Narodno blagostanje

_CIp ia 40 је vec od MOD RO. U skali opšte проса роја gradova nastale su izvesne promene. Po visini opšteg indeksa na prvom mestu ostao je i u decembru Novi Sad sa indeksom od 162,8, ali je sa neznatnom diferencijom odmah iza njega došlo Skoplie sa indeksom od 102,1. Treće mesto sa indeksom od 158,9' zauzeo je Niš, a Beograd sa indeksom od 151,7 došao je na četvrto mesto dok je sve do novembra držao treće mesto. -

Skok cena pojedinih grupa artikala izgleda ovako (и %/):

prema Novembru Đecembru Avousiu

1940 [1939 - 1939

Hrana · 5,1 47,7 · -64,4 Odeća i obuća: 7,4 . 55,2 816 Огтгеу, озуе јепје | · 5,2 28,0 83,7: Razni. proizvodi 5,9 - 41,0 60,7 Opšti indeks | : . 59. -45,8 ~64,6

U opštem porastu. skupoće prvo mesto 7 urinu O O i:obuća, a odmah iza njih dolazi hrana. - Beogradski indeks koji se posebno vodi na bazi 1926 godine pokazuie u decembru sledeće promene (u ”/6): -

- рогазе ргета

Novembru Decembru _ Avgustu 1940 1909 1939 Hrana 3,9 497 | 57,1 Odeća i obuća 5,8 46,5 83,1 Ogrev i osvetljenje 0,9 22,4 39,2 Razno 2,8 34,6 60,5 Opšti indeks 3,4 45,5 6,0

U indeksu hrane na prvom · mestu stoje kolonijalni proizvodi sa indeksom od 215. Ovi proizvodi su dvostruko skuplii prema 19% godini. Odmah iza njih stoje artikli ishrane poljoprivrednog porekla sa indeksom od 128,6. Od 1996 na ovamo najveći indeks ovih proizvoda bio je 1999 kada je iznosio u proseku 101,8; u svim ostalim godinama. bio је znatno ispod 100, a u najjevtinijoj 1934 i 1935 g. je 66,2 i 680, a u pojedinim mesecima bio i ispod toga. Iza hrane dolazi odeća :sa indeksom od 154,6; njen indeks od 1996 do izbiianja rata bio je stalno ispod bazične godine. Isti. Je slučaj s ogrevom i osvetlenjem čiji indeks dolazi na treće mesto. Ovo џрогеđenje pokazuje da su sadanje cene na malo u Beogradu (uzete skupno) za jednu trećinu veće od onih u 1926, dvostruko veće od onih 1934/35 i za dve trećine preko onih na početku rata u septembru 1939.

Паралелно са порастом цена расту и трошкови живота. Индекс трошкова живота радничке породице (база 1937), жоји води Народна банка, повећао се у децембру према новембру за 1,6% односно према децембру 1939 год. 30,6%. Храна је скочила за 2,2% односно према децембру 1939 за 42,0%, одело и обућа за 2,1%. тј. 37,5%. Индекс огрева и осветлења остао је у ле: цембру непромењен, а према истом месецу 1939 показује пораст од 33,0%. Индекс стана уопште је непромењен због забране повећања кирија. У трошковима живота храна стоји Ha првом месту са индексом од 167,77, за њом долазе одело и обућа са 167,18, затим огрев и осветлење са 153,68, потом остале потребе са 114,36 и најзад стан са 105.

" Загребачки Индекс у децембру месецу показује следеће промене према новембру: егзистенчни минимум за неожењеног радника порастао је за 1,8%, а за. радничку по родицу 1,4%. Индекс хране остао је непромењен према новембру, одеће и обуће повећао се за 2,93% и огрева и

И живот је даље поскупео у децембру

a рееааратвар a —

TEO UiO БЛАГОСТАЊЕ

ПА = Бр.-5 осветлења за 137%. Велико повећање индекса „огрева. и осветлења долази услед повећања максималне цене дрва. У децембру месецу · поједине категорије трошкова живота упоређене са ранијим периодима · изгледале су

овако: - пр ем а | Ir VII-1914 1929 XII-1939 УШ-1939 Npama | _ _— 3481 + IG70 · + 3680 ~ 60,08 Одело и обућа + 38,01 5 5:86 + 41,43 == 72,16 Стан — 9,95 — 29,02 непромењене Огрев и осветл. + 27,33 — 8,83 + 29,88 + 32,89

Према 1914 години јевтинији су нешто врло мало храна и стан, а одело, обућа, огрев и осветлење су знатно скупљи; према 1929 јевтинији су стан и огрев, а према децембру | и августу 1939 највише O порасле цене поделу. и обући, а затим храни.

Промене у трошковима живота (у поенима према базичном периоду) од рата на овамо изгледају овако:

-- | пе м =

| | VII 1914 1929. - · - УНЕ 1989 Август 1989" = 13,00 — 82,00. -- = Децембар. ~ — 1898 __-— 21,98 + 13,88 Март -1940 = 10,07 — 1342. + 26,49 JyHH - 5 5 = 5,27 — #80: ić 3315 Септембар : = 118. == 259 + 422 Децембар ' — | - GO #7275. == 50:00

У периоду 1998-1940 најниже цене и трошкови живота били-су у 1934 и 1935 години: Према томе периоду огзистенчни минимум неожењеног радника у децембру бизје већи за 64,1%, радничке породице за 698% односно“ хране за 95,8%, одела и обуће 91,2%, огрева и осветлења68,6%. · - -

-__-_-_-________________ | отету о о стоје кук privredni 5 Sporazum komentarisan je j u Berlinu i u Moskvi kao politički instrumenat. Time nije umanjen njegov originalni značaj, alt-u ratu blokade i петак u kome privredni potencijal određuje koliko jedna strana može da izdrži terete rata, svaki privredni sporazum ima prvenstveno politički:ka=rakter: Tako je kod obe zaraćene strane. Po vremenu u kome: je zaključen, nemačko-sovjetski sporazum dobio je Veći zna-. čaj nego da ja zaključen samo petnaest dana ranije, pre Ruzveltovog predloga o finansiranju rata od strane Sjedinjenih Američkih Država. Ako prođe predlog, a jednim delom sigurno će proći, menja se time privredni potenciial jedne zaraćene strane, a to znači i promenu odnosa snaga. Nemačkosovjetski privredni sporazum vraća te odnose u stanje u kom su bili ranije. Pregovori su vođeni vrlo dugo, što je razumlji. vo S obzirom na obim poslova koji su predviđeni i na izvan: redne prilike pod kojima će se oni obavljati. : Politička vrednost sporazuma, koja je istaknuta s obe. strane, dala bi se ovako rezimirati: Nemačka, angažovana u ratu na zapadu, ima velik interes да produži politku dobrog: susedstva na istoku. Ako u tom pogledu nailazi na- dobar prijem kod Sovjeta, koji nisu angažovani ni na jednoj strani,. to še može uzeti kao dokaz da ta politika odgovara njihovim. interesima, a to joj daje onu čvrstoću koju je pokazala od početka rata. U sovjetskim komentarima privrednog. Spora-. zuma naročito je jako podvučeno da Sovjetska Unija. vodi, samostalno svoju politiku i da će tako produžiti prema. SVi-. ma, praveći rezervu. samo za 5 да se neko odluči da povredi njene granice. ЈЕ Dobri odnosi između Nemačke i Sovjetske Unije перо: згедпо зе odražavaju na političkoj situaciji susednih zemalja” na njihovom jugu | severu, Od početka rata mi smo: zastupali

Smirenje na Balkanu

И RANA