Narodno blagostanje

7. октобар 1939. = =KEK——— __ |_ane se navišilo 20 godina rada uprave naših železnica. Prateći njenu finansisku politiku po nedavno objavlienim 2ауг5nim računima možemo u isto vreme da sledimo razvoj naše privrede. Kao i ova i železnice su prošle isti put rekonstrukcije i oporavljiania od posledica rata Samo dok je celokupna privreda, a naročito industrija, taj put relativno brže prešla, železnice su u svom razvoju zaostale, i u vremenu prosperiteta pre velike krize kao i posle nje čule su se žalbe iz redova privrednika da železnički saobraćaj ne odgovara potrebama privrede.

Ima više uzroka tome. Jedan od glavnih je oskudica u kapitalu. Posle rata stanje naših železnica u svim krajvima je bilo slabo, a u Srbiji očaino. Trebalo је imati ogromne sume novaca da se porušene pruge poprave i izmene dotrajale pružnice i ostali kolosečni materijal kao i da se ођnovi istrošeni vozni park. Pošto nije bilo sretstava za to, radilo. s» na parče. Posledica toga je da ie i danas naš saobraćaj skup i зрог.

Finansiska politika naših železnica od 1918/19—1937/38

а А А А U U ненада

Organizovanje jedinstvene administracije trajalo je skoro do kraja 1932. U budžetskoj 1923/24 počinie da radi finansisko odeljenje Generalne direkcije, definitivno njeno formiranje završeno je 1925. Tada je donesena iedinstvena železnička tarifa i od tada je bilo moguće da se vodi Нпапsiska politika po izvesnom planu. Glavna težnja upravž železnica, kako se to vidi iz završnih računa, je bila da poveća prihode i smanji rashode, naročito lične. Zbog toga je tarifa povišena 1923, 1934, 1936 i 19839. Skoro, sva ta povišenja su fiskalnog karaktera. Nije se vodilo računa da li ih privreda može podneti. Rezultat toga je bilo opadanje prihoda od

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 633

saobraćaja putnika i robe. 1934/85 posle povišenja vozarinска tarife za 5% prihodi od putničkog saobraćaja iznosili su 493,1 mil. prema 517,6 mil. din. 1933/34 pre povišenja, broj putnika je opao od 31,5 mil. na 90,1 mil. kod robnog saobraćaja prihodi su opali od 1.379 mil. na 1.369 mil. din. dok je tonaža porasla od 14,9 mil. na 15,2 mil. Sledeće godine, čim su tarife snižene 1935, pokazuju porast kako saobraćaja putnika i prometa robe tako i prihoda.

Za 20 godina prihodi su iznosili 37.476 mil, din. a rashodi 37.268 mil., prema tome višak od 207 mil. din. Najveći viškovi su bili 1936/37 (255 mil.) i 1937/38 (207 mil.). Interesantan je razvoj odnosa između ličnih i materijalnih rashoda. 1993/24 prvi su iznosili 33,4% celokupnih rashoda, 1928/29 usl»d velike redukcije osoblja pali su na 27,8%, a od tada pa do kraja budž. god. 1935/36 porasli su na 49,9%. Posle su ponovo opali zbog znatnog povišenja prinadležnosti osobliu tako да зи 1937/38 iznosili 35%. Ovakva srazmera između ličnih i materijalnih rashoda posledica je tehničke zaostalosti koja traži veći broj službenika nego što je to slučaj kod racionalizovanih železnica drugih zemalja.

Znatno fiskalno opterećenje naših železnica pretstavlja vozarinska taksa na ime koje je naplaćeno od 1923/24 do 1937/38 3.791 mil. din. Ona je takođe jedan od uzroka skupoće našeg saobraćaja.

Na kraju da spomenemo da je jedan deo prihoda utrošen na trasiranje i gradnju novih pruga i na obnovu imovine. Za gradnju pruga utrošeno je do 1937/38 3.903. mil. din. Osim toga država još duguje raznim preduzećima 898,83 mil. 1930/31 je osnovan Fond za obnovu stalne imovine državnih Železnica, koja su sretstva krajem 1937/38 iznosila 722,8 mil., i iz kog je utrošeno 441,8 mil. din.

—== ф ===

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

ПОЉОПРИВРЕДА

У објављивању чланака „Ко треба да подиже индустрију, држава или приватна лица" морали смо да направимо паузу због пренагомиланости актуелног материјала, па молимо читаоце да се стрпе.

— Ministar polioprivrede potpisao je ргаушик po kome su za izdavanja stočnih pasoša nadležne opštinske vlasti, a samo po potlrebi može se nadležnost preneti i na državne organe. Nemaju nikakvog prava na nagradu za to izdavanje. Takse za veterinarske i stočne fondove iznose 1 dinar kod izdavanja stočnih pasoša, pola dinara za prenos pasoša, pola dinara kad se traži obnova zdravstvenog uverenia. -— Da bi se povećala polioprivredna proizvodnja, u Engleskoj ja još pre rata izvršena organizacija naročitih komiteta za ratnu polioprivredu u svakoj grofoviji. Sada su Ovi odredili u svakom srezu odbore koji imaju da obilaze sva polioprivredne proizvođače u svom kraju i da izvide mogućnosti povećanja površine zasejane pšenicom. Svaka grofovija odredila je izvesnu površinu pašnjaka koji se imaju uzorati i i sreski odbori imaju da nađu proizvođače koji će to učiniti. U tom pogledu teškoće su znatne, pošto dobar deo polioprivrednika nema dovolino sprava ni konja, tako da će se ta zemljišta moći uzorati fek kad se završi organizacija mašinske službe koja će davati traktore, a koja se sada baš vrši. Teškoća je i u tome što se znatan broji gazdinstava bavi proizvodnjom mleka i moraće da pokoliu jedan deo krava za koje neće imati dovolino hrane zbog smanjenja po-

vršine pašnjaka. Ministarstvo polioprivrede da bi odobrovoljilo proizvođače pšenice obećalo je preko nacionalnog saveza polioprivrednika da će im se trud isplailiti, pošto će im biti zagarantovano tržište a cene će se određivati od vremena do vremena prema prilikama.

— Egipatska vlada ie rešila da smanji površinu zasejanu pamukom za /s. Oslobodane površine biće zasejane pšenicom i drugim vrstama žita. Na taj način misli se sprečiti gomilanje velikih količina pamuka koji se ne može prodati kao što je to bio slučaj u svetskom ratu.

— Pelcovanie stoke po zadružnim veterinarima sve se više razvija u Srbiji. Lane su vetzrinari Glavne stočarske zadruge pelcovali 45.000 svinia i 3.000 komada goveda prema 11.000 svinja i 1.000 komada goveda 1937.

ИНДУСТРИЈА

— U Siciliji otkriveni su bogati izvori nafte u dubini od 2000 m. Vrše se ispitivania ostalih terena na tom ostrvu.

— Gradska opština u Mariboru proširila ie svoju fabriku gasa i uskoro će početi sa radom. Troškovi u iznosu od 9 mil. din. pokriveni su zaimom.

— У Јапану је врло жива инвестициона делатност. У првој половини 1989 збир инвестираног капитала износио је 34 милијарде према 3 милијарде јена у истом периоду претходне године, од чега отпада на државу 1,5 милијарди према 1,7 милијарди јена, покрајине 149 мил. према 69 мил. банке 229 према 155 мил. индустрију 523 мил. према 220 мил. и емисију акција 967 мил. према 890 мил. јена. У емисији акција води машинска индустрија, а обвезница: железнице, електрична индустрија, хемиска и метална.