Narodno blagostanje

Страна 700 НАРОДНО

— „Америчка индустрија је толико претрпана пору: џбинама да је влада морала да нареди да војне порупбине имају предност пред свим другим. Образован је нарочити уред који има да контролише да се поруџбине изводе по утврђеном реду.

POLOŽAJ RADNIKA

— Postignut je sporazum o povišenju nadnica između Udruženja grafičkih preduzeća i Saveza grafičkih radnika u Beogradu, na osnovu koga Kvalifikovani radnici dobijaju 40 din. nedeljno na minimum a nekvalifikovani 24 din.

— Na konferenciji pretstavnika radničkih komora iz

Ljubljane, Novog Sada, Skoplja, Beograda i Sarajeva doneta je odluka o povećanju dodatka na skupoću činovnicima 1 službenicima KRadničkih komora u zemlji. Dodatak na skupoću iznosiće: 70% na platu koja ne premašuje 1200 din. mesečno, 60% na platu od 1201 do 1600 maesečno, 55% na platu od 1601 do 1800, 50% na platu od 1801 do 2000 45%, na platu od 2001 do 2200, 40% na platu od 2201 do 2500, 39% na platu od 2501 do 2600, 30% na platu od 2601 do 3000, 25% na platu od 3001 do 400 din. mesečno.

Na teiitoriji Vrbaske banovine određene su minimalne nadnice za nekvalifikovane radnike u industrijskim preduzećima, trgovačkim i zanatskim radnjama u mestima preko 5000 stanovnika. Za radnike iznad 18 god. 4 din, a ispod 18 god. 3 din. po radnom času,

— Od:ižana je anketa po pitanju nskvalifikovanih TUdara na teritoriji Moravske banovine. Udruženje vlasnika rudara zahteva da ban izmeni svoju naredbu o određvanju minimalnih nadnica po kojoj nekvalifikovani rudari primaju 4 din. pa radnom satu i predvidi nagradu od 3.60 din. S druge strane pretstavnici Radničke komore plediraju da se utvrdi minimalna nadnica sa 6 din, po radnom satu, s obzirom da je dosadašnja nadnica nedovoljna. Kako nije moglo doći do sporazuma između zaintaresovanih stranaka, to će ban doneti rešenje.

KONJUNKTURA

— Број незапослених у Холандији је знатно сма њен. У року од месец и по дана трећина незапослених нашла је посао. Остатак радника упослен је у Немачкој где су добили иста права као и немачки радници.

— У окупираном делу Француске број незапослених радника износи 1,100.000 лица. Ова цифра обухвата само раднике француске народности. Половина незапослених отпада на Париз. Највећи број незапослених отпада на металну индустрију, првенствено индустрију аутомобила.

IZ POSLOVNOG SVETA ZBOROVI AKCIONARSKIH DRUŠTAVA

1 novembar. — Osiječka tvornica kože d. d. Osijek (vanredan). 1 novembar. — Beogradsko opšte trgovačko a. d. Beo-

grad (vanredan).

2 novembar. — Teksimport d. d. Zagreb (vanredan).

2 novembar. — Sjedinjene tvornice konoplje i užarske robe d. d. Zagreb (redovan). — Finteks d. d. trgovačka kuća engleskih tkanina Zagreb (vanredan). — Mapa, tvornica listovnih kutija i mapa d. d. Zagreb (vanradan). — »Lipa mil« tvornica kuverata i konfekcija papira d. d. Zagreb (vanredan).

4 novembar. — »Olimpija« biro mašina a. d. Beograd (vanredan).

4. novembar. — Jugoslovenski fiat-automobilno prometno a. d. Beograd (vanredđan). — Ljudevit Preger krojačka dvorana d. d. Zagreb (vanredan).

6 novembar. — Prvi osječki mlin na valjke d. d. Osi-

БЛАГОСТАЊЕ pu 44

jek (vanredan). — »Kristalum« d. d. veleprodaja stakla i porсшапа Хагтеђ (уапгедап).

6 novembar. — Rekord Erdeš a. d. za бебу i industriju Novi Sad (vanredan). у -

7 novembar. — Zagrebačka dionička tvornica papira Zagreb (vanredan). 9 novembar. — Čakovečka međumurska štedionica d. d.

Čakovec (vanredan). — Čakovečka javna skladišta d. d. Čakovec (vanredan).

10 novembar. — Fabrika trikotaže i rukovica »Posavina» a. d. Beograd (vanredan).

11 novembar. — HRHudarska družba »Raki-Globoki« Selnice (vanredan). — Trgovačka banka d. d. Zagržb (vanredan).

12 novembar. — Ljudevit Marks tvornica lakova d. d. Domžale (redovan). — Čakovečki paromlin i munjara d. d. Čakovec (vanredan).

16 novembar. — Opšta privredna banka d. d. Petrovgrad (redovan). |

24 novembar. — Bujanovačka trgovačko-kraditna banka Bujanovac (redovan). — Ibarski rudnici kamenog uglja a. d. Beograd (уапгедап).

TRGOVAČKI REGISTAR

»Rurnica« a. d. Beograd upis članova upravnog odbora с. g. inž. Tome Vodstrčila, Nemanje Nikolića, Nikole Dobrovića, Jaroslava Melvarda i Vladimira Prohaske. — »Jezet« a. d. Beograd upis članova upravnog odbora g. g. inž. Borivoja Vučkovića, inž Milovana Lazarevića, Milivoja Pavlovića i inž.

Draga Jegera. — Opšte jugoslovensko bankarsko a. d. Beograd upis članova upravnog odbora g. g. Hermana Absa, dr. Ludviga Fričera i Franca Najihauzena. — Jugokolor 4. 4.

Beograd upis člana upravnog odbora g. dr. Frane Hrnčija. Jagodinska tekstina industrija d. d. Beograd upis članova upravnog odbora g. g dr. Emanuela Lesića, Vojte Boučeka i Josipa Dimla. — Panonija a. d. Beograd upis članova upravVnog odbora g. g. Drag. J. Simića i Ilije Panića. — Industrija mesnih proizvoda d. d. Zaprešić upis članova upravnog odbora g. g. Bore Rakića, Bogdana Miletića, Dragića Avramovića, Vanjka Nikolića, Milutina Kostića i Bogoja Veljkovića. Banatska mlinska industrila d. d. Vršac, upis člana

upravnog odbora g. Josifa Cvelfera. — >»Timeks« 4. ад. Zagreb, upis članova upravnog odbora g. g. Ernsta Timermana, Đure KHatušića i ing. Oskara Baukovca. — »Union« grafičko-

nakladni zavod d. d. Zagreb, upis člana upravnog odbora g. Lote Marića.

RAZNO |

— При Банској власти у Загребу основан је Савет за господарска истраживања Бановине Хрватске. Савет се састоји од 15 лица, истакнутих претставника привреде. Чланство у савету је почасно.

— Beogradska opština je odlučila da preuzme na sebe glavnu brigu o snabdevanju đačkih kuhinia po svim osnovnim i građanskim školama životnim namirnicama.

— Na novoosnovani šumarski fakultet u Sarajevu upisalo se oko 190 slušalaca. Sa predavanjima je trebalo početi sredinom oktobra. Međutim posle završenog upisa konstatovano je da fakultet ne raspolaže uopšte prostorijama za predavanja. = — Beogradska opština pristupila ie velikim arhitektonskim radovima koji se nalaze u toku lii već pri kraju. Tako na pr. privode se kraju radovi oko podizanja Ambulante za kožne i venerične bolesti, moderne stanice za lačenje šuge, nove zgrade osnovne škole u Cara Nikole ulici koja će biti najveća školska zgrada u Beogradu, za čije je podizanje predviđena suma od 12 miliona dinara. Dalje, pristupilo se gra-