Narodno blagostanje

1. јуни 1940. НАРОДНО

БЛАГОСТАЊЕ Страна 547

ra, ako se donese dokaz da će biti upotrebljeni za putovanja ili druga lične potrebe. Argentinska vlada je donela slične mere za navedene depozite.

— Gospodarskoi slozi u Zagrebu odobrila је Privilegovana agrarna banka kredit od 20 miliona dinara.

—Munjevit rat iznenadio ie američke imaoce hartiia od vrednosti, iako se računalo da Holandija i Belgija neće moći dugo izdržati, ako dođe do munijevitog rata. Zato je došlo do jače ponude hartija od vrednosti, specijalno industriskih papira, koje su nudili Evropejci, koji su zbog događaja u zapadnoi Evropi ostali bez prihoda, ili su ih nudili 'berzanski posrednici koji su izgubili vezu sa svojim kliientima i nisu hteli da uzmu rizik na sebe. Treći razvoj ponude bilo je nepoverenje u ratnu konjunkturu, jer ranije nisu došle velike porudžbine iz Evrope, a sada je još veća nčeizvesnost u pogledu tih porudžbina. Trebalo bi da one budu naglo izvršene i ako budu dostavliene, a za to bi bilo potrebno da se kapacitet proizvodnje poveća za 2 1 8 рша. Tajms javlja iz Niujorka da i sada, kao i 1917, industriialci preceniuiu svoi kapital.

SAOBRAĆAJ

—- Уводе се нови товарни листови за бронзану робу, који ће бити двоструко скупљи од старих.

—- »Frankfurter Zeitung« piše da će Saveznicima (геbati brodova za 92—3 mil. brutoregistarskih tona više nego dosada da bi mogli održati uvoz na dosadašnioj visini preko luka koje nisu ugrožene napredovanjem Nemaca u Norveškoj i na zapadu. Za Englesku će biti naročito teška blokada kanala i Temse, pošto preko londonske luke ulazi !/a celokupnog uvoza, pa i u slučaju da uspe da se taj UVOZ prebaci na zapadne luke, neizbežna su zadocnjavanja 2005 preopterećenosti tih luka. Za Francusku biće osetan gubitak železnih i ugljenih rudnika u krajevima okupiranim od Nemaca.

— Putnički brodovi Jadranske plovidbe »Jugoslavija«, »Prestolonaslednik Petar« i »Karađorđe« koji su ranije u ovo doba vršili putničko-turistički saobraćai obalom našeg primorja, sada se nalaze izvan saobraćaja.

— Pomorski transportni troškovi za izvoz robe u Francusku plaćaće se slobodnim devizama.

POLOŽAJ RADNIKA

— Između pretstavnika rudnika Montanija a. d. u Zajači kod Loznice i radnika koji su bili u štrajku došlo je do zakliučenia kolektivnog ugovora.

-_ Preduzeće »Vistad« a. d. u Bariču kod Umke zaključilo je kolektivni ugovor sa radnicima koji su se nalazili u štrajku.

-— Posle šestonedelinog štraika u fabrici Rogožarski i u ostalim aeronautičkim preduzećima u Beogradu, šef inspekcije rada pri Ministarstvu socijalne politike pozvao je Opunomoćene prestavnike radnika da dođu na konferenciju i dogovor radi stupanja na posao. |

— После споразума од децембра месеца пр. год. између Савеза приватних намештеника у Загребу са послодавцима, по коме су намештеници добили 20% повишице као додатак на скупоћу, Савез и сада тражи повећање овог додатка услед наглог скока цена.

— Na inicijativu Saveza građevinskih radnika URS-a došlo ie do povećania nadnica građevinskim radnicima i zakliučenia kolektivnih ugovora u Novom Sadu, Pančevu, Melencima, Petrovgradu, Somboru, Senti i Vršcu. U Beogradu se vodi takođe akcija za povećanje nadnica.

— 800 радника запослених на изградњи пута Сушак — Нови ступило је у штрајк.

— Gradevinski radnici iz Ljiubliane, posle petomesečnih neuspelih pregovora sa poslodavcima, stupili su u štrajk.

— Delegacija monopolskih radnika i radnica posetila ie direktora uprava monopola radi pobolišanja svoga položaja. Obećano je da će im se izaći u susret.

— Ликвидиран је штрајк обућарских радника у Загребу, пошто су послодавци пристали на 10% додатка на скупоћу, који су радници поставили као свој захтев.

RAT I PRIVREDA

— Nemačka voina uprava u okupiranim krajevima Holandije, Belgiie i Luksenburga osnovala je državne kreditne blagajne, koje su ovlašćene da izdaju bonove od 50, 20, 5, 2, 1 i 0.50 Rm kao zakonska platežna sredstva. Ovih dana je određen obračunski kurs za razmenu belgijskog 1 Шкзепђигškog franka i holandske forinte za te bonove. Za holandsku forintu on će iznositi 1.50 Rm a za belgijski i luksenburški 'franak 0.10 Rm. Ovi kursevi važe za plaćania u gotovu. Za obračunska plaćanja iz robnog saobraćaia važiće kursevi berlinske berze.

— Francuska vlada donela je nekoliko uredaba o pojačanju proizvodnje u ratnoj industriji. U svim preduzećima kojia rade za vojsku, u prvom redu u fabrikama produženo je radno vreme na 12 časova dnevno. Kao kompenzacija za to radnicima su povećane nadnice za 40%. Vlada želi da razviie proizvodnju do maksimuma u fabrikama koje se malaze daleko iza fronta. U isto vreme je naredila da se ubrza izgradnia fabričkih zgrada u jugozapadnoj Francuskoj u koje će se smestiti mašine ratnih preduzeća prenete iz Elzasa i Lotiringena. KONJUNKTURA

— Česko-Moravska Narodna banka ističe u svom izveštaju za prvo tromesečje 1940 da je novčano tržište likvidno. Kod uloga na štednju nema znatnijih promena prema stanju krajem 1939. Cene u detalinoj trgovini su se nešto podigle. Stanje poljoprivrednih useva je dosta dobro. Oni u brdskim krajevima su bolje izdržali zimu nego u dolini. Ove godine je više zasejano šećerne i stočne repice kao i uljarica nego prošle godine. Broi zaposlenih, naročito u teškoj industriji, ie u porastu. Građevna sezona izgleda da će zaostati za onom ranijih godina, oseća se nestašica izvesnog: građevnog materijala.

U martu Ouzor u Ljubljani ie imao 97.160 članova, za 5.895 više nego u februaru a za 1.448 više nego u martu 1939. U upoređeniu sa prošlom godinom broi zaposlenih se povećao kod 9 grana a najviše kod gradnje železnica, puteva u koje su uvršćeni radovi na izgradnji utvrđenja (za 3.656), zatim kod javnog saobraćaja za 1.390, opštinskih preduzeća (za 252) i trgovine (za 264). Prema februaru 0. 2. porast je zabeležen kod svih grana osim 7, a najveći je bio kod gradnje železnica i puteva (za 2.722), gradnja nad zemljom (za 1.087), šumsko-pilanskoj industriji (za 723) i industriji kamena i zemlje (za 401). Prosečna obezbeđena nadnica je iznosila 26,15 din., za 0,93 din. više nego u martu 1939. Ukupna dnevna zarada je porasla za 197.000 din. na 2,541.000.

IZ POSLOVNOG SVETA

Trgovački registar

»Roal« pammučna industrija a. d. Beograd, upis članova upravnog odbora g.g.: Danila Nenadovića, Dragomira Pav!ovića, Marka Rosnera, Cezara Altarca, Alberta Altarca, Isidora Obradovića i Dr. Ivana Jančića. — Banatsko električno d. d. Pančevo, upis članova upravnog odbora g.g.: ing. Momčila A. Petrovića, ing. Dušana Glišića, Olafa Vikstrema, Vase