Narodno blagostanje

Страна 730 Tursku, unapredivale do sada proizvodnju pamuka u prvom redu, da potrebu domaćih fabrika pokriju po mogućnosti sopstvenom proizvodnjom. Dalji cili je proširiti proizvodnju

' sirOVOg paniuka toliko da se njome uz odgovarajuće proši„renje industrije konačno pokrije potreba i u gotovim pa· mučnim proizvodima, i time se postigne puna autarkija na ·pamučnom sektoru. Osim Mađarske, koja do sada nema sopstvene proizvodnja pamuka, najdalje su od nje ioš Jugoslavija i Rumunija, dok će Bugarska i Grčka barem po količini uskoro dostići prvi stepen. Tek kad pređu ovaj stepen, može se računati sa oslobođenjem viškova proizvodnje za iz· Voz barem dok proširenje kapaciteta domaćih predionica zaostaje za porastom proizvodnje pamuka. Prema tome 'sVen·tualni izvozni viškovi mogu opet-brzo da iščeznu čim зе ргоširi nacionalna tekstilna privreda. Pošto će potreba biti poRkrivena po kvantitetu ne i po kvalitetu za gički i bugarski izvoz bile bi spremne samo slabije sorte. Svako pobolišanje kvaliteta izazvaće povećanje kupovanja od strane domaće tekstilne industrije. Jedino Turska čini u ovom pogledu izuzetak, ali: slabiji kvalitet (kratka vlakna i nečistoća) je karakteri· stika -celokupn2 proizvodnje pamuka jugoistočne Evrope. U svim tim zamliama država daje premije i određuje cene pa·'muka,·-pošto :su troškovi proizvodnje visoki i pošto ona namerava da favorizuje prelaz poljoprivrede na intenzivnije kulture. Položai u koji je rat doveo neutralne iugoistočne zemlje još će pojačati ova nastojanja. Stoga treba računati sa forsiranim proširenjem proizvodnie i pojačanim merama za podizanje kvalitzta.

| "| . Uništavajuća Kritika nasta„хе srednjih poljoprivrednih Škola od strane estručnjaka

Kod nas se već odavno govori o potrebi reforme poljoprivrednih škola. Ove godine imali smo prilike da čitamo u dnevnoj štampi niz mišljenja po tom pitanju; ali nigde nije iznesena tako oštra kritika poljoprivrednih škola kao u člancima g.g. ing. Milosavljevića Branislava i Niketića Mil. u Agronomskom glasniku br. 10/39. Mi ćemo se ukratko озутћи па пји.

Uspzh svake škole zavisi od nastavnog programa, kvaliteta nastavnika i materijalnih sretstava. Svakako da i druge okolnosti imaju uticaja ali su ova tri usicva osnovna. Kod na·ših poljoprivrednih škola nijedan nije ispunjen.

Čovek mora da se zaprepasti kad čuje kakav je kvalitet nastavnika i pod kakvim uslovima rade. Dve trećine imaju samo srednješkolsku spremu, ostalo su suplenti. Veliki deo jesu honorarni kojima је nastava u tim školama зрогедпс 7а'nimanje. U nekim školama samo su direktori sa fakultetskom “spremom. Nastavnici moraju da rukovode tehničkim izvršenjem svih poslova svoje grane; oni moraju na pr. da prisustvuiu kcpanju kukuruza ne samo kad učenici uče nego i kad nadničari rade, nadziru ishranu stoke i odgovorni su da školsko imanje bude na vreme i dobro obrađeno, ier od toga Zavisi god:šnja ocena, a od ove grupa i karijera. U praksi lo znači 18 sati dnevnog rada. Jasno da ovakav nastavnik nema vremena za rad u Školi. Zatrpan praktičnim poslovima i 'brigama oko napredovanja u službi, što je razumljivo kod Svakog čoveka, on mora svoju nastavničku dužnost da zan2mari i da je smatra sporednim zanimanjem.

Ni sa nastavnim programom ne stoji bolje. Glavni predmet je nauka o poljoprivrednom gazdovanju. Udžbenici su iz-

= ===

| е НАРОДНО БЛАГО СТАЊЕ

rađani prema stranim, koji ne odgovaraju našim prilikama. Predmeta ima mnogo tako da su. učenici preopterećeni. Pošto su imanja velika, a škcle nemaju dovoljno kredita, njihova obrada zavisi od даске гадпе snage, Zbog toga prekid predavanja traje 3—41/» meseca, a za ostalo vreme nastavni program svrši se na brzu ruku. Podela rada je pogrššna. Nema harmonije između prakse i teorije. Učenici ne mogu da pređu u praksi sve grane. Ima slučajeva da neki provedu sve školovanje u rastilu, a drugi u štali a ostale poslove i:ne vide. Očigledno је da to nije nikakva specijalizacija i. da se ti učenici tako pretvaraju u nadničare.

G. Niketić je pokrenuo još pitanje socijalnog sastava učenika. Po njegovom mišljenju u poljoprivrednim školama ima prevelik broj učenika iz grada i sirotinje sa sela. Prvi neće nikada ići na selo nego će tražiti državnu ili samoupravnu službu, a drugi nemaju zamlje i neće imati gde da 'DFimene svoje znanje. |

Како vidimo iz te kritike stručnjaka naše poljoprivredne šhole ne valjaju. Uzrok tome leži u prvom redu u nedovoljnoj brizi koja im se ukazuje od nadležnih. Ali:to nije sve. Postoje i drugi uzroci. Mi smo već pisali o. problemu prenaseljenosti sela kod nas i načinu пјегомов · гебепја. · Pošto nema dovolino zemlje suvišak radne snage na selu. traži da se plasira na drugoj strani. To isto čini i gradska sirotinja koja nastoji da sa preko poljoprivrednih škola zaposli bilo u polioprivredi bilo u državnoj ili samoupravnoj službi. Odatle potiče navala siromašne dece u te škole i nešrazmera između gradske i seoske, o čemu piše g. Nikatić. Ево несена је уредба по којој градови Београд, Загреб и Љубљана могу да врше емисије дугорочних зајмова на

—-"—_"_—__ домаћем тржишту капитала да тако набаве средства за финансирање својих инвестиција. Обвезнице ових зајмова котираће на берзи. Оне се могу да примају за кауцију при општинским набавкама, и да купују за пупилне масе. Градске штедионице и пензионе установе могу употребљавати ове обвезнице за улагање по S 6 Уредбе о образовању пословних резерви, код новчаних завода. Обвезнице и купони ових зајмова ослобођени су свих садашњих и будућих пореза.

Градске општине су досада могле да закључују дугорочне зајмове само у иностранству или код Државне хипотекарне банке. На иностранство сада не могу да рачунају, а ДХБ није могла да удовољи свим потребама. Преостало је да се апелује на домаће тржиште капитала. Да би се оно зинтересовало обвезнице су у многом изједнапене државним хартијама од вредности. Овом Уредбом решена је правна претпоставка емисија општинских зајмова у земљи. Међутим, проблем није никад лежао у том, него на тржишту капитала. Према ситуацији на њему мали су изгледи да би градске општине могле да дођу до средстава која су им потребна.

и ен првенац ни „Народном Благостаеању“ потребан је коректор

И градови се спремају на тржиште капитала

e — ==