Naša stvarnost

BDJIMOT ENA 74.770

ZH. Br

NAŠA STVARNOST — SEPTEMBAR IT OKTOBAR 1936

BORBA ZA MIR KROZ MODERNU ISTORIJU I DANAS

Ovih dana sastaju se u Brislu predstavnici onih organizacija u svetu, koie su za svoju svrhu postavile održavanje mira.

Pisci (Frid), koji su se bavili istorijom pacifističkog pokreta, razlikuju u njemu tri jasno odvojena pravca. Nezavisno razume se od sviju onih propisa o održavanju mira u čovečanstvu, koje su ispoliavane bez malo: u svima verama. Posle velikih Napoleonovih ratova nizali su se sastanci vladara i vlada na kojima se raspravljalo „o utvrdjivnju mira medju narodima”. Naipre ona Sveta Alijancija zaključena medju vladarima 1815 sa jasno izraženom težnjom da se odupre svakom pokušaju pojedinih naroda za oslobodjenjem. Pa onda Kongresi u Parizu 1856 i Berlinu 1878, koji kroz čitave decenije svojim zaključcima pod vidom održavanja mira opredeljuju sudbinu pokrajina i naroda. Naiposle one haške konferencije od 1899 i 1907, sazvate po želji ruskog cara, a kojima je zadatak bio da izvrše razoružanje i time obezbede svetski mir. Razume se, da imperijalistički prohtevi Sila, koje su upravljale tim „medjunarodnim” konferencijama, nisu dopuštali, ne samo da se dodje do razoružanja, već ni do kakvog ozbilinijeg ustaložavanjia u svetskim odnosima. Izvršene pod pritiskom masa, posle raznih krvavljenja, te manifestacije vladara i vlada u korist mira, imale su za svrhu samo zataškavanje nez dovoljstava u sopstvenim zemljama. | Naporedo sa tim zvaničnim manifestacijama, razvijaju se naipre u krugovima intelektualaca, a zatim i u masama, napori upravljeni protivu rata. U Americi se javliaju već od 1816 godine prve organizacije za cdržavanjem svetskog mira. One se 1828 zbijaiu u jednu zajednicu pod' nazivom „Amerikansko udruženje za mir” koje i danas još postoji. Engleska nije dugo izostala iza Amerike sa svojim pacifističkim „organizacijama,

Ae 09. PIO „DBETO3AP _-