Narodno blagostanje

Страна 232 __- ________- НАРОДНО 58,6 mil. din. Prihod od mohepola takodje je podbacio. Izуезап део чтапјепог рпћода од smanjenja cena petroleuma i soli nađoknadjen je izvesnim - povećanjem prihoda od potrošnje duvana. Kod državne“ privrede 'Đovećanje prema pred vidianju pokazuju jedino Žželezniez koje st ovoga puta, usled Vanrednih prilika koje vladaju od septembra, imal» veći Dromet pa prema tome i prihod. Rečni promet znatno je opao usled smanjenog izvoza, naročito žitarica. Prihod od pošta, uprkos sistematskom povećavanju taksa, manji je od predvidjanja za čitavih 86 mil. din. Šume i rudnici, uprkos visokoj koniunkturi, podbacili su i to: prvi za 58, a drugi za 40 mil. dinara.

Prema odgovarajućem periodu u 1938/39 povaćali su se sledeći prihodi: od neposrednih poreza za 187,7, posrednih poreza za 117,0, državne privrede za 205,4, odnosno od železnica za 185,83 i pošta 19,5, a opali od UO та 21,6, šuma 17,5 i rudnika 59,4 mil. -din.

Rashodi u istom periodu izneli su 10.856,0 mil. din. Ti. za čitavih S00 mil. din ili 6,9% manje od predvidjianja. Na lične izdatke utrošeno je 5.082 mil. din. ili 46,0%, dok su matetijalni rashodi bili predvidjeni sa 6.575,8 mil. din. a izvršeni za 5.631 mil. din. i na dugu za 218,9 mil. din. tj. za ukupno din. 5.850,1 mil. din. ili 88,9% tj. 11,1% тапје od predvidjanja.

Budžetski suficit na koncu 11 meseca iznosi 789,5 mil. din. Madjutim da su izvršeni svi predvidjeni materijalni rashodi onda bi Dokazani suficit bio nedovoljan za njihovo роHriće. · Српско земљорадничко задру-

гарство постепено се повећава не само по броју задруга и чланова него и по опсегу послова. Извештаји Главне земљорадничке набављачке и Главне сточарске задруге показују да се линија успона продужила и у прошлој години,

Главна набављачка задруга је навршила 10 година свог рада. Од оснивања 1999 године када је имала 130 учлањених задруга, њихов број се повећао на 1579. Према томе код ње је учлањено 87, набављачких задруга чланица Главног савеза српских земљорадничких задруга. За исто време број удела се повећао од 286 са 137.564 дин. на 3074 са 2,6 мил. дин. Нарочито последњих година број задруга се повећао тако да се просечно оснује годишње око 100 задруга, што значи да пољопривредници увиђају корисност тих установа. Засада је њихова улога у снабдевању села робом мала у упоређењу са огромним куповинама преко трговаца. То се јасно види из следећих цифара. 1939 укупна сума продаје износила је 88,83 мил. дин. за 11,5 мил. више него 1938, а за 10 година 407,5 мил. дин. Важно је за ову задругу питање новчаних средстава за куповину робе. Однос између сопствених и туђих средстава постепено се поправља у корист првих. Прошле године прва су износила 4,1 мил. а друга 22,7 мил. дин. или 1:5/;, док је тај однос пре 10 година био 1:31. Кредитирање задруга све до почетка рата било је релативно знатно. Укупно је 1939 било подељено робе на кредит у вредности од 10,5 мил. дин, Рат је учинио да је задруга јако ограничила давање робе на кредит и да је тражила наплату доспелих кредита. До краја 19839 задруге чланице су исплатиле око 3 мил. дин. тако да целокупни дуг износи 7,8 мил. дин. Чиста уштеда лане је била 1,15 мил, за 10 година 3,9 мил. дин.

И Главна сточарска задруга имала је лане релативно повољну годину. Извоз стоке услед јаке тражње је знатно повећан па је и њено учешће порасло. Свега је извезла стоке 92,8 мил, за 32,1 мил. више него 1988. У исто време задружна кланица у Запрешићу извезла је сво-

Повољан развој земљорадничког задругарства у 1939 год.

БЛАГОСТАЊЕ _- Бр. 15 јих производа у вредности од 396 мил. тако, да је целокупни задружни извоз стоке и сточних производа износио 132,5 мил. Кад ту цифру упоредимо -са оном целе земље у износу од 1.595 мил. дин. видимо да на српско задругарство не отпада нити '/:о целокупног државног извоза. Али маколико, да је тај удео још увек мали, улога ове задруге не сме да -се потцени. Она је и досада имала извесног утицја на цену коју сељак добије за продану стоку, а са појачањем пословања и повећањем мреже сточарских задруга тај ће се утицај без сумње повећати. 1989 -она је плаћала просечно за говеда 6,22 дин. по кг. (1938: 6,68 дин.) и за свиње 9,09 (9,60), док су просечне цене према подацима · Завода за унапређење спољне трговине у земљи биле 5,25 дин. (5,59) односно 8,15 (8,14) дин. Резулгат тога је да се број задруга чланица стално повећава. 1939 их је било 315 према 233 1938 и 31 1934. Рад на селекцији стоке и организовању ветеринарске службе још је у лочецима. До краја 1939 свега 83 задруге чланице основале су ветеринарске одељке.

U našoi kontroli cena nije bio nedostatak u samim merama koje je zakon predvideo, nego i u tome šio propisi nisu Važilđi ха celu zemlju jednako. Kad je donesena Uredba o suzbijanju skupoće i nesavesne spekulacije, sa hrvatske strane službeno je rečeno da ona ne važi za ftaeritoriju banovine Hrvatske. Tu je oživljena jedna stara uredba iz 1921 godine. Uredba o kontroli cena od i4 februara 1940 takođe nije priznata u banovini, pa đa su zakonski propisi bili naibolji, kontrola cena nije mogla da uspe, čim se na jednom delu državne teritorije ne primenjuju Dpropisi. Mi smo pretpostavljali da osim razloga nadležnosti ima i drugih što uredba nije prihvaćena. Zato smo sa interasom očekivali kakve će propise sadržavati uredba banovine Hrvatske o kontroli cena, za koju se odavna govorilo da ie gOtova. Međutim, to je gotovo od reči do reči uredba o kontroli cena koja je donesena za ostalu zemlju 14 februara 0. g. [dentični su članovi 1. obeju uredaba, članovi 2, 8, 4 su u hrvatskoj uredbi članovi 5, 6, 7, član 6 identičan je u hrvatskoj uredbi sa članom 3. Razlikuju se samo oni članovi u kojima se propisuje kako će biti sastavljena tela za kontrolu cena.

U Hrvatskoj će za određivanje i nadzor cena biti osnovana oblasna nadzorništva u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Dubrovniku. Kod Odjela za obrt i industriju i trgovinu obrazuje se Ured za nadzor cena, a na njegovom čelu stoji poverenik koga postavlja ban. Treće telo je Bansko povjereništvo za nadzor cena, u koje ulaze pretstavnici pojedinih odjela. Dakle organizacija je stvorena po uzoru one koja je predviđena po uredbi ministarstva za trgovinu i industriju. Jedina novost u ovoj uredbi prema ministarskoi je da će maksimalne cene Važiti i u prodaji na kradit, s pravom da se zaračunaju kamate, čiju će visinu odrediti Bansko poyviereništvo.

Mi smo pisali povodom uredbe od 14 februara. Sa tom uredbom dobili smo dva režima cena, slobodne, čije se kretanje pokušava da kontroliše indirektno, suzbiianjem izvesnih spekulativnih radnja. Za artikle čije su cene došle pod uredbu od 14 imamo drugi režim, da vlasti propisuju maksimalne cene, koje se mogu menjati samo po odobrenju nadležnih OTgana. Tih artikala ima 25, i sada je i Banska vlast proglasila da se i njena uredba odnosi na tih 25 artikala.

Prema tome efekat je isti kao da je Banska vlast odmah prihvatila ministarsku uredbu od 14 februara. Međutim, idantično zakonodavstvo ne znači i identičnu praksu. Istina, cene u caloj zemlji ne mogu nikad da budu jednake, i pod uredbama biće i dalje tako, jer su pojedine banovinske uprave kompetentne za određivanje cena u svojoj teritoriji. Ali zato

Federacija kao smetnja politici cena