Narodno blagostanje

Страна 518

Obrnuto je u ovoj nedelji 7,2 miliona prema 3,4 u ргоšloi. Skok iznosi više od 100% prema prethodnoi nedelji, a glavno povećanje otpada na Ratnu štetu: od 0,91 miliona dinara na 3,55 milina. Uvek je u momentima depresije Šteta u velikom pokretu, iako je to već odavno klasiran papir. I suviše ga mnogo ima u narodu, preko 4 milijarde nominalno, pa je sasvim pojamno da se u uzbudljivim momentima pojavi toga papira u vrednosti mnogo više nego drugih. Njega ima u opticaju više nego svih ostalih papira zajedno. To pak daje lažnu sliku pozicije toga papira u momentima depresije, jer ako u tim momentima nema tražnje, onda je svakako naiveći pad kod onog papira koji se najviše nudi, a to je Ratna šteta. Kao što ona prethodi uvek u hosi tako. mora da prethodi i u besi.

Interesanta je stvar da je ovoga puta pritisak bio mnogo veći kod Begluka nego kod Dalmatinaca. Obrnuto je Begluka skoro 1,5 miliona dinara prema 0,7 miliona kod Dalmatinaca. Nameće se pitanje otkud ova razlika u pritisku kod ova dva papira kad je normalno pritisak mnogo veći kod Dalmatinaca. Mi to ovako obiašnjavamo: Dalmatinci su u ponudi već dva meseca u tome obimu, da je apsorbovano sve ono što je bilo za prodaju i da je konsumiran pad kurseva. Dalmatinci su doterali u ovoj nedelji do kursa od 60 što daje rentu od punih 10%. Begluci su bili relativno u čvrstim rukama, ali ne definitivno klasirani, tako da su te plašliive ruke u momentima depresije gledale da izbace robu. Otuda ie obrt kod Begluka 100%e veći od onoga kod Dalmatinaca. Kođ Narodne banke obrt je bio 767.000 Din. Dapresija je dohvatila i neke imaoce Narodne banke, ali kako je ležala na pijaci već velika tražnja to ja kurs ostao nepromenjen.

Mi smatramo da ie ova nedelja od istoriskog značaja za tržište državnih hartila od vrednosti. Posle više godina doterao je državni papir ponova na tako nizak nivo da daija rentu od 10%. U prkos ogromnim emisijama državnih hartija mi smo davno bili izišli iz toga nivoa. Za razmišljanje je i za brigu za merodavne faktore ovaj istoriski momenat tržišta državnih hartija.

Rekosmo da je bila mala ratna psihoza; ona je obuhvatila u glavnom berzijance i jedan mali broj ljudi koji nisu daleko od berze. Kod Ratne štete na primer glavni obrt čine dva-tri paketa. Ali bi besa bila mnogo manja da psihoza nije zatekla duhove u zabrinutom stanju zbog sistematskog opadanja kurseva Dalmatinaca i ostalih papira koje su oni vukli za sobom.

Što se tiče· uzroka ratnz psihoze on je, po našem mišljenju, dvojak. Jedan deo berzijanaca i ljudi koji stoje pod njihovim uticailem moraju da oplaču svaki važniji događaj u svetu. Sutra da bukne rat između Rusije i Japana, taj mali broj će opet da prodaje papire. Ovde je uzrok bila nemačka ofanziva. Drugi uzrok leži u događajima u Jugoslaviji. Među našom beogradskom gospodom ima ljudi iz kojih zrači ratna psihoza. Oni sami sobom i svojim delima utiču pesimistički na duhove. Ima ljudi koji su se odavno iselili iz Beograda, ili koji su uzeli pod zakup kuće, vile, sobe po najudaljenijim krajevima Srbije. Ima liudi koji su odavno »spasli« svoje skupocene nameštaje i svoje vrednosti iz »ugroženog« Beograda. To su ljudi za koje se smatra da znaju nešto više nego obični smrtni. Zatim su došle i uzbudljive novinarske- vesti najzad izvesne mere predostrožnosti. Sve to zajedno proizvelo ie kod nekih ljudi utisak da se ipak neće proći, a da Jugoslavija ne dođe u ratni zaplet. Vrlo je mali broj tih ljudi. Još je manji broji onih koji su nudili papire na berzi; ali pri osustvu svake tražnje, a to nije nikakvo čudo u ovom momeniu, mogu da se poremete kursevi.

Mi imamo utisak da ie sa psihozom svršeno u četvrtak

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 20

16 o. m. i da je vrlo verovatno da će već 17 kursevi poći na više.

DEVIZNO TRŽIŠTE

Poslednii događaji na zapadnom ratištu imali su sudbonosan značai za devizno tržište. Na svetskim berzama, a one se mogu da izbroje na prste, ne notiraju više holandska, belgiska, norveška ni švedska valuta. Pa i engleska funta i francuski franak ne kotiraiu svakog dana na ciriškoj berzi

'i otud je kursna lista izveštaina2 nedelie gotovo prazna. Ostale

su još samo dve slobodne valute, dolar i švajcarski franak. Amsterdam je bio dugo vremema glavno tržište u slobodnoi funti. Sada je ostao samo Niujork i po kretanju tog kursa može se pratiti američka reakcija na poslednje događaje. Na vest da je nemačka vojska provalila u Holandiju i Belgiju slobodni kurs funte pao je na 3,18. Nemamo još podataka o kursu pošle kapitulacije holandske voiske, ali reakcija bi mogla da bude jača nego na vest o upadu nemačke vojske, zato što je razvoj ratnih događaja presudan za kretanje kurseva uopšte. Po funtu on nije povolian, zato što se pretpostavlja da Di Holandija i Belgija mogle da postanu baze za avionsku akciju protiv Engleske.

Kurs nemačke marke ostao je nepromenjen, ali grčki bonovi popuštaju naglo. Nije razlog tome samo nov mačin plaćanja između nas i Grčke, nego i uznemirenost Која зе osetila na Balkanu. Zbog ogromne neizvesnosti šta bi moglo da se dogodi, posed u slobodnim devizama osim u dolarima i u klirinškim izuzevši marku ne ceni se više.

Slob. +

Slobodno tržište 10-V 28,%o0 13-V 14-V |5-V IG-=V Lonđon — — | 175.72 | Pariz = —— 99.57 Njujork 55... —— — Б5 55 —

Ženeva — = 123318 12398.18 Amsterdam —__— — —— НЕ |

Brisel ===> ______ = = Privatni kliring:

Berlin 1480— „—— 1480.— 1480.— 1480.— 1480.Grčki bonovi 27.95 — 28.50 28.50 28.95 Sofija == —— === = —— Milano 99838 —— 998.38 „29838 298.38 228.38

I na obrtu osetio se uticai poslednjih događaja. Rađeno je samo u dolaru, švajcarskom franku i funti sterlinga, a u belgijskom franku samo prvog dana izveštaine nedelje. Obrt ie izneo 28,1 mil. od toga otpada na nemačke marke 15.912 hili., dolare 6.299 hili., švajcarske franke 8.498 hili. „belgiske franke 94 hilj., i grčke bonove 1.633 hili. Devize su dodi u iznosu od 25,61" до 46,54% i i

Робно тржиште

Пшеница. — Заоштравање рата у Европи, које је за кратко време отклонило са тржишта четири добра купца, изазвало је извесну пометњу на прекоморским тржиштима. Престала је свака шпекулација. Моментано ситуација у Европи је таква да се не може упутити ни један брод. Сасвим природно да је такво стање морало да изазове пад курсева. За сада на догађаје у Европи највише је реагирао Буенос Дирес чији су курсеви осетно попустили без обзира на то што Аргентина овога пута има ванредно рђаву жетву. Последњих недеља, као што смо саопштили у прошлом извештају, Аргентина је продавала велике ко: личине у Европи настојећи да се ослободи преосталог извозног вишка из прошле жетве и што више складишног простора ослободи за смештај кукуруза. Сада су међутим те могућности добрим делом престале нарочито искључе