Narodno blagostanje

Страна 666 НАРОДНО носила 227 дин. месечно. Код. рудара пензионисаних по старим правилима она је знатно мања. Од целокупне суме доприноса 76%/о троши се на пензије. То је висок проценат и он се може врло лако повећати следећих година стављањем у пензију старих рудара који су стекли право на исту. OJ |

Инвалидско осигурање је било пасивно. Пасива се провлачи већ седам годниа и до сада се није могла, уклонити. Помоћ је примало 360 рудара, удова и сирочади прг-

БЛАГОСТАЊЕ Бр. 49 |

ма 328 у 1938 год. Укупни расходи су износили. 1,81 MIL, од чега је на помоћи издано 870.000 дин. |

Осигурање за случај незапослености је прошле године морало да тражи три пута дотацију из централног фонда. Разлог томе је обустава рада и редукција радника у неким рудницима; због чега је известан број рудара био без посла и тражио помоћи. Приходи од доприноса су износили 348.802 дин. а дотације преко 450:000 дин. На име потпора је подељено 461.261 дин.

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

POLJOPRIVREDA

— Аргентинска влада је одредила нарочиту комисију са задатком да проучи питање кукуруза у вези са проблемом горива. Резерва кукуруза за коју нема изгледа да ће се моћи извести износи 6 мил. т. Комисија је предложила да се заведе јединствена цена кукуруза за целу земљу да би се повећала потрошња, осим тога да се кукуруз употреби за огрев, пошто је увоз угља због отежаног саобраћаја морем опао.

— U Argentini je donesen zakon o kolonizaciji. Kolonisti će dobiti zemlju pod dosta povolinim uslovima. Prilikom naseljavanja platiće 10% vrednosti zemljišta, a ostatak u ratama kroz 30 godina. Osim toga plaćaće izvesan procenat od godišnjeg prihoda u specijalni fond iz koga će se u nerodnim godinama plaćati rate i kamate. Za kolonizaciju uzeće se samo dobro zemljište koje je blizu neke reke ili je u kraju bogatom vodenim talogom, a ne sme biti udaljeno više od 30 km od neke železničke stanice niti 400 km od velikih potrošačkih centara. Za naseljenike upotrebiće se u prvom redu državno zemljište; ukoliko ovoga ne bude dovolino eksprot prisaće se latifundije.

— Francuska vlada nastoji da poveća poljoprivrednu proizvodnju. U tom cilju je naredila prefektima da najkasniie do 1 januara 1942 daju pod zakup na 9 godina sva napuštena gazdinstva. Za prve 3 godine neće se plaćati nikakva zakupnina, a za ostalih 6 godina samo polovinu normalne. Zakupcima će država davati kredit pod povolinim uslovima na osnovu zakona o državnom kreditu za unapređenje Doljoprivrede. Osnovan je naročiti savet za preporod sela sa 24datkom da izvrši reorganizaciju polioprivrede. U tom ciliu velika poljoprivredna preduzeća treba da budu pretvorena u porodična gazdinstva, koja će biti organizovana u zadruge. Favorizovaće se osnivanje zadruga za nabavku polioprivrednih sprava, gnojiva i melioraciju zemljišta. Naročito važan zadatak saveta je da spremi reformu naslednog prava, pošto se smatra da je ono krivo za drobljenje gazdinstva.

— Утврђене су минималне откупне цене за семе уљгрица које ће бити посејане идуће године. За сто килограма банатске ситне репице 500 дин, крупне купусне репице 520, семе од сунцокрета 350, бели мак 640, сезамово семе 750, коштице од бундева 400, семе од памука 210, ланеко семе 650 и за семе од рицинуса 715 динара.

— U Švedskoj {e vrlo razvijen sistem osiguranja stoke. Samo kod Skandinavskog osiguravajućeg društva broji osigurane rogate marva iznosi 1.6 miliona komada.

— Vlada u Višiu odlučila je da utroši šesnaest mililardi franaka na unapređenie poljoprivrede u Francuskoj.

— Ovogodđišnja žetva pirinča u Kočanskom Polju, na kome je zasađeno ovom kulturom oko 2.000 hektara, izneće oko šest miliona kilograma. Međutim prema mišljenju stručnjaka prinos bi se povećao za 50% ako bi se provelo racionalno obrađivanje.

— Za melioraciju Konavovskog Рођа одођгтеп је Кгеdit od 6 miliona dinara. Radovi su već počeli.

— Услед несташице сточне хране у Финској се за ихрану коња уместо сена употребљава мешавина сламе и целулозе. Овој мешавини додаје се извесна садржина фосфора, KO и беланчевине.

INDUSTRIJA

— Талијакска влада је радила план повећања продукције челика. У току 3 године производња треба да се повећа од 2,5 на 8 до 9 мил. т., а капацитет фабрика челика на 10 мил. Т. |

— Proširena je kontrola cena i zaliha na sve vrste kože bilo domaćeg ili stranog porekla. Uvoznici, trgovci na veliko i prerađivači dužni su da svako povećanie cena kao i Dopis zaliha dostave Uredu za kontrolu cena naidalje do 25 okto-

” bra ove godine.

— Indeks proizvodnje topioničke industrije popeo se, prema podacima Narodne banke na 186, u avgustu prema 281,5 u julu i 201,2 u avgustu 1939. Povećanje indeksa treba pripisati snažnom povećanju proizvodnje siroVOg gvožđa. lako ie tražnja za ugliem bila vrlo velika proizvodnja u prvim mesecima ove godine kretala se na visini proizvodnje u martu 1939. Od jula t. g. nastupilo je oživlienje. U julu proizvedeno је 7,895 tona, a u avgustu 8,239. Povećanie se pokazalo još kod olova. Vrhunac je postignut u julu, sa 2,827 tona, a u avgustu nešto manje 2,553, dok ije prošle godine najveća Droizvodnja bila 1,270 tona u jednom mesecu. Kod sirovog bakra nema fe tendencije povećanja. U njegovoj proizvodnji ima avek velikog kolebania od meseca do meseca. Dok зе и ја nuaru penjala na 4,644 tone, u avgustu je iznosila 3,126. Kod elektrolitičnog bakra рад је znatan, ma 753 tone, dok ie ranijih meseca proizvodnia bila preko 1000 tona. Ista pojava ie i kod cinka, čila je proizvodnja nekoliko meseci bila preko 500 tona.

— Sopstvenici uglienokopa u Engleskoj rešili su da osnuju fond za davanje pomoći onim rudnicima čija je proizvodnja opala. To je maročito slučai kod onih Moji rade za izvoz. U tom ciliu kupci će imati da plate dodotak na cenu od 6 pensa po toni. у |

— EFrancuslca tekstilna industrija pre rata morala je da pokrije uvozom 90% potrebe vune, 98% pamuka i 90% svile. Ništa. mania zavisnost od inostranstva postoji i kod drugih sirovina osim kod lana. Pre rata stvorene аи velike rezerve koje omogućuju rad tekstilnoj industriji u ograničenom obimu kroz godinu i po. Osim ovih rezervi francuska industrija ie dobila izvesne količine tekstimnih vlakana iz Nemačke.

— Fabrikanti gumene obuća nastoje da im se dozvoli. ponovo izrada gumenih opanaka. U svome zahtevu oni pod-: vlače da im је dovoljno da za izradu opanaka upotrebe 90%. stare, regenerisane gume, čija se količina ceni na nekoliko stotina vagona. -