Narodno blagostanje

Страна 486

озбиљнији глас за увођењем корпоративног уређења. У Словенији има релативно више предуслова за развој класне борбе. Али стварно она се не појављује још нигде у оштрој форми. Једно с тога што је цео политички живот код нас контролисан има већ дванаест година, а друго и због закона којим се регулишу радни односи. Ако су мере за обуздавање класне борбе биле ефикасне, онда нема нарочите потребе за увођењем корпорација. Из тог разлога нико их и не предлаже.

Остаје други разлог, дириговање привредом. Али ако корпорације, које по својој конструкцији одговарају пре свега искључењу класне борбе, нису потребне, онда нема разлога да се оне образују за дириговање привредом. Као што смо видели на њих је тај делокруг пренесен када се за то показала потреба због привредне ситуације. Међутим, наша штампа предлагала је корпорације баш у циљу дириговања. Код дириговања потребно је да се узму у обзир два момента: привредна структура земље, и привредна ситуација у датом моменту, да се према њима одреди циљ који треба постићи. Према томе треба стварати и подржавати и органе дириго-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 51

вања. Место да се пође унапред од корпорација, треба поћи од стварности. Код нас се потреба за спровађањем привредног плана указала са привредном ситуацијом коју је створио рат. Свршетак рата наметнуће и решење проблема. Зато смо у претпрошлом броју писали да не треба да се жури са реформама. 'Они који су открили да страсно желе реформе, открили су и свој интерес код тога. Карактеристично је например да су корпорације свагде замишљане као средство против класне борбе, која се развила са јачањем радничког покрета, са левице. Код нас је, обратно, у прилог корпорација истицано да је потребно скресати свемоћ капитала. „Југорас" је примио тај аргуменат, јер он може да буде популаран за стицање присталица. Забележили смо раније неколико изјава политичких претставника из Загреба које су такође уперене против капитала. И ако се узме да у тој аргументацији има и мало демагошког, она ипак остаје наш спецификум, у залагању за корпоративно уређење. Или је можда тај тон убачен вешто са стране да би се лакше могао да реализује сасвим други циљ, о коме за сада нећемо да говоримо.

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

Pre nepune dve godine, na putu po zemljama jugoistočne ivrope, nemački ministar priv___ rede dr. Funk, izneo је озпоу-

ne smernice nemačke privredne politike u odnosu prema inostranstvu. Nemačka ie već tada preporučivala tešnju, plansku privrednu saradniu s ovim Zemljama, obavezujući se da liferuje industriiske proizvode i da preuzima njihove viškove proizvodnje.

Prvi pokušaj realizacije njegovog plana pretstavlia nemačko-rumunski trgovinski sporazum. On je nešto više nego što su inače obični trgovinski sporazumi. Plan je tada bio ograničen na zemlje jugoistočne Evrope s kojima Nemačka ima tesne trgovinske veze. Međutim, ni ona sama nije forsirala realizaciju toga plana, a pošto su ove zemlje imale mogućnosti da razvijaju svoju trgovinu i sa drugim zemljama, nisu ni one radile na oživotvorenju plana.

Pošto je dobio dužnost da reši problem privredne saradnje u Evropi izmenjenoj ratom, dr. Funk izneo je pre neki dan svoje poglede po tom pitanju.

Ako se uporedi njegov predlog o privrednoj saradnji od pre dve godine, sa planom kako ga je on sada izložio, vidi se da u njemu principijelno nije ništa izmenjeno, nego je samo razvijeniji i konkretniji.. Nemačka danas stoji u dominantnom privrednom položaju ne samo prema zemljama jugoistočne Evrope, nego i prema ostalim, sa malobroinim izuzetcima, specijalno prema zemljama severozapadne Evrope. To je posledica njene pobede na kontinentu i blokade. Blokada može da prestane i da se vaspostave privredni odnosi između zemalja kontinentalne Evrope i ostalog sveta. Ali kao što je Svetski rat onemogućio da se obnove potpuno privredni odnosi u svetu iz vremena 1914, tako isto svi su izgledi da ni posle ovoga rata neće moći da se obnove ni onakvi odnosi kakvi su bili do ovog rata. Evropa ne, može više da bude u onome smislu svetski privredni centar, kako je. to bila ioš do ovoga rata. Ona mora da traži nove puteve da bi izišla iz jedne vanredno teške situacije. Nemačka, kao pobednik

Euankov privredni pian

i obzirom na svoje privredne snage i organizaciju privrede, ima šanse da odigra u tom pogledu značainu ulogu. Razmena dobara između pojedinih zemalia ostaie materijalna baza privrednih odnosa, koji bi se učvršćivali povećavanjem razmene. Razmena bi se vršila između Nemačke i ostalih evropskih zemalja u kliringu, ali ne dvostranom kao došada, nego u višestranom. Nemačka bi tako dobila karakter obračunske centrale, jer se multilateralni kliring: može da obavlja samo tako, ako su sve zemlie-partneri povezane preko iedne centrale. I u liberalističkoj razmeni javliaju se takvi obračunski centri u kojima partneri drže svoja potraživanja u gotovom. Tako ie London držao zlato mnogih zemalia koje

su trgovale preko njega. U kliringu otpada zlato, a potra-

živania jednog člana klirinške zaiednice upotrebila bi se za njegovo plaćanje prema trećem, što bi se obavlialo sve putem knjiženja. Kliring bi tako bio oslobođen onih strana Које ша док је dvostran. Multilateralni kliring ima praktično isti ne. zultat po razmenu kao i kad se ona VIŠI u slobodnom deviznom režimu. Razlika je ovde u tome što otpada zlato kao rezerva plaćanja, a druga, što je klirmg ograničen na zemlje koje su vezane klirinškim ugovorom, dok je slobodni devizni promet univerzalan.

Podela rada u svetu je pretpostavka razmene dobara. Ona bi bila utvrđena sporazumima o proizvodnji onih artikala koje jedne zemljie mogu da proizvode, a druge hoće da ih UVOZE.

Plan ne predviđa carinsku uniju zemalja u multilateralnom Wliringu. Takođe i njihova valuta bi ostala. Kurs valute bi bio određen na bazi razmene dobara između pojedinih zemalja nezavisno od zlata. I sada је već kurs valuta, u bilateralnom kliringu, nezavisan od zlata i utvrđen sporazumno između Nemačke i njenih partnera. Samo bi u muhltilateralnom kliringu nemačka marka dobila ioš veći тпасај, јег 51 зе na bazi marke obračunavao kurs drugih valuta. Ovde 51 роstojala relacija između pojedinih valuta, dok u bilateralnom 'Rliringu kursevi raznih valuta su bez „relacije. Ovde se oni razvijaju na bazi dvostranog prometa dobara, dok bi se u

j

ћ i 5;