda. U situaciji ove godine on nema toliko interes za visokon cenom, i bolie bi prošao uz nisku cenu kad bi mogao da proda celu količinu. A niska cena može da poveća tražnju. To bi se odigralo mimo inftervencionog režima, kao što je počelo s padom cene na slobodnom tržištu.

Pored pšenice i šljiva odobreni kredit od 620 miliona dinara utrošiće se na obrazovanje zaliha kukuruza, mesa i masti. Situacija ovih artikala na tržištu nije takva da bi zbog njihove cene bila potrebna intervencija. Kukuruza nema mnogo, a pošto meso i mast imaju dobar izgled za izvoz, nema opasnosti da proizvođač izgubi. Zalihe bi se mogle pravdati kojim drugim razlogom.

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

примљене девизе не би могла да дође до жељених артикала. Одржање извоза и увоза — битан је услов наше економске и трговинске политике у садашњици. У том настојању сасвим је вероватно да ће волумен спољне трговине са Немачком морати да порасте, Ако се узме у обзир да је спољна трговина у овој релацији и до сада ангажовала читавих 50%/•' волумена онда даље повећање не може ни у ком случају да буде од штете. Повећање волумена зависи од плаћања, а ако платне могућности постоје онда нема никаквог ризика. Клириншки салдо са Немачком износи око 200 мил. дин. То је релативно низак салдо, а нарочито ако се има у виду наше дуговање Немачкој. То уједно показује да клиринг између нас и Немачке није био упропаститељ размене добара за какав је био оглашен у почетку своје примене. У конкретном случају он је дао добре резултате, а то за то јер је регулисавао размену између двеју земаља чије су се привредне структуре допуњавале у врло широким размерама. Због тога код нас никада није било потребно да се предузимају неке нарочите мере за умањење клириншког салда (као што су државне поруџ-