Narodno blagostanje

– 16, Изарт 1940. ____

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ a

— Engleska vlada podnela je paršamentu prždlog zakona o odobrenju kredita od 700 mil:+ funti sterliniga koji će “utrošiti na potrebe mornarice, vojske, vazduhoplovstva, mini'starstva za snabdevanje, za Održanje javne bezbednosti i druge ciljeve za uspešno vođenje rata. Ovo ja drugi kredit od početka rata. Prvi je izglasan u septembru 1989 u iznosu od 500 mil.

= У Швајцарској је расписан унутрашњи зајам за народну одбрану од 200 мил. франака. Камата износи за прве три године 3,5% а доцнијих 6 г. 4%, али је влада задржала право да после 7 г. зајам у потпуности исплати. Обвезнице зајма могу се употребити за плаћање пореза на имовину и то само у висини од 50% износа пореза.

— Министар финансија одлучио је да пооштри контролу над оним предузећима и установама које су према уредби биле обавезне да пласирају пословне резерве У државне хартије од вредности. Исто тако направиће се списак оних фирми које су уписале 6% зајам за Јавне радове и земаљску одбрану а на то према уредби нису биле обавезне.

НОВЧАРСТВО

— Vlada Južne Rodezij» povisila je cenu zlata od 150 šilinga na 152 šilinga po unmci zbog porasta troškova proizvodnje. Prošle godine proizvedena je u Južnoj Rodeziji rekordna količina zlata u vrednosti od 6,22 mil. funti sterlinga.

— Udruženje imalaca stranih obveznica u Londonu izdalo je saopštenje da su završeni pregovori sa vladom Brazilije u ponovnom preuzimanju kamatne službe po inostranim dugovima. Vlada je već propisala uredbu sa zakonskom snagom. Sporazum koji je baziran na Aranhinom planu sklopljen je na 4 godine. Predviđeno je plaćanje samo jednog dela kamate. Procenat je različit prema vrsti zajma i kreće se između 13 i 5000.

— Prema novom zavedenom deviznom režimu u Rumuniji potpuno se ukida slobodna trgovina devizama. Sve se

devize moraju prodati Narodnoj banci u roku od 45 dana.”

Kod ovoga obaveznog ustupa deviza dosadašnja premija od 38%/ povišena je na 80%. Do ukidanja sistema slobodne trgo-

je zbog velikog dispariteta kurszva između zvaničnih deviza i deviza u slobodnom prometu.

САОБРАЋАЈ — U januaru 1940 g. ušlo je u naše luke 384 italijanska broda sa tonažom od 180.557, 32.841 tonu manje nego u de-

cembru. Celokupan promet u lukama smanjio se za 28,96 ;

prema januaru 1939 g. a prema decembru za 10,6%. Do ovoga smanjenja prometa u našim lukama došlo je zbog sve veće

upotrebe kako naših tako i stranih brodova za pruge koje

ne dotiču našu obalu. Do smanjenja prometa došlo je naročito u splitskoi, dubrovačkoj i šibeničkoj luci, dok je promet na Sušaku ostao nepromenjen. Sa jugoslovenskom zastavom

ušlo je u dalmatinske luke 5.512 brodova od ukupno ušlih

brodova 5.934 što znači da se celokupni pomorski saobraćaj obavljao najvećim delom sa jugoslovenskim brodovima. — Немачка је упутила у Варну 120 вагона цистерни

за утовар руског петролеума. Према споразуму са Бугар:.

ском Немци ће подићи у Варни и Рушчуку велике резер-

воаре за смештаје руског петролеума који ће се у Бугар-

ске луке довозити бродовима а одатле транспортовати · железницом и Дунавом за Немачку.

__— Грчка је посебним декретом завела обавезно оси- ; гурање од ратног ризика за посаду свих грчких трговач- |

ких бродова од: ! марта 0. Г. а конференцији _ свих

_ НАРОДНО. БЛАГОСТАЊЕ _

дунавских паробродар- · ских друштава одлучено је да се повећају тарифе- У ду. _

__Crpama 111

навском речном саобраћају. До ове одлуке дошло је услед

све веће важности Дунава у саобраћају између Средње

Европе, истока и југоистока услед чега је дошло до по. мањкања шлепова. — У смислу закључака ове конференције, Југословенска речна пловидба повисила је од ! мар. та о. г. за 20% подвозне ставове у унутрашњем саобраћају у Тарифама П и Ш делу као и у тарифама за 1987

"воз дрва и дрвене грађе.

РАТ И ПРИВРЕДА — Francuski ministar finansija izjavio је medavno u

· senatu da Francuska ima da izvrši prelaz iz liberalne privrede

u ratnu. Treba da se razvije proizvodnja ne sanio za rat nego

·1 za izvoz. Vođeni su trgovinski pregovori sa 15 država. Ve-

like teškoće bile su u pregovorima sa Velikom Britanijom. Sporazum Reno-Sajmon ih je uklonio i postoji opravdana паda da će međusobna razmema proizvoda nadmašiti predratni opseg. Spremljen je opšti plan uvoza. Uprošćene su formalnosti za dobiianje odobrenja za izvoz. Specijalna pažnja je posvećena izvozu onih artikala koji su uvezeni samo ZDbOg prerade. Izvozna politika u zajednici sa Velikom Britanijom

· je samo začetak izgradnje ekonomske politike posle rata.

— Ministarski savet propisao je uredbu o nabavci avionskog i drugog ratnog materijala iz inostranstva izuzetno od zakona o državnom računovodstvu.

КОЊУНКТУРА — U Engleskoj polovinom februara o. g. bilo Je 1,5 ти.

nezaposlenih za 390.000 manje nego u isto Yreme 1939. Hladno · vreme i sneg sprečavali su radove na polju inače bi se broj

nezaposlenih još više smanjio. Broj zaposlenih u upoređenju sa 1939 je porastao u svim granama osim građevine, a naročito u pamučnoj industriji, detalinoj trgovini, rudarstvu i mašinskoj industriji. · | — Slovenačka privržda u januaru 1940 pokazuje znatno opadanje broja zaposlenih prema stanju u decembru 1939 a prema januaru neznatan porast. Kod Suzora u Ljubljani bilo je osigurano 89.944 radnika i nameštenika, za 9.133 manje nego u decembru. Pad je najvećim delom sezonskog karakte-

" та, što se vidi po granama kod kojih je zabeležen, i iznosio vine devizama koji je bio zaveden u septembru 1939 g. došlo ' gradnja 2.189, šumsko-pilanske 1.074 i industriie kamena i

je kod gradnja nad zemliom 3.060, železnica, puteva i vodo-

zemlje 1.038. Ali je broj zaposlenih opao i kod drugih mese-

· zonskih grana kao kod tekstilne za 509, prerade koža 1 пје-

nih surogata za 303, trgovine za 115 i industrije hrane i pića

"та 103.

ИЗ ПОСЛОВНОГ СВЕТА

ЗБОРОВИ АКЦИОНАРСКИХ ДРУШТАВА 16 март — Текстилна индустрија Милан Поли У

' Забоку д. д. Загреб (редован).

17 март == Млинско д. д. Сл. Пожега (редован). Блацка привредна банка Блаце (редован). — Привредна банка д. д. Пашићево (редован). — Тргопромет д. д, Сл. Пожега (редован),

21 март — Међународна банка д. д. Загреб (редо-

ван). — Индустрија месних производа д. д. Запрешић (ре“ _ дован). _

23 Mapr — „3SpBeuaH” индустријско предузеће за прераду дрвета Кос. Митровица (ванредан).

24 март — Српска штедионица д. д. Осијек (редован). — Народна кредитна задруга д. д. Товарник (релован). 25 март = Српска народна штедионица д. д. Земун

. (редован). — Зелинска дионичка штеднона Св, Иван Зелина (редован). — Хрватска штедиона д. д. Суња (редо-

ван), — Костајничка штедиона д. д, Костајница (редован),