Naša stvarnost

ODNOS RADA I NADNICE 31

nizam mora biti neprekidno u pokretu dok pretstavlja jedinku ljudskog društva. Sagorevanja u njemu nisu stalnog intenziteta, što zavisi, ako je organizam zdrav, od doba starosti, od spoljašnjih uslova (temperature, sastava vazduha, vazdušnog pritiska i dr.) i od proizvodnje rada. |

Fiziolozi su uspeli da otkriju naimanjiu normalnu potrošnju energije čovečijeg organizma, koju čovek troši kada miruje i nije mu hladno niti vruće. Tada čovečiji organizam, težak 70 kg, troši oko 65 kalorija na sat. Taj energetski promet neophodno lje potreban za obavlianje osnovnih funkcija života, kao žto su disanje, rad srca, bubrega, žlezda i dr. Ta energija od 65 kal. na sat ide takođe na račun sagorevanja organskih materija u čovečijem organizmu. Ovaj promet energije nazvan |ıč OSHnOVni promet ili bazalni metabolizam. Sav višak energije iznad gOTnjeg minimuma, koji zdrav čovek proizvodi, nastupa bilo usled borbe protivu spoljašnje hladnoće odnosno toplote, bilo zbog proizvodnie rada.

Za vreme svakog rada kao i za vreme mirovanja u čoveku se obavlja taj osnovni promet. Prema vrsti rada, prema naporu koji radnik čini radeći neki posao, zavisiće penjanie potrošnje energije iznad osnovnog prometa.

Celokupna potrošnja energije liednog: radnika za vreme od 24 sata, podrazumevajući potrošniu za vreme rada, odmora, spavania, jela itd. iznosi, prema starijim podacima, otprilike:

kod ljudi koji vrše laki rad ·--:-·-·· 92500—2700 kalorija kod ljudi koji vrše teži rad 3200—3700 kalorija kod ljudi koji vrše naporan rad ·.. 4500—5500 kalorija

Ove se vrednosti slažu sa pomenutim podacima koje je dao Gautier o potrošnji hrane.

Rashod energije za vreme od 24 sata može da bude loši veći, kao što pokazuju rezultati Centralnog: naučnog instituta za ishranu u Moskvi. Tako kosač koji spava 8 sati, 9 sati kosi, 4 sata se odmara, 2 sata obavlja srednji posao i jedan sat laki rad, troši dnevno oko 7191 kaloriju.

Višak potrošhje kalorija, koje se za vreme rada nadodaju osnovnom prometu, nazvane su „specifične kalorije rada”. Njihova se vrednost malazi kada se od energetske potrošnje za vreme rada oduzme osnovni promet. One pokazuju direktnu vrednost koje je radnik prodao poslodavcu za izvesno vreme. Razume se samo po sebi da je radnik prodao poslodavcu još i više nego što iznosi vrednost specifičnih kalorija rađa, pa više nego i vrednost „apsolutnih kalorija rada” (osnovni promet + specifične kalorije rađa). Jer da bi radnik stekao sposobnost da proda svoju radnu snagu, morao je biti prethodno na njega utrošen izvestan kapital u doba mladosti, u t. zv. prvoj periodi potrošnje.